Zbivanja - književni festival

Matica hrvatska

Prvi festival knjige u Matici hrvatskoj (15–18. rujna 2022)

• ALFA

  Jacques Maritain, Kršćanstvo i demokracija, prev. Petra Petrač, Alfa, Zagreb, 2020.

  PREDSTAVLJAČI: prof. dr. sc. Daniel Miščin i dr. sc. Dan Đaković, uz moderaciju glavnog urednika mr. sc. Božidara Petrača.

  Esej Kršćanstvo i demokracija polaže temelje za političku misao koja pomiruje kršćanstvo i demokraciju. Jer, prema Maritainu, demokratski polet, povezan s kršćanstvom, bljesnuo je u ljudskoj povijesti kao vremenito očitovanje evanđeoskoga nadahnuća, i mogućnosti slobode koincidiraju s mogućnostima evanđeoske poruke. Zbog slabosti demokracija u odnosu prema Hitleru, Maritain piše Prava čovjeka kako bi istaknuo načela političkoga humanizma utemeljena na poštivanju ljudske osobe, njezinu dostojanstvu i njezinim pravima.

• VERBUM

  Veronique Olmi, Bakhita, prev. Božidar Petrač, Verbum, Split, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: dr. sc. Sanja Nikčević i dr. sc. Miro Radalj

  Ne sjeća se svojega imena. Oteli su je iz rodnoga sela u Darfuru na jugu Sudana kad joj je bilo samo sedam godina i odveli je u ropstvo. Bio je to početak pakla u kojemu je iskusila zvjerska zlostavljanja i najgore patnje koje ljudsko biće može zamisliti. Kao tinejdžericu kupio ju je talijanski konzul i poveo sa sobom u Italiju. No ondje je otkrila da su nejednakost, siromaštvo i marginalizacija posvuda na svijetu isti. Nakon suđenja u Veneciji proglašena je slobodnom, zaredila se i postala redovnicom posvetivši život brizi za siromašnu i napuštenu djecu u strašnoj prvoj polovici 20. stoljeća obilježenoj užasima Prvoga i Drugoga svjetskog rata.

  Bakhita je snažna, dramatična i vrsnim književnim jezikom ispripovijedana istinita priča o nevjerojatnoj ženi koja je bila ropkinja, sluškinja i redovnica i koja je u povijest upisana kao – svetica.

  Francuska spisateljica Véronique Olmi dirljivim je lirskim rukopisom, u obliku ovoga iznimnog romana, vješto prikazala sudbinu, nutarnja previranja, teške bitke, snagu i veličinu duše Jozefine (Giuseppine) Bakhite koja je uspjela preživjeti sve strahote crpeći nadu i ljubav iz rijetkih, dragocjenih sjećanja na djetinjstvo prije otmice.

  Ovo remek-djelo osvojilo je prestižnu francusku književnu nagradu Prix du roman Fnac i dospjelo u finale svih najuglednijih francuskih spisateljskih nagrada, provevši više od godinu dana na ljestvicama najčitanijih naslova. Bakhita nevjerojatnom literarnom snagom donosi priču o životu sudanske ropkinje koja je postala kanonizirana svetica Katoličke Crkve.

• HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST

  History of Croats, br. 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: dr. sc. Nikica Barić i dr. sc. Branko Ostajmer

  Znanstveno-istraživački okvir unutar kojega su provedena istraživanja koja su predstavljena u ovoj znanstvenoj sintezi obuhvaća sva područja suvremene hrvatske povijesne znanosti. Autori su obradili široki spektar tema nastanka i razvoja suvremenih nacionalnih identiteta, doba ilirskog pokreta, ključnu 1848. godine, nagodbeno razdoblje, prvu i drugu Jugoslaviju, Domovinski rat. Pri obradi tema služili su se najsuvremenijom literaturom i ugradili i objavljene nove izvore za povijest Hrvata.

  Jedan od bitnih elemenata doprinosa ove znanstvene sinteze valorizaciji problematike povijesti je to što hrvatsku povijest autori promatraju u svom složenom srednjoeuropsko-mediteransko-balkanskom kontekstu. Zahvaljujući tom pristupu strani čitatelji će dobiti mogućnost lakšeg razumijevanja vrlo složenog procesa hrvatske nacionalne integracije i općenito povijesni okvir unutar kojega se formirala hrvatska nacija, te će možda lakše razumjeti hrvatsku povijest 19. i 20. stoljeća.

• MATICA HRVATSKA

  Ivo Brešan: Izabrana djela, III sveska, priređivač Vinko Brešić, Matica hrvatska, Zagreb, 2020–2022.

  PREDSTAVLJAČI: dr. sc. Luka Šeput, dr. sc. Martina Petranović i prof. dr. sc. Vinko Brešić

  Matica hrvatska predstavlja izdavački projekt Izabrana djela Ive Brešana, čiji je posljednji, treći svezak objavljen prije manje od mjesec dana.

  Ivu Brešana kao klasika suvremene hrvatske književnosti i autora kultne drame Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, ali i brojnih drugih dramskih i proznih tekstova ne treba posebno predstavljati hrvatskim čitateljima. Brešanove drame odavna imaju status antologijskih ostvarenja, a njegovi romani i knjige pripovijedaka naširoko su i rado čitani.

  Matica hrvatska u projektu Izabranih djela, pod uredničkom palicom sveučilišnog profesora Vinka Brešića, na više od 1500 stranica predstavlja vrhunce Brešanova opusa iz područja drame, romana, pripovijetki i eseja te pokazuje da je njegovo književno stvaralaštvo podjednako aktualno i provokativno danas kao što je bilo u trenutku u kojemu je nastajalo.

  Viktor Žmegač, Vrhunski europski romani

  PREDSTAVLJAČI: akademik Krešimir Nemec i dr. sc. Luka Šeput

  Akademik Viktor Žmegač u knjizi Vrhunski europski romani donosi svoj izbor ponajboljih romana u povijesti svjetske književnosti.

  Uz odabir kanonskih djela iz povijesti romana, kao što su nezaobilazni Bistri vitez Don Quijote od Manche, Robinson Crusoe ili Madame Bovary, akademik Žmegač izdvaja i nezasluženo manje poznate klasike poput Goetheovih Srodnih duša i Balzacove Tridesetgodišnje žene, te nekoliko relativno suvremenih, a vrlo utjecajnih ostvarenja kakva su Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridsa Briggea i Grassov Limeni bubanj, da bi svoj izbor dovršio poticajnim čitanjem romana Karta i teritorij Michela Houellebecqa.

  Iako je svako poglavlje knjige posvećeno pojedinom romanu, Viktor Žmegač redovito povlači paralele s drugim književnim i filozofskim tekstovima, pokazujući dosad neprimijećene veze između djela različitih epoha ili različitih djela istoga autora.

  Žmegačev pregled vrhunskih ostvarenja romanesknog žanra rezultat je cjeloživotne posvećenosti čitanju i proučavanju književnosti, a pisan je s nenametljivom erudicijom te bogatim i pristupačnim stilom koji će osvojiti svakog ljubitelja književnosti.

  Izabrana djela Ivana Slamniga, Matica hrvatska, Zagreb, 2019.

  PREDSTAVLJAČI: akademik Pavao Pavličić, mr. sc. Božidar Petrač i dr. sc. Luka Šeput

  „Nipošto opsežan, ali žanrovski vrlo razveden i problemski iznimno zaoštren, književni opus Ivana Slamniga spada među najkarakterističnija i najuspjelija ostvarenja hrvatske kulture druge polovice dvadesetoga stoljeća. Uz jak i prepoznatljiv individualni pečat, njegov rukopis upravo amblematski pokriva raspone od afirmacije modernističkih nastojanja pa do otvaranja postmodernoj osjetljivosti, ne gubeći pritom ništa na logičnosti, organičnosti razvoja i ostvarenoj koherenciji cjeline.

