Otok Mellonta

Otok Mellonta danas je gotovo nepoznati utopijski roman koji je 1883. u Beču na njemačkom jeziku objavio Lazar von Hellenbach, jedan od najoriginalnijih, najintrigantnijih i najutjecajnijih hrvatskih filozofa, političara i publicista devetnaestog stoljeća.

Radnja romana prati Alexandera, brodolomca koji završava na tropskom otoku Mellonta u Tihom oceanu te ondje, na svoje iznenađenje, otkriva zajednicu Europljana koji su prije više desetljeća napustili Stari kontinent kako bi na udaljenom otoku zasnovali idealno i skladno društvo. Isprva tek promatrač, Alexander postupno postaje zainteresirani sudionik u životu i običajima egzotične otočke zajednice, sve dublje uranjajući u njezinu svakodnevicu i vrijednosti.

Ispod površine robinzonskog motiva brodolomca, roman razotkriva slojevitu mrežu socioloških i filozofskih promišljanja o slobodi, jednakosti i granicama ljudskog usavršavanja. U viziji otočke zajednice prepoznaju se odjeci utopijskog socijalizma, osobito ideja Charlesa Fouriera o harmonično organiziranoj zajednici, usklađivanju individualnih strasti s općim dobrom i stvaranju društva utemeljenog na dobrovoljnom zajedništvu, a ne na prisili institucija.

Otok Mellonta nije tek pustolovna priča, nego snažna društveno-filozofska vizija drugačijeg poretka i promišljanje o tome što bi ideal života mogao biti te kamo nas vodi naše vlastito poimanje zajedništva i slobode.

Roman prate predgovor i pogovor prevoditelja Borisa Kožnjaka, koji rasvjetljuju kulturno-povijesni kontekst Hellenbachova djela kao i njegova filozofijska ishodišt