Prevela s njemačkoga Darija Domić
***
Kada se u jesen 1932. pred čitateljima pojavila knjiga Radnik njemačkog esejista i pripovjedača Ernsta Jüngera, započela je među njemačkim i europskim intlektualcima burna rasprava o Jüngerovu djelu, usporediva jedino s onom koja se desetak godina ranije odvijala u povodu objavljivanja Spenglerove Propasti Zapada.
Misaono slojevita i potentna, napisana pod snažnim utjecajem Nitzscheove metafizike volje za moći, Jüngerova knjiga izraze rad i radnik problematizira onkraj ekonomskih, političko-ideoloških, socioloških i psiholoških kategorija i »svih \'građanskih\' predodžbi očišćenog imperijalnog \'komunizma\'« (M. Heidegger). Pojam rada Jünger razotkriva u perspektivi prevladavanja nihilizma, kao način bitka čovjeka u epohi vladavine tehnike kada radnik na temelju svoje tehničke nadmoći i poriva za opasnim življenjem postaje gospodarom i vladarom nove svjetske povijesti.
Osim te temeljne filozofske intencije Jüngerova djela, čitatelju se u Radniku pruža i briljantna analiza modernih civilizacijskih i tehničkih fenomena te gotovo proročko promišljanje i danas aktualnih svjetskih problema političke, ekonomske i geografske naravi.
ALETHEIA. Filozofska biblioteka Matice hrvatske, knj. 2, glavna urednica Romana Horvat, urednik biblioteke Damir Barbarić, oblikovanje korica Željko Podoreški. - Pogovor urednika
Ernst Jünger (Heidelberg, 1895 ‒ Riedlingen, 1998), njemački esejist i prozaist dugo je vremena bio prešućivan i osporavan autor koji je ugled jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih njemačkih i europskih pisaca 20. stoljeća stjecao polako i postupno.
Klikni za povratak