  Da paradoks bude veći – ali ishod još uvjerljiviji – malo je tko poput Slamniga prihvatio izazov plodnoga odmjeravanja s dugom tradicijom nacionalne pismenosti i istodobnog sustavnog ulančavanja u vrhunske međunarodne, kozmopolitske tokove. Ivan Slamnig okušao se i dokazao u stihu i u prozi, u dramskom pismu i u romanesknom mjerilu, u esejističkom diskursu i u znanstvenoj akribičnosti.. (...) Smijemo zaključiti kako je Ivan Slamnig jedan od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća, kako je njegovo djelo upravo egzemplarno i kao pars pro toto pokriva glavna nastojanja i najveće prodore moderne osjetljivosti i autentične izražajnosti.“ (Tonko Maroević)

• HRVATSKA SVEUČILIŠNA NAKLADA

  Dino Milinović: Orfelin – roman iz tamnice, Hrvatska sveučilišna naklada, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: doc. dr. sc. Antun Pavešković i autor prof. dr. sc. Dino Milinović

  U neimenovani gradić na rubu Carstva stiže mladi časnik koji je netom završio vojnu akademiju u dalekoj prijestolnici, sa zadatkom da prati zbivanja na uvijek nemirnoj granici. Ambicije mladića su iznevjerene kada ustanovi da se u malome priobalnom gradu ne događa ništa i da njegovi snovi o slavi neće biti ostvareni. Stvari, međutim, nisu nikada onakvima kakvima se čine, što će i mladi časnik – koga znamo samo pod imenom Orfelin – uskoro naučiti. U posjet mu stiže neočekivani gost, šef Sedme uprave, carske obavještajne službe, s povjerljivim zadatkom koji bi mogao odlučujuće utjecati na ishod predstojećeg rata. To je razlog za odlazak u planinu koja se nadvija nad malim gradom poput velikoga zida, odvajajući ga od prostrane, zelene doline u zaleđu. Doživljaj novoga, drugačijeg svijeta i društvo tajanstvenog Tragača, koji će mladića provesti kroz snijegom zametenu planinu, sve do doline u zaleđu – konačni cilj njegove misije – dovest će do tjelesne i duhovne preobrazbe tijekom koje se naš junak postupno prisjeća svoga pravog identiteta i podrijetla.

  Novi roman Dine Milinovića povijesni je roman, ali bez čvrstih okvira vremena i prostora, koji se iz špijunskog zapleta promeće u fantastičnu priču, na granici horora. No, u konačnici, tragična sudbina glavnog protagonista zapravo je potraga za djetinjstvom, za pripadanjem, za vrijednostima koje su nestale iz njegova života onoga trenutka kada je izgubio obitelj i ostao sam, siroče, Orfelin.

• DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

  Časopis Republika

  PREDSTAVLJAČI: urednici – prof. dr. sc. Julijana Matanović i doc. dr. sc. Mario Kolar

  Republika je književni časopis s najduljim neprekinutim kontinuitetom izlaženja u Hrvatskoj. Pokrenut je 1945. u okrilju Društva hrvatskih književnika, koje njegov formalni nakladnik postaje 1981. Otada sve do danas Republika predstavlja suvremenu hrvatsku i prijevodnu književnost, ali i esejistiku i kritiku, obuhvaćajući autore različitih generacija i poetika. Suvremena Republika organizirana je oko nekoliko glavnih rubrika. U rubrici Portret predstavljaju se istaknuti pisci i kritičari, a u rubrici Knjiga u fokusu aktualne knjige. U rubrici Antikvarijat podsjeća se na starije knjige, a u rubrici Kritičarev izbor suvremeni kritičari predstavljaju knjige po svom izboru, ali i sami sebe. U rubrici Medioteka piše se o aktualnim neknjiževnim umjetničkim i popularnim fenomenima (film, strip, likovnost, glazba...), dok se u rubrici Nova imena predstavljaju mladi pisci. Pojedini brojevi imaju i tematska usmjerenja, kao što su obljetnice pisaca i drugih fenomena (npr. 40. godišnjica nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“, 50 godina hrvatskih fantastičara).

  Tri knjige u izdanju DHK

  PREDSTAVLJAČI: urednici dr. sc. Ivica Matičević i doc. dr. sc. Antun Pavešković te priređivač mr. sc. Božidar Petrač

  Marko Grčić, Naljepnice, Društvo hrvatskih književnika, 2022.

  Nova knjiga našeg člana, poznatog esejista, pjesnika, prevoditelja i novinara Marka Grčića donosi prerade, uglavnom u formi katrena, s više jezika, stihova manje poznatih pjesnika. Posrijedi su 333 kratke pjesme od četiri stiha, s nešto sonetnih formi, koje je autor godinama pisao isključivo i samo za sebe, kako bi „pomogao svojoj koncentraciji i sve slabijem pamćenju“. Ovako na okupu doimaju se originalnim i čudesnim tvorevinama „usput“, skrivajući svoj osebujan pjesnički i intelektualni svijet.

  Fran Krsto Frankopan, Serce žaluje… izabrane pjesme, prir. Božidar Petrač, ur. Ivica Matičević, Društvo hrvatskih književnika, 2021.

  Velikaš izrazite umjetničke nadarenosti, rođeni pjesnik, Fran Krsto je za života objelodanio samo jedan književni rad, spjev „Elegia“ (1656). Današnji istraživači vjeruju da je dio njegove zbirke intimne poezije Gartlic za čas kratiti, što ju je priredio u posljednjim danima života kao zatočenik u Bečkom Novom Mjestu čekajući smaknuće, sve do nedavna poznat samo djelomice. Zbirka, osim tužnih pjesama nastalih u tamnici, sadrži i pjesme napisane u doba vedre mladosti, u danima kad je na hrvatski jezik prevodio Molièreovu komediju Georges Dandin pod naslovom „Jarne bogati“. Priređujući zbirku, znajući da gleda skoroj i strašnoj smrti u oči, pjesme nije poredao kronološki, nego ih je pomiješao. Tragična sudbina Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog postala je u 19. stoljeću simbolom hrvatske borbe za opstojnost i jednim od najvećih nacionalnih mitova. Prigodom 350. godišnjice pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu donosimo objedinjene, najljepše pjesme iz pera Frana Krste Frankopana. Knjiga je popraćena rječnikom, radi boljeg razumijevanja arhaizama, te pogovorom priređivača. 

  Hrvati i Dante, prir. Božidar Petrač, ur. Ivica Matičević, Društvo hrvatskih književnika, 2021.

  
  

  Spomenica Hrvati i Dante Društva hrvatskih književnika pojavljuje se u povodu 700. obljetnice Danteove smrti i sadrži studije i tekstove prominentnih hrvatskih danteologa. Ti tekstovi o pjesniku koji je stoljećima nadahnjivao, pratio i obilježavao hrvatsku književnost te ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i duhovnosti, nastali su u rasponu od gotovo stotinjak godina.

  U knjigu Hrvati i Dante kronološkim su slijedom uvrštena dvadeset i četiri autora : Vinko Lozovina, Petar Skok, Grga Novak, Mirko Deanović, Josip Torbarina, Antun Nizeteo, Jure Kaštelan, Ivo Frangeš, Jakov Stipišić, Olga Maruševski, Matko Peić, Radovan Vidović, Frano Čale i Mate Zorić (sa zajedničkim prilogom), Nerkez Smailagić, Ivan Golub, Tomo Vereš, Marko Grčić, Mladen Machiedo, Mirko Tomasović, Josip Bratulić, Ante Stamać, Tonko Maroević (s dva priloga) i Pavao Pavličić.

  Kao što se kaže da je Dante odigrao dvojaku ulogu postavši „ocem“ talijanske književnosti i europskim klasikom, ili, riječima T. S. Eliota, najuniverzalnijim pjesnikom na modernim jezicima, tako bi se moglo ustvrditi i da višestoljetni hrvatski dijalog s Danteom podjednako svjedoči o razvijenosti hrvatske (književne) kulture i njezinoj kontinuiranoj uključenosti u europska književna zbivanja.

  Ova bi knjiga mogla stoga postati primjerenim izvorom informacija za buduće proučavatelje Danteova opusa i njegovih veza s hrvatskom (književnom) kulturom, ali i za zainteresirane neprofesionalne čitatelje.

