1918. u hrvatskoj povijesti

Ne postoji u hrvatskoj povijesti sudbonosnijim odlukama bremenitija godina no što je 1918. Svršetak svjetskoga rata Hrvati dočekuju na poraženoj strani, u kaotičnu raspadu Austro-Ugarske Monarhije i pod prijetnjom podjele hrvatskih zemalja. Je li ulazak u prvu jugoslavensku tvorevinu i u »balkansku krčmu« jedino moguće i najbolje političko rješenje za Hrvate, može li se njime ostvariti stoljetna težnja ujedinjenja hrvatskih zemalja?

Prekretnički značaj 1918. obrađen je u Matičinu zborniku većma na temelju dosad neobjavljenog i nekorištenog arhivskoga gradiva o sudbini hrvatskoga naroda na kraju jedne i na početku nove povijesne epohe, kao i o manje poznatim povijesnim fenomenima raspada Monarhije u Dalmaciji, Istri, Rijeci i Međimurju gdje su se globalne promjene (političke, vojne, gospodarske, pravne i povijesne) dramatično odrazile na svakodnevni život ljudi u tim hrvatskim regijama.

U zborniku radova sa znanstvenoga skupa 1918. u hrvatskoj povijesti, održanog 2008. u Matici hrvatskoj pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, objavljeni su radovi dvadeset i troje povjesničara (Ljubomir Antić, Petar Strčić, Livia Kardum, Mira Kolar, Željko Bartulović, Darko Dukovski, Vladimir Kalšan, Franko Mirošević, Zdravka Jelaska Marijan, Tado Oršolić, Ante Bralić, Tonko Barčot, Nikola Tominac, Ivan Bulić, Tomislav Zorko, Branka Boban, Ivan Mirnik, Željko Holjevac, Ljiljana Dobrovšak, Branko Dubravica, Danijel Vojak, Alojz Jembrih, Ivica Zvonar).