U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljena su Izabrana djela Ivana Kozarca, koja je za biblioteku priredila Anica Bilić. Knjiga donosi temeljit uvid u stvaralaštvo autora koji je u svega nekoliko godina ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj moderni.
U knjigu su uvrštene izabrane pjesme iz postumno objavljene zbirke Pjesme (1911) i rukopisne Bilježnice X. Život, odabrane pripovijetke iz zbirke Slavonska krv (1906) te iz periodike, roman Đuka Begović i autobiografski zapis.
Sva je svoja djela Ivan Kozarac napisao u ranoj mladosti, između 17. i 25. godine života, potvrdivši se kao iznimno talentiran, hrabar i odvažan autor. Njegova lirika odiše melankolijom i motivima prolaznosti; kroz sumorne jesenske pejzaže, magle i blato on metaforički prikazuje propadanje Slavonije, ali i vlastitu borbu s teškom bolešću. U svojoj prozi je pak otvoreno tematizirao složenost ljubavnih odnosa – od buđenja erosa do zabranjenih ljubavi, bračnih problema, promiskuiteta, pa sve do tadašnjih tabu-tema poput impotencije i homoseksualnosti.
Kozarac je pisac malih ljudi čiji su postupci, emocije i unutrašnja stanja u prvom planu, dok su socijalni kontekst i prostor slavonskog sela u funkciji njihove karakterizacije. U tim se tekstovima odražava tjeskoba prijelaza XIX. u XX. st., kada moderna kultura guši staro patrijarhalno društvo i tradicijsku kulturu. Uz taj društveni okvir, Kozarac se pejzažnim opisima potvrđuje kao modernistički pisac; u njegovu se radu prostor prirode stapa s čovjekovim osjetilnim doživljajima i raspoloženjima, stvarajući humanizirani pejzaž i upečatljiv ugođaj.
Kozarčevi književni tekstovi obilježeni su jakim regionalnim identitetom, svedenim na prostor Vinkovaca, Pobosuća i posavske Slavonije. Njegov je jezik otvoren zavičajnom govoru, pun emocija i golemoga stilskog potencijala. Kreativnim korištenjem slavonskog dijalekta uz standardni idiom, Kozarac stoji na samim počecima stvaranja zanijekane štokavske dijalektalne književnosti.
Vjerujemo da će ovo izdanje biti još jedan vrijedan doprinos potvrdi trajne umjetničke vrijednosti Ivana Kozarca u kanonu hrvatske književnosti i poticaj na nova čitanja i istraživanja.
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 164, urednik knjige Božidar Petrač, redaktorica i izvršna urednica Dražana Radman, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Denona (Zagreb). – Uz autorove tekstove knjiga sadrži uvodnu studiju priređivačice, ljetopis autora, bibliografiju njegovih djela te izabranih tekstova o njegovu radu, Tekstološku napomenu redaktorice, Tumač imena i izraza te Rječnik (sastavila Dražana Radman). Opremljena je sa 11 c/b ilustracija. Naklada 400 primjeraka
Hrvatski pjesnik i prozaik (Vinkovci, 1885 – Vinkovci, 1910). Radio je kao sudski pisarski vježbenik i perovođa u DHK-u. Rane pjesme i crtice u periodici objavljivao pod različitim pseudonimima. Za života mu je objavljena jedina knjiga, zbirka pripovijedaka Slavonska krv, a posmrtno zbirka Pjesme. Romanom Đuka Begović stvorio je antologijski lik subverzivnog buntovnika i ekscentrika kojim nadrasta regionalne okvire i zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u hrvatskoj moderni.
Klikni za povratak