  
  

  
  

• FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA

  Ivo Džinić, Dinamika razvoja kulture. Tragedija-drama-ironija, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: autor izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić i recenzent mag. philol. Lat. et Croat. Lat. Ante Pavelić

  Knjiga Dinamika razvoja kulture: tragedija-drama-ironija predstavlja kulturu kao složen fenomen, neiscrpno nadahnuće i trajni izazov za intelektualno i znanstveno suočavanje s njom. Višeznačnost pojma kulture, njezin ubrzan rast, neprestano umnažanje te prednosti i poteškoće koje iz svega toga proistječu doveli su do toga da više nije jednostavno prosuđivati o smislu i vrijednosti kulturnoga razvoja i napretka. Dinamika toga razvoja za sobom ostavlja brojne posljedice, napose u pogledu mogućnosti i sposobnosti ophođenja sa svijetom kulture pojedinca kao konačnoga adresata toga svijeta. Knjiga uz Uvod i Zaključne misli sadržava četiri tematske cjeline: 1. Kultura i kulturna kritika; 2. Simmelova teorija tragedije kulture; 3. Cassirerova interpretacija Simmelove teze; 4. Ironija dinamike kulturnoga razvoja. Osnovicu knjige čine prikaz kulturno-kritičke teorije, odnosno tragičnoga aspekta kulture Georga Simmela, zatim reakcija Ernsta Cassirera na Simmelovu osnovnu tezu i, konačno, kao svojevrsni odgovor na Simmelovu i Cassierovu filozofiju kulture, isticanje (sokratovske) „ozbiljne ironije“ kao primjeren pristup složenosti fenomena kulture, pa i same kulturne kritike. Dodatak knjizi čini studija o važnosti i obilježjima kulturologije kao zasebne znanosti o kulturi. Knjiga je opremljena popisom literature i kazalima imena i pojmova.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ČABRU

  Čitanka čabarskoga kraja, prir. Ivan Janeš, ur. Slavko Malnar i Stjepan Sučić, Ogranak Matice hrvatske u Čabru, 2021.

  PREDSTAVLJAČI: akademkinja Željka Čorak i prof. dr. sc. Željko Bartulović

  Čitanka čabarskoga kraja predstavlja pregled povijesnih zapisa, putopisa, književnih, umjetničkih i znanstvenih tekstova koji se bave čabarskim krajem od prvih zapisa 1498. godine do danas. Izabrani su tekstovi objavljivani u Ilirskim novinama, Narodnim novinama, Sv. Ceciliji, Domu i svijetu, Svijetu, Hrvatskom planinaru, Napretku, Primorcu te u knjigama. Tekstovi su opremljeni dokumentima i fotografijama iz zbirke čabarskog Ogranka Matice hrvatske.

  „Povijest je njiva koja se stalno kopa, pa tako i oskudni rani pisani izvori o ovom prostoru sigurno ne iscrpljuju dubinu njegova vremena. (...) Još krajem devetnaestog stoljeća čabarski je kraj bio 'terra incognita' za ostatak Hrvatske; onog pravog poznavanja i integriranosti nema u dovoljnoj mjeri ni do danas. Putopisi po čabarskom području puni su entuzijazma i divljenja kao da dolaze iz dalekih, egzotičnih predjela. Ti putopisi, nipošto izvješća dokonih putnika, nego znanstvenika, prirodoslovaca, lovaca na rijetkosti flore i faune, na sastavnice tla i voda, na blizine i daljine, a posebno na visine, posvajaju otkriveni teritorij dirljivom mrežom stajaćih pridjeva, uravnotežujući pojedinačno s općim, nepoznato s poznatim. Pravi je užitak čitati te sad već davne tekstove, koji su književnost u punom smislu riječi, kao što su putopisi Dragutina Hirca. U vrijeme specijaliziranih i sve siromašnijih govora ova 'Čitanka' podsjeća na vrijeme mekih granica znanosti i umjetnosti. (Iz predgovora Željke Čorak)

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

  Pušlek međimurskih popijevki – antologija u povodu 50. obljetnice Smotre međimurske popevke, prir. prof. emer. Stjepan Hranjec, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Kulturno-umjetnička udruga Seljačka sloga Nedelišće, Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, Čakovec, 2021. 

  PREDSTAVLJAČ: priređivač knjige prof. emer. Stjepan Hranjec

  Knjiga Pušlek međimurskih popijevki nakladnički je pothvat Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu iz 2021. godine za koji mu je na Glavnoj skupštini MH, 6. studenoga 2021, dodijeljena Zlatna povelja. Međimurska je popijevka glazbeno-tradicijska odrednica međimurskoga identiteta, umjetnost i vrijednost koja traje stoljećima, a čuva se i prenosi još od kraja 12. stoljeća otkada datira prva narodna popijevka Narodil sze je krally nebeski. Najprije se prenosila usmeno, potom zapisima, a naposljetku i raznovrsnim preoblikama. Simbolika i motivika međimurske popijevke vrelo je nadahnuća mnogima, a 28. studenoga 2018. njezinu je vrijednost i umjetnički domet potvrdio i UNESCO uvrstivši je u Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. 

  Međimursku je popijevku najviše sačuvala i afirmirala Smotra međimurskih popijevki u Nedelišću na čijoj je pozornici od 1971. otpjevano više od dvije tisuće pjesama. Pola stoljeća Smotre bio je glavni povod objavljivanju ove knjige – antologije pedeset najljepših pjesama izvedenih na Smotri. Neke su od njih: Čuk sedi, Vehni, vehni, fijolica, Megla se kadi, Zvira voda iz kamena, Vuprem oči, Dej mi, Bože, joči sokolove...

  Uz tekstovne i notne zapise pjesama nalaze se i kratke analize prevedene na engleski jezik, koje omogućuju njihovo razumijevanje i tumačenje. Antologiji je priložen i nosač zvuka s audiozapisima, autentičnim, bez studijske obrade. Notni je zapisivač Ladislav Varga, pjesme je preveo Krunoslav Mikulan, a prijevod komentara uz pjesme učinila je Mateja Žerjav.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ČITLUKU

  Anita Martinac „(S)MISAO KNJIGE“. (Za)bilješke i (p)ogledi, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: Andrija Stojić i Anita Martinac

  I u novoj knjizi kulturološko-povijesne analitičarke Anite Martinac „(S)MISAO KNJIGE“. (Za)bilješke i (p)ogledi ističu se osnovne premise na kojima počiva njezin ukupni habitus: izuzetno poznavanje političkih prilika hrvatske, europske, i svjetske povijesti i njezinih mijena u globalističko-nasilničkom vremenu te izuzetna talentiranost za književnost i finoću izraza. Autoričine uspješnice, romane, pripovijesti i pjesme, opća je čitateljska populacija već odavno prilično dobro prihvatila.

  Martinac nas svojom novom knjigom prije svega poziva na budnost, odnosno gajenje kulture sjećanja. Zbirka je to osvrta, recenzija i prikaza o drugim knjigama, onih koje je autorica obradila i preporučila za čitanje. Pozornost skreće na brojna djela kroz koja govori o kulturi sjećanja, razbija mitove i upućuje na važne događaje. Ističe se kao veliki poznavatelj života i književno-kulturnog pa i političkog djelovanja mnogih suvremenika, koje čitatelju odlično prezentira. Ujedno je prozrela pisanje neistina i nametanja pogubnih politika te djela koja takve politike proklamiraju. Ne suspreže se istaknuti izvanrednost odabranih djela uz pojašnjenje značaja obrade zapostavljenih tema.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U DARUVARU

  Vlatka Daněk, Bilo jednom u Daruvaru, Ogranak Matice hrvatske u Daruvaru, 2022.

  PREDSTAVLJAČICA: Vlatka Daněk

  Dugogodišnja novinarka i urednica u lokalnim medijima Vlatka Daněk u knjizi Bilo jednom u Daruvaru priča jednostavne i pitke, privlačne i zanimljive, intrigantne, pa i sočne priče iz bliže i dalje povijesti rodnoga grada. Iako mnogi autoričini sugrađani o tim pričama o ljudima, zdanjima i događajima već znaju ponešto, a neki znaju i sve, ipak rado posežu za ovim štivom, jer ono i o poznatom govori na novi, drugačiji i svjež način.

