Ξενοφῶν Ksenofont Πλάτων Platon
Redakcija grčkog teksta, prijevod, uvod i bilješke uz prijevod PAVEL GREGORIĆ
»Sva raskoš Platonova jezičnog, poetskog i retoričkog talenta u Obrani je iskorištena kako bi se ostavio u osnovi vjeran ali književno objačan prikaz Sokratova nastupa na sudu. Takvim prikazom Platon je posredno očitao bukvicu svojim političkim neprijateljima u Ateni, odveć revnim demokratima i konzervativcima koji su inače neskloni filozofiji, propitivanju i refleksiji. Općenito, Platonova Obrana predstavlja prikaz onoga što bi pravi filozof trebao biti i ujedno kritiku onoga što će takvome filozofu uvijek stajati na putu.
(…) Iako Ksenofont nije bio dubok mislilac i gotovo sigurno nije sudjelovao u aktivnostima filozofskih krugova kakve su stvorili Sokratovi učenici poput Platona, Antistena, Aristipa i Euklida, zacijelo je bio opčaran Sokratovim likom. (...) Za razliku od sveukupno dojmljivije, retorički složenije, filozofski zanimljivije i četverostruko dulje Platonove Obrane, Ksenofontova Obrana nije napisana kao Sokratov sudbeni govor, već kao niz izvještaja o Sokratovim riječima i djelima u vezi sa suđenjem. Taj je niz izvještaja trebao uvjeriti čitatelja u prikladnost Sokratova nastupa na sudu koji su mnogi smatrali nadmenim, u neosnovanost optužbe i nepravednost presude koja je Sokratu izrečena« (Pavel Gregorić).
Biblioteka Parnas. Niz Filozofija, glavni urednik Luka Šeput, likovna i tehnička oprema biblioteke Luka Gusić, grafički urednik Željko Podoreški, tisak Denona (Zagreb). — Dvojezično, grčko-hrvatsko izdanje opremljeno prevoditeljevim bilješkama i komentarima uz tekst
Grčki pisac (Atena, oko 430 – Korint, oko 355. pr. Kr.), Sokratov učenik, autor povijesnih, filozofskih i političkih djela (Kirova anabaza; Odgoj Kirov; Sokratova obrana)
Grčki filozof (Atena, 427–347. pr. Kr.), prema općem mišljenju jedan od najvećih mislilaca u europskoj povijesti
Klikni za povratak