Filip Grgić

»Rođen je 1966. u Zagrebu. God. 1989. diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i magistrirao povijest i filozofiju znanosti (1993) te doktorirao filozofiju (1996). Od 1990. zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu, od 2010. u zvanju znanstvenog savjetnika. Od 2012. obavlja dužnost ravnatelja Instituta.

Usavršavao se i gostovao na sveučilištima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Sudjelovao je na tridesetak znanstvenih skupova i držao predavanja na više domaćih i inozemnih sveučilišta. Bio je izvršni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica (1989–1993), tajnik časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1993–2000) i glavni urednik časopisa Prolegomena (2009–2015). Član je uređivačkog savjeta časopisa Rhizai: Journal for Ancient Philosophy and Science (2004–2010; od 2012. Rhizomata).

Objavio je nekoliko knjiga: (ur. i prev.) Aristotel: Kategorije (1992); Aristotel o istinitosti i lažnosti (1993); Aristotel o nužnosti i slučaju (1997); (ur. i prev.) Platon: Menon (1997); (ur. i prev.) Sekst Empirik: Obrisi pironizma (2008); (ur. i prev. s P. Gregorićem) Teofrast: Metafizika (2011). Također je objavio niz studija i članaka u domaćim i inozemnim publikacijama i časopisima (uz ostalo Phronesis, Archiv für Geschichte der Philosophie, International Philosophical Quarterly, Notre Dame Philosophical Review, History and Philosophy of Logic, Ancient Philosophy, Pacific Philosophical Quarterly, European Journal of Philosophy, Freiburger Zeitschrift für Philosophie und Theologie).

Glavni predmeti njegova interesa su antička filozofija (Aristotel i skepticizam) te problem slobodne volje. Za biblioteku Aletheia Matice hrvatske s engleskog jezika je preveo i pogovorom popratio knjigu Bernarda Williamsa Smisao prošlosti: Ogledi o povijesti filozofije« (Damir Barbarić).