  „U ovim tekstovima neće naći puno datuma, brojki, godina, ili stručno citiranih izvora,“ piše autorica u uvodu knjige. „Time se bave druge studije lokalnih stručnjaka – polica zavičajne literature u gradskoj knjižnici dobrano je popunjena.“ Shvaćajući da se te knjige malo čitaju, V. Daněk povijesne činjenice uklapa u osobna sjećanja, što pričama o prošlosti grada daje novu dimenziju i iznimnu privlačnost i pitkost.

  Za knjižno izdanje autorica je odabrala 28 priča, a sve ih je odreda prilagodila za novi format i aktualizirala, što joj je omogućilo njezino bogato novinarsko i uredničko iskustvo, koje dopunjava i nakon odlaska u mirovinu – kao stipendistica češke vlade dva je semestra studirala češki jezik na Filozofskom fakultetu u Brnu te četiri semestra bohemistiku na Filozofskom fakultetu u Pragu.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

  Mara Marić, Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, 2022.

  PREDSTAVLJAČ: dr. sc. Danko Zelić

  Knjiga donosi do sada nepoznate podatke o životu i djelu austrijskog nadvojvode Maksimilijana I. Habsburškog, kasnije cara Drugog Meksičkog Carstva, ponajprije o njegovoj povezanosti s otokom Lokrumom. Kupnju otoka i uređenje vrtova na Lokrumu financijski i idejno podupirala je Maksimilijanova supruga, belgijska princeza Charlotte. Maksimilijan je na Lokrumu podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta biljaka. Bio je podjednako zainteresiran i za ukrasne i za korisne biljke, a tražio je i nove lukrativne poljoprivredne kulture koje bi mogle uspijevati u južnohrvatskom bezvodnom klimatu. Zbog toga je Lokrum bio organiziran i kao poljoprivredno gospodarstvo.

  Temeljna pitanja kojima se bavi knjiga su: Koji je stvarni opseg Maksimilijanovih zahvata u lokrumskom krajoliku? Koji su koncepti uređenja vrtova primijenjeni na Lokrumu? Tko su bili autori tih koncepata i koji su im bili uzori? U knjizi se nalazi popis svih hortikulturnih vrsta koje su bile sađene na Lokrumu, utvrđena su područja iz kojih su dospjele na Lokrum, istaknuto je koje su biljke prvi put introducirane u Hrvatsku, i to upravo na Lokrumu nastojanjem Maksimilijana Habsburškog i njegovih vrtlara. Knjiga se temelji na primarnim arhivskim izvorima pohranjenim u brojnim inozemnim i hrvatskim arhivima te znanstvenim institucijama. Opremljena je brojnom ilustrativnom građom iz vremena u kojem je nadvojvoda boravio na Lokrumu, kao i suvremenim umjetničkim fotografijama ovoga otoka pred Dubrovnikom.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U GOSPIĆU

  dr. sc. Joso Vrkljan, Lička pukovnija kroz povijest, Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Gospiću, 2022.

  PREDSTAVLJAČ: dr. sc. Joso Vrkljan

  U nastajanju ovoga djela korištena je zavidna količina literature, pri čemu su kombinirani i komparirani svi relevantni podaci o Ličkoj pukovniji. Bogatstvo fotografija, slika i zemljovida daje punoću ovom djelu i čini ga privlačnim čitatelju, a ujedno ga i vodi od začetaka Ličke pukovnije do povijesne postrojbe danas. Imenuju se brojni civili, vojnici, dočasnici i časnici kroz cijelo razdoblje njezina djelovanja, kao i zapovjednici Ličke pukovnije.

  Godine 2005. osnovana je Gospićka garda – Vukovi, koja slijedi povijesnu tradiciju Ličke pukovnije, a koja je 2019. godine promijenila svoje ime u Lička pukovnija Gospić. 

  U ovoj knjizi možemo pratiti njezin razvoj do respektabilne udruge, od njezinih skromnih početaka, problema s nabavkom povijesnih odora, odlazaka na nastupe u druge gradove, stjecanja izvora financiranja, pa sve do održavanja susreta povijesnih postrojbi u Gospiću.

  Bogata vojna povijest Like prikazana je u određenom kontinuitetu, dajući tako Ličkoj pukovniji povijesnu važnost, ali ističući i njezinu ulogu u današnjem prezentiranju Ličko-senjske županije.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U HVARU

  Danko Lupi, Kronika o Matiju, ur. Neva Bracanović, Ogranak Matice hrvatske u Hvaru, 2020.

  PREDSTAVLJAČI: akademik Kuzma Kovačić i Milan Bešlić

  Knjiga Kronika o Matiju umnogome je fikcijski, ali umnogome i faktičan, na jedan način i popularan tekst kojim autor opisuje vrijeme hvarskog pučkog ustanka (1510–1514) i sudbinu vođe ustanka Matija Ivanića. Danko Lupi je nadahnutim tekstovima povijesne fikcije, ali i povijesno utemeljenih događaja, što ih posvećuje svom voljenom otoku Hvaru, prepleo osjećaje, povijest i zavičaj. Postupnim obrađivanjem sudbine Matije Ivanića ciklus priča iznjedrio je zanimljiv roman ozbiljne motivacije.

  Knjiga, uz riječ uredništva i napomenu autora umjesto uvoda, sadrži prolog, sedam poglavlja: I. Boravak u Rimu, II. Pripreme za ustanak, III. Ljubavi, a što sada? IV. Ustani, puče, protiv nepravde, V. Jedno vjenčanje, VI. Sebastian Justinian, plemeniti vitez, VII. Slom ustanka, epilog te bilješku o autoru.

  Sam autor o knjizi i Ivaniću piše: „On je postao moj uzor hrabrog vizionara, koji se borio za svoje ideale, a njegov rukopis, koji možda i nije napisan, je uzor za moju priču (...) jer će moji otočani, barem oni, možda, biti potaknuti razmišljati o Matiju, da ga se sjećaju više nego do sada.“

  Knjiga budi uspomenu na Matiju Ivanića, koji je hrabro vodio ustanak za najnaprednije ciljeve u svom vremenu, uspomenu na početak i tijek hvarskog pučkog ustanka, ustanka naših slavnih predaka, te događaje, koji su utkani u hrvatsku povijest, približava sadašnjim naraštajima. Knjiga je objavljena povodom obilježavanja 510. obljetnice početka ustanka hvarskih pučana.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U KRIŽEVCIMA

  Franjo Husinec, Fran Gundrum Oriovčanin, Križevački liječnici u pohodu Egiptu, Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, autorica Pogovora, i Franjo Husinec, autor putopisa Tragom Frana Gundruma

  Knjiga Križevački liječnici u pohodu Egiptu koju je nedavno objavio Ogranak Matice hrvatske u Križevcima sastoji se od dviju knjiga u jednim koricama, dva putopisa koja su napisali i ilustrirali u razmaku više od jednog stoljeća (1904–2022) dr. Fran Gundrum Oriovčanin, gradski fizik u Križevcima, i kirurg Franjo Husinec, fascinirani ljepotama starog Egipta.

  Putopis U Egiptu! nastao je nakon boravka Frana Gundruma Oriovčanina u Egiptu i njegova sudjelovanja na Prvome egipatskom kongresu liječnika 1902. Tragom Frana Gundruma naslov je putopisa Franje Husinca i rezultat je njegova pohoda Egiptu i sudjelovanja na međunarodnoj medicinskoj konferenciji ortopeda i kirurga 2003, gdje je OMH u Križevcima predstavio prijevod Gundrumova putopisa na engleski i arapski jezik. Oba putopisa sadrže zanimljive opise Egipta, povijest drevnih bogova i faraona te povijesnih lokaliteta koje su autori posjetili, kao i pogovor Stelle Fatović-Ferenčić pod naslovom „Putopisna iskustva dvaju liječnika“.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U METKOVIĆU

  Zbornik radova u čast dr. don Mile Vidovića Što vama kažem, svima kažem, ur. Ivan Armanda, Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, 2021.

  PREDSTAVLJAČI: dr. sc. Ivan Armanda, urednik Zbornika, i Zorana Vekić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću

  Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću Zbornikom je želio zahvaliti dr. don Mili Vidoviću za njegovo svećeničko služenje i osobito za znanstveni rad, poglavito za proučavanje crkvene povijesti doline Neretve. Sam zbornik ima sedamnaest radova, podijeljenih na tri šire tematske cjeline.

  Prvi dio zbornika donosi dva članka o životu i znanstvenom radu dr. don Mile Vidovića. U njemu je dan pregled Vidovićeva života s osvrtom na njegov znanstveni rad te bibliografijom objavljenih samostalnih radova, članaka, priloga i natpisa. U drugom je dijelu pet članaka koji se bave temama iz crkvene povijesti don Milina zavičaja, doline Neretve. U trećem dijelu zbornika deset je radova koji se bave temama iz povijesti Crkve u Hrvata, pri čemu se radovi naslanjaju na Vidovićeva istraživanja, produbljujući i nastavljajući ih.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U MOSTARU

  Dragan Marijanović, Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće: Dvadeset godina, ur. Misijana Brkić Milinković i Miro Petrović, Matica hrvatska, Ogranak u Mostaru, 2020.

  PREDSTAVLJAČICA: Misijana Brkić Milinković

  Monografija Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće: Dvadeset godina predstavlja djelo iznimne vrijednosti u izdanjima Matičina ogranka u Mostaru. Autor je novinar i književnik Dragan Marijanović, a urednički je potpisuju Misijana Brkić Milinković i Miro Petrović. Fotografije su djelo Stojana Stole Lasića, a za dijelom njih posegnulo se u arhiv Matičina Mostarskog proljeća. 

  Na gotovo 400 stranica s 500 fotografija, obrađen je velik dio od više od 700 događaja koji su, u 20 godina trajanja, prikazivani na pozornici Mostarskoga proljeća. Promocija je održana u prosincu 2020. u Galeriji kraljice Katarine, u sklopu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. 

  Autor Marijanović na ovoj je knjizi – neki je nazivaju monografijom, drugi pak dnevničkim zapisima – radio nekoliko godina. Primjerci ovog djela otišli su na mnoge adrese diljem BiH, regije, pa i svijeta. Dostupna je i u PDF formatu na službenoj stranici Matice hrvatske Mostar na poveznici: https://maticahrvatska-mostar.com/online-final-knjizni-blok-monografija-mh/

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U OGULINU

  Ogulinska čitanka, prir. Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić, Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu, 2020.

  PREDSTAVLJAČI: akademkinja Željka Čorak i Stjepan Sučić

  Ogulinska čitanka, čiji su autori prof. Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić, jedno je od najopsežnijih izdanja Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu. Knjiga je dobila Zlatnu povelju Matice hrvatske za 2020. godinu, što je veliko priznanje i za autore i za Ogranak. Ovo vrijedno izdanje Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu nastalo je povodom 30. obljetnice obnavljanja rada ogulinskog Ogranka i 520. rođendana grada Ogulina. Čitanka se izvrsno uklopila u 2021. godinu, Godinu čitanja, i donosi bogat pregled tekstova koji govore o Ogulinu i ogulinskom kraju ili su nastali inspirirani neobičnom prirodnom ljepotom toga prostora.

  U knjizi nalazimo tekstove o Modrušu, modruškim knezovima i gradinama, Frankopanskom kaštelu, obitelji Frankopan, Frankopanovim povijesnim govorima, kao i povijesnim govorima koji spominju ogulinski kraj ili su tematikom za njega važni.

  Zanimljive su i lirske i epske narodne pjesme i pripovijetke ogulinskog kraja, kao i putopisni tekstovi poznatih hrvatskih književnika nadahnuti ogulinskim krajem. U knjizi nalazimo i tekstove najpoznatije Ogulinke Ivane Brlić-Mažuranić koja je često spominjala koliko je na njezino stvaralaštvo utjecala priroda njezina rodnog mjesta. Posebno su zanimljivi tekstovi vezani uz Klek, kolijevku hrvatskog planinarstva i nepresušno nadahnuće za književnike, te Đulin ponor, izvor mnogih legendi, ali i mjesto brojnih speleoloških istraživanja.

  Na kraju knjige nalazi se „Leksikon pisaca“ čiji se tekstovi nalaze u knjizi. Leksikon broji više od 60 imena, čime pokazuje koliko su zahtjevan posao autori odradili i koliku tematsku širinu knjiga pokriva. Ogulinska čitanka od iznimne je važnosti za Ogulin i ogulinski kraj jer na jednom mjestu donosi sve relevantne tekstove koji su vezani za ovo područje u srcu Hrvatske ili inspirirani njime.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U OSIJEKU

  Književna revija 1 i 2 iz 2022. godine, god. 62. (dva broja) / časopis za književnost i kulturu Ogranka Matice hrvatske Osijek

  PREDSTAVLJAČI: Tatjana Ileš, glavna urednica, i Ivan Trojan, predsjednik Ogranka

  Tema prvoga broja 62. godišta časopisa Književna revija je „kontinuitet“. Tim se brojem osječki ogranak Matice pridružio obilježavanju 180. godišnjice osnutka Matice hrvatske (1842–2022). Kontinuitet u državotvornom i kulturnom djelovanju Matice hrvatske te nasljedovanje matičarske baštine općenito, ali i u djelovanju osječkoga Ogranka dio je sadržaja ovoga broja. No namisao je bila propitivati i neprekinuto nasljedovanje kulturnih i umjetničkih dosega u okvirima oblikovanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta kroz povijest, posebice danas u vremenu ponovnih uzurpatorskih zadiranja u hrvatsku kulturnu baštinu, jedinstvo hrvatskoga jezika, temelje hrvatske književnosti i književno-umjetničku tradiciju. U prvom smo broju tako poticali na oblikovanje tekstova čija je zajednička nit vodilja upravo kontinuirano i gotovo dvostoljetno djelovanje institucije kakva je Matica hrvatska, ali i različiti drugi značajni kontinuiteti u kulturi i društvu.

  Djelomično se naslanjajući na tematiku prvoga broja, drugi je broj Književne revije naslovljen „Tradicija“. Konkretnije, riječ je o regionalnom odsječku hrvatske kulturne baštine – tradiciji šokačkoj i bunjevačkoj, a broj je realiziran u suradnji s udrugom Šokačka grana iz Osijeka. 

  Uz Šokačku granu, organizatori su još i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha te Vinkovački šokački rodovi. 

  Časopisni smo prostor, dakle, i ovoga puta otvorili vrijednim autorskim doprinosima iz područja nacionalne kulture učvršćujući i obogaćujući hrvatski kulturni identitet, kako unutar matične zemlje tako i izvan njezinih granica, identitet koji Ogranak Matice hrvatske Osijek svojim djelovanjem čuva i promiče.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U OZLJU

  Kajkavske pučke pjesme i zagonetke sakupio jih g. 1879. u okolici ozaljskoj Julijo Orešković i Hrvatske narodne pjesme sabrao ih (1884.) po hrvatskoj Fran Kucelić, prir. Sanja Benković-Marković, Ogranak MH u Ozlju, 2020.

  PREDSTAVLJAČI: Sanja Benković-Marković, priređivačica, i Stjepan Bezjak, predsjednik Ogranka

  Knjiga Kajkavske pučke pjesme i zagonetke sakupio jih g. 1879. u okolici ozaljskoj Julijo Orešković i Hrvatske narodne pjesme sabrao ih (1884.) po hrvatskoj Fran Kucelić, završena je i kompletirana prije svega znanstveno-istraživačkim radom i trudom priređivačice Sanje Benković-Marković uz potporu, odnosno odobrenje Odsjeka za etnologiju, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU (Klementina Batina, Tanja Perić-Polonijo i akademik Dragutin Feletar), te uz potporu središnjice Matice hrvatske iako nije dio nakladničkog niza Narodne pjesme, pripoviedke, poslovice i zagonetke kao izdanje Narodne pjesme, pripoviedke, poslovice i zagonetke. Kupio ih oko Vrhovca u Hrvatskoj Gjuro Kamenar 1878. (priredila Sanja Benković-Marković, Matica hrvatska, Zagreb 2013), na koje se zapravo ovo izdanje nadovezuje. 

  Važno je reći da je ovo izdanje rezultat rada domaćih snaga: priređivačice Sanje Benković-Marković, lektorice Marije Mesarić te Bogdana Bošnjaka i Stjepana Bezjaka iz Ogranka Matice hrvatske u Ozlju, što potvrđuje da se vlastitim snagama uz dosta entuzijazma puno može postići i na području jezika, književnosti i kulture. Trudom grafičke pripreme Tiskare Pečarić & Radočaj knjiga je dodatno uljepšana. 

  Izdanje ima posebnu važnost i zbog očuvanja jezične baštine ozaljskog kraja, o kojem često govorimo u kontekstu ozaljskoga kulturnoga kruga koji svoje ishodište ima još od doba Zrinskih i Frankopana, odnosno Ivana Belostenca. Osim kajkavskih pučkih (narodnih) pjesama posebnost knjige su zagonetke, rječnik manje poznatih riječi i zapis o zapisivačima i kazivačima pjesama. Izdanje je nagrađeno srebrnom poveljom predsjednika Matice hrvatske 2021.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U PAZINU

  Dragan Gortan, Pramjera ljubavi, OMH u Pazinu i Čakavski sabor Žminj, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: Nada Galant, urednica; Dragan Gortan, autor; Josip Šiklić i David Ivić u ime nakladnika

  Dragan Gortan se s prvim radovima javio relativno kasno – 2008. godine kada objavljuje svoju prvu zbirku More Ljubavi. Drugu zbirku Ne­bo... Tvoje oči objavljuje 2009, a zbirku Utjeha zvijezde 2011. godine. Sve tri zbirke naklada su Matice hrvatske. Nakon toga povremeno objavljuje u časopisima Nova Istra, Glas Istre i Quorum, dok mu je u londonskom časopisu University of Arts 2016. objavljena pjesma „Gospodar vremena“. Pjesme su mu tiskane i u nekoliko zajedničkih zbirki, čitane su na radiju, javno izvođene, a neke su i uglazbljene, kao i objavljene na mnogim portalima.

  Zbirku Pramjera ljubavi grafički je uredio i opremio David Ivić, a ilustrirana je radovima Sare Gortan koja je dosad izlagala na petnaestak samostalnih i grupnih izložbi te ilustrirala nekoliko dječjih slikovnica.

  Pjesme za ovu zbirku odabrane su iz trezora njegovih pjesama u kojem je bilo pohranjeno više od petsto pjesama. Odabrane pjesme nekako su same pronašle put i smjestile se u cikluse. Prvi je onaj koji govori o pjesnicima i o načinima nastajanja pjesama, nazvan po uvodnoj pjesmi Tu i tamo razglednica. Dok večer zašiva zvijezde ciklus je pjesama koji autor posvećuje svojoj majci i kroz koji se ispisuje povijest jedne obitelji. Treći ciklus Jednom tako središnji je ciklus i okosnica ove knjige, a govori o ljubavi. Ciklus Pjesma bijelom čovjeku uči nas o životnim vrednotama, o stavu prema životu. Cvrčkov festival lakih nota sljedeći je ciklus, ležerniji je u izrazu i temama, možda i šarolikiji, ali na vrlo šarmantan način progovara i o ozbiljnim i onim malo manje ozbiljnim temama. Posljednji je ciklus pretežno satkan od lirskih pjesama u prozi te nosi simboličan naslov Toplice, naslov koji je posuđen od istoimene pjesme posvećene Gortanovu ocu. U tekstu naslovljenom „O sreći, hrabrosti, dušama (i još ponešto)“ autor progovara o događajima koji su na poseban način obilježili i oplemenili njegov život.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ROVINJU

  Marko Jelenić, Glad i nestašica od 1813. do 1825. u Rovinju, Ogranak Matice hrvatske u Rovinju, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: Marko Jelenić, autor i Goran Zgrabljić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rovinju

  U ovoj je knjizi pisano o razdoblju između 1813. i 1825. na području Rovinja. Kratko je to razdoblje u kojem je uspostava habsburške vlasti donijela mnogo promjena u privatnom i javnom životu. Bogata arhivska građa omogućuje analizu svakodnevnoga života, agrarnih, klimatskih i demografskih kretanja. Specifičnosti istraženoga razdoblja ogledaju se u alternaciji klimatskih uvjeta i velikom padu prinosa. Kad se situacija slabih uroda ponovila 1815, 1816. i 1817, nastupilo je razdoblje nestašice i gladi. Godine 1817. smrtnost se učetverostručila, a konzumiranje pokvarene hrane dovelo je do širenja epidemije tifusa. Glavni dio knjige bavi se demografskim kretanjima, posebice porastom smrtnosti zbog epidemije gladi i tifusa. U svrhu usporedne analize demografska kretanja analizirana su i na drugim lokalitetima u Istri. Klimatski i poljoprivredni aspekti detaljno su analizirani.

  U ovom su razdoblju klimatske promjene prouzročile dugotrajne suše i zadržale hladne temperature. Klimatski uvjeti doveli su do uzastopnoga lošeg uroda, što je izazvalo postupnu degradaciju poljoprivrede. Upravo je to uzrok uvođenja novih poljoprivrednih kultura od kojih je najvažniji krumpir. Prvi znakovi poljoprivredne krize vidljivi su od 1813, a vrhunac 1817. Trend loših uroda nastavio se sve do 1825, pa je stanovništvo grada zapalo u teško ekonomsko stanje. U širenju krize važni su bili društveni aspekti poput Napoleonskih ratova, ali i politička i administrativna struktura koju je donijela habsburška administracija. Analizom gospodarskih aktivnosti gradskoga stanovništva posebna se pozornost posvećuje ekonomskim teškoćama u koje je zapao dio stanovništva. Cijene hrane su nakon 1816. znatno porasle, što je dovelo do iscrpljivanja stanovništva, a sve to dogodilo se netom poslije završetka Napoleonskih ratova koji su iscrpili grad i provinciju.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U PETRINJI

  Monografija: dr. sc. Đuro Škvorc, Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992.–1995., Ogranak Matice hrvatske u Petrinji, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: Vladimir Krpan, Ivan Latinčić, dr. sc. Đuro Škvorc i izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin

  U knjizi je prikazana vojna sila pobunjenih Srba na Banovini na temelju izvorne arhivske građe, relevantne literature, novina i dokumentarnih filmova. Djelovanje vojne sile pobunjenih Srba na Banovini bilo je usmjereno na ostvarenje svesrpskog cilja, ujedinjenja svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku državu. Od srpskih vojnih formacija na okupiranoj Banovini najvažnija i najdugotrajnija vojna formacija bio je 39. korpus, jedan od šest korpusa SVK. Zapovjedni kadar postavila mu je VJ. Od početaka ustrojavanja pa do njegova kraja u operaciji Oluja 1995. pripadnici Korpusa sudjelovali su u bojnim djelovanjima protiv HV i pripadnika 5. korpusa Armije BiH. Tako su od 1. veljače do 4. listopada 1993. djelovali na sjevernodalmatinskom bojištu, tijekom rujna 1993. na području Siska i okolice, gdje su topništvom i minobacačima napadali Sisak, Sunju i okolna hrvatska mjesta, te od jeseni 1993. do operacije Oluja 1995. u sjeverozapadnoj Bosni. Tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja 1995., 39. korpus SVK povukao se s većinom snaga i civilnim srpskim stanovništvom u Bosnu i Hercegovinu, gdje je predao naoružanje i vojnu tehniku VRS te je rasformiran. Sastav 39. korpusa najvećim dijelom činili su Srbi starosne dobi do 48 godina. Odnos sa središnjom i političkom vlašću bio je prožet nesuglasicama, dok je odnos s UNPROFOR-om prolazio kroz razdoblja bolje i lošije suradnje. Kroz čitavo razdoblje djelovanja 39. korpusa velike su probleme u njemu predstavljali loša stega, alkohol, neizvršavanje zapovijedi, loša bojna obuka, kriminal, šverc itd. Osim toga stalno je nedostajalo goriva i strjeljiva, a dostava iz VJ nije bila dovoljna. Korpus nikada nije do kraja zaživio i postao prava vojna postrojba, što je bilo vidljivo i u kolovozu 1995.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U POŽEGI

  Nada Prkačin, Grof Janković (povijesni roman), Despot infinitus d.o.o. i Ogranak Matice hrvatske u Požegi, Zagreb, 2021.

  PREDSTAVLJAČICA: Nada Prkačin

  Povijesni roman Grof Janković autorice Nade Prkačin objavljen je u nakladi kuće Despot infinitus d.o.o. iz Zagreba i Ogranka Matice hrvatske u Požegi. Objavljen u biblioteci Hrvatska povijest navedene nakladničke kuće, roman progovara o markantnoj osobi zavičajne povijesti o kojoj nitko dosada na ovakav način nije pisao. Upravo zato, kao i zbog svih svojih književnih posebnosti ovaj roman dolazi na mjesto na kojemu je već odavno neko književno djelo trebalo biti, popunivši prazninu koja je već odavno trebala biti popunjena.

  Roman Grof Janković roman je u kojemu se činjenice i fikcija isprepliću u finom tkanju tako da je teško razlučiti gdje završava jedno, a počinje drugo. Priča o grofu, hajducima, hrvatskom Robinu Hoodu te o zaboravljenom staklarskom obrtu odnosi nas u neka, u povijesnim okvirima gledano, ne tako davna, a opet prilično drugačija vremena. S druge strane, roman je duboko ukorijenjen u Slavoniju, u pejzaže Parka prirode Papuk i šire okolice koji i danas stoje kao materijalni dokazi onoga o čemu se u romanu pripovijeda.

  To je roman „historiografske metafikcije koji nam odaje strast pisca prema povijesti kao nečem posve osobnom“ (Nevenka Nekić, „Pogovor“). Roman govori o plemićkoj obitelji Janković, ali se u njemu javljaju i likovi iz nižih staleža, staklari i ostali, među kojima se ističe lik Maksima Bojanića – oblikovan prema prokušanom obrascu dobroga lopova koji uzima bogatašima i daje siromašnima. U romanu se opisuju stvarni, prepoznatljivi lokaliteti koje autorica dobro poznaje jer je i sama iz toga kraja. U radnju je, dakako, upletena i ljubavna priča što sam roman čini zanimljivijim štivom, prihvatljivim čitateljima različitih uzrasta.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U SISKU

  Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost, Matica hrvatska Sisak, 2020–2022. 

  Petra Sigur, Panova katedrala, Matica hrvatska Sisak, 2021.

  PREDSTAVLJAČICE: Đurđica Vuković i Petra Sigur

  Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi, čiji je utemeljitelj i nakladnik Ogranak Matice hrvatske u Sisku, izlazio je od 1969. godine do danas uz prekide u tri niza: prvi niz (1969–1971, ur. Dragan Božić), drugi niz (1990–1993, ur. Ante Matijašević), treći niz (1999. – danas, 1999–2005. ur. Đurđica Vuković, 2006–2009. ur. Slavko Jendričko, 2009. – danas ur. Đurđica Vuković).

  Treći niz Riječi izlazi u kontinuitetu i istom formatu 22 godine, tiskana su 94 broja u 39 svezaka. Prinos časopisu dalo je više od sedamsto autora (književnika, prevoditelja, kritičara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, znanstvenika, likovnih umjetnika, knjižničara i dr.). Riječi su pridonijele razvoju književnog i kulturnog stvaralaštva u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, ali su pronašle i vlastitu vrijednu nišu među književnim časopisima koji se objavljuju u Republici Hrvatskoj. 

  U časopisu su mnoge autorice i autori – u stalnim i povremenim rubrikama „Poezija“, „Proza“, „Jedan autor“, „Književnost Hrvata u dijaspori“, „Likovnost“, „Esejistika“, „Ex Pannonia“, „Ad Libitum“, „Razgovori“ itd. – prvi put objavili svoju poeziju, prozu i esejistiku, te im je ta objava bila poticaj za daljnji umjetnički rad.

  *

  Panova katedrala, druga je prozna knjiga Petre Sigur, sagrađena od pet priča: „Zašto se penjati na planinu“, „Migranti“, „Pet sati“, „Svatko se spašava kako zna“ i „Crvena“. Radi se o opsegom većim pričama u čijem je fokusu planinarenje ili potraga za smislom, odnosno kako će kazati autorica: planinarenje je „isijavanje samotne uzvišenosti“.

  Detaljno su opisana gorja i planine Gorskog kotara, Velebita, Dinare, kao i planinarske staze, proplanci i livade na njima. Značajan broj stranica posvećen je „filozofiji“ uspinjanja i postizanja cilja – „prijelaz dugačke, stjenovite, šiljaste staze u svrhu izvrgnuća duha ekstatičkim svojstvima mučenja tijela. Muka postaje cilj, tijelo postaje sredstvo oslobođenja. Na vrhu izbija plač, krajnja ganutost predanosti bića. Plač sreće.“ 

  Ova je knjiga svojevrsni „Camino“, hodočašće, jer mnogi likovi koje na put uspinjanja/planinarenja „dovodi“ autorica, njihovi razgovori i ponašanje služe autorici za podcrtavanje kritičkog stava o stvarnosti. Kroz priče se autorica referira o mnogim odnosima u društvu, o braku, žensko-muškim odnosima, politici, potrošačkom društvu, pomodarstvu itd. Svijet nije samo ekološki zagađen već su i društveni odnosi zatrovani te planinarenje nudi pročišćenje.

  Panova katedrala je za autoricu jedno ili jedino utočište ljepšega svijeta, u koji, nažalost, već prodiru različita onečišćenja iz svakodnevice, a o čemu Sigur piše oštro i bez zadrške ne štedeći nikoga.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U SKRADINU

  Josip Laća, Suputnici i usputnici, Biblioteka Kolotrazi, knj. 1, Ogranak MH u Skradinu, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: akademik Ratko Cvetnić, dr. sc. Marinko Šišak i autor Josip Laća

  Knjigu Suputnici i usputnici s podnaslovom Putovanja i druženja s hrvatskim književnicima za djecu i odrasle najbolje objašnjava upravo ovaj podnaslov. Autor, Josip Laća, kao službenik nekadašnje velike nakladničke kuće Mladost i njezina Kluba prijatelja knjige od 1975. do 1985. organizirao je po južnoj Hrvatskoj na stotine književnih susreta s hrvatskim piscima, ponajprije u osnovnim školama. Nije o tome vodio nikakve zabilješke niti dnevnik, ali je dobro pamtio ono što bi moglo zanimati čitatelje djelā njegovih suputnika. Ideju je dala Anđelka Martić koja mu je to davno bila predložila, a izravan poticaj pokretanje časopisa Književnost i dijete u kojem je od prvoga do zadnjega broja objavljivao svoja prisjećanja na putovanja ili samo druženja sa S. Škrinjarić, G. Krklecom, V. Stahuljak, R. Zvrkom, B. Pavlovićem, N. Pulićem, S. Jakševcem, S. Femenićem, N. Iveljić, I. Ivancem, D. Tadijanovićem, D. Cesarićem, urednicom Anom Kulušić, D. Oblakom, D. Horvatićem, J. Horvatom, I. Kušanom, Z. Milčecom, Z. Balogom i P. Kanižajem. Prilozi o D. Horkiću, A. Gardašu, M. Bjažiću, V. Parun, P. Zlataru, M. Kušecu i A. Martić napisani su nakon gašenja spomenutoga časopisa i ovdje se objavljuju prvi put. Ovo su lijepo i tečno napisana prisjećanja na naše književnike koje smo čitali i koje čitaju novi naraštaji. Za razliku od kadikad suhoparnih natuknica u enciklopedijama i leksikonima, ovo su živa svjedočenja o tome kakvi su naši pisci doista bili u svakodnevnom životu. Pišući o drugima, autor je usputno ponešto napisao i o sebi referirajući se na doba kad još nije bio počeo pisati, odnosno kad još nije bio nagrađivani književnik.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U SLATINI

  Miroslava Hadžihusejnović Valašek, Hvatajte se u pleteno kolo: Tradicijska glazba Virovitičko-podravske županije, Ogranak Matice hrvatske u Slatini, Ogranak Matice hrvatske u Orahovici i Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, 2020.

  PREDSTAVLJAČICE: Zorica Varga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini, Dragica Šuvak, urednica knjige, i Ksenija Vujanović Juras, urednica Male slatinske biblioteke

  Prostor današnje Virovitičko-podravske županije, poznat i kao slavonska Podravina, bio je u folklornom smislu neistraženo i malo poznato područje. Upravo ta praznina nedostajala je da se zaokruži znanje i stvori cjelovita, široka etnomuzikološka i plesna slika Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Srećom, toga se zadatka i golemog posla prihvatila Miroslava Hadžihusejnović Valašek. 

  Knjiga Miroslave Hadžihusejnović Valašek Hvatajte se u pleteno kolo: Tradicijska glazba Virovitičko-podravske županije prva je notna zbirka tradicijske glazbe Virovitičko-podravske županije. Nakladnici su ogranci Matice hrvatske u Slatini, Orahovici i Virovitici. Notna zbirka temelji se na terenskim audiosnimkama i transkripcijama autorice (1994–2018) i na povijesnoj rukopisnoj građi iz sredine 20. stoljeća, ponajviše vlč. Ivana Sučića iz Čađavice (1953–1959). Zbirka sadrži 307 notnih zapisa (uglavnom vokalne glazbe) uz odgovarajuće podatke o tradicijskoj glazbi, terenskom istraživanju, sadržaju knjige, biografijama zapisivača, izvodima iz recenzija, s popisima i pregledima građe i literaturom. Knjiga odgovara suvremenim stručno-znanstvenim standardima, a ujedno obogaćuje temelje folklornog amaterizma, lokalnog i nacionalnog identiteta.

  Ova knjiga jedina je županijska knjiga svjetovnih napjeva kulturne baštine s napisanim notama u kontinentalnoj Hrvatskoj. 

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U SLAVONSKOM BRODU

  Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić, Svezak 1–7, Slavonski Brod, 2010–2020.

  PREDSTAVLJAČI: Ivan Medved, Jasna Ažman i Vinko Brešić

  Rad na pripremi i izradi sabranih djela slavne Brođanke Ivane Brlić-Mažuranić u sedam svezaka tekao je u nekoliko faza pod vodstvom sveučilišnog profesora Vinka Brešića. U prvoj, pripremnoj fazi (2006–2009) istražen je Ivanin opus i pripremljena su pojedina djela za objavljivanje po metodologiji kritičkih izdanja. U drugoj fazi (2010–2013) sva poznata i tiskana djela Ivane Brlić-Mažuranić objavljena su u četiri knjige/sveska. U trećoj fazi istražena je i obrađena bogata i uglavnom nepoznata rukopisna ostavština Ivane Brlić-Mažuranić. Nju čine neobjavljene pjesme, priče, dnevnici, igrokazi, intervjui, memoarsko-autobiografski, putopisni i razni drugi zapisi te naročito obilna autoričina korespondencija – privatna i javna. Iz te ostavštine nastali su šesti i sedmi svezak cijelog projekta.

  Svezak 1: PJESME I PRIČE – Valjani i nevaljani (1902), Škola i praznici (1905), Slike (1912), Knjiga o omladini (1923), Dječja čitanka o zdravlju (1927), Srce od licitara (1938). Priredili Cvjetko Milanja i Kristina Grabar, Slavonski Brod, 2011.

  Svezak 2: ROMANI – Čudnovate zgode šegrta Hlapića: pripovijest za malu djecu. Jaša Dalmatin: potkralj Gudžerata. Priredio Berislav Majhut. Suradnica Sanja Lovrić, Slavonski Brod, 2010.

  Svezak 3: BAJKE I BASNE – Priče iz davnine. Bajke i basne objavljene u časopisima. Bajke i basne neobjavljene za autoričina života. Ilustracije Vladimira Kirina. Priredili Tvrtko Vuković i Ivana Žužul, Slavonski Brod, 2011.

  Svezak 4: ČLANCI (1903. – 1938.). Priredila Marina Protrka Štimec. Slavonski Brod, 2013.

  Svezak 5: BIBLIOGRAFIJA – Izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić. Priredio: Vinko Brešić. Suradnici Ana Batinić, Domagoj Brozović, Andrijana Kos-Lajtman, Sanja Lovrić, Tatjana Melnik, Martina Perić, Vladimira Rezo. Računalna baza Marijana Glavica, Slavonski Brod, 2014.

  Svezak 6: MOJI ZAPISCI. Dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi. Priredio Mato Artuković, Slavonski Brod, 2016.

  Svezak 7: PISMA MAJCI (1892. – 1901.). Priredila Jasna Ažman, Slavonski Brod, 2020.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U TROGIRU

  Roko Ivanda, Baština izgubljene Bosiljine, Ogranak Matice hrvatske u Trogiru, Jurlinovi dvori, Trogir – Primošten Burnji, 2020.

  PREDSTAVLJAČICA: dr. sc. Danka Radić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Trogiru

  Knjiga Baština izgubljene Bosiljine je putopisno-povijesna studija u kojoj je autor pokušao sintetizirati prikaz povijesti i kulturno-povijesne baštine Bosiljine, jednog dijela trogirske komune, nekoć daleko veće od one danas određene granicama grada Trogira. U srednjem vijeku trogirskoj komuni pripadao je istureni dio jadranskog kopna, poluotok Hilis, kako su ga nazvali stari geografi, od Marinskog zaljeva sve do Rogoznice, do uvale Stupin, gdje je graničio sa šibenskim teritorijem. Na istoku je omeđen zaljevom Bosiljina, tj. najuvučenijim dubokim Marinskim zaljevom. U ranom srednjem vijeku prostor zapadno od Trogira do granice sa Šibenikom nazivao se Dridom, po istoimenoj hrvatskoj županiji. Selo Marina i njegova šira okolica, područje nekadašnje Dridske županije, kako se to vidi iz sačuvanih isprava, nazivalo se također Bosiljina.

  Autor je, zalazeći u potleušice u marinskim, primoštenskim, zagorskim, rogozniškim selima, u težačke kuće, u „kužine“ obrtnika, ali i u gradske salone, znanstvenom akribijom i iscrpnim ispitivanjima, potvrđenim arhivskim istraživanjima, opisao ljude, krajolike i kulturne tvorevine, razlažući društvene krajobraze i kulturnu baštinu kroz nekoliko poglavlja: „O kraju i ljudima“ („U Jurlinovim dvorima“), „Tragovi života na Hiličkom poluotoku iz vremena prapovijesti i antike“ („Priča o početku“, „U sjeni moćne Salone“), „Hrvati u Bosiljini“ („Srednjovjekovna Bosiljina s hrvatskim stanovništvom“), „Pod novim krovovima“ („Mletačka vladavina…“, „Vjera“, „Organizacija života“, „Ostaci obrambenih građevina iz mletačko-turskih ratova“), „Rađanje političkog naroda“ („Društvene prilike u XIX. i XX. stoljeću“, „Vjera, običaji, život“, „Mletačko-austrijska zemljišna politika u Dalmaciji“) i „XX. stoljeće – stoljeće borbe za zemlju i nacionalnu slobodu“. 

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U VINKOVCIMA

  
  Godišnjak br. 39, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, 2022.

  PREDSTAVLJAČ: Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima

  Ovogodišnja Matičina publikacija posvećena je profesoru Filipu Lukasu, predsjedniku Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine te žrtvi planskoga uništenja hrvatske nacionalne državotvorne elite od komunističkoga režima. Hrvoje Janković, idejni začetnik, pokretač i organizator njegove rehabilitacije iznosi cjeloviti proces kako bi se ispravila povijesna nepravda koja mu je počinjena. U prvoj rubrici Godišnjaka iznosi se programsko izvješće Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima za 2021. godinu. U povijesnim i društvenim temama govori se o represiji nad matičarima sudionicima Hrvatskoga proljeća u očima njihove djece, o ostavštini Slavka Mađera, prikazan je susret s gospodinom Mladenom Dolićem, te se ističe značaj literarnoga natječaja „Male vinkovačke jeseni“.

  Godišnjak donosi i rezultate zaštitnih arheoloških istraživanja Arheološkoga odjela Gradskoga muzeja u Vinkovcima za 2021, Ljubica Gligorević piše o pokladnom jahanju kao fenomenu istočne Hrvatske, a kao prilog etnološkoj temi opisana je i misija Etno-udruge „Vrijedne ruke“. Glazbenu temu predstavlja rad o Slavku Jankoviću, kao i vrijedan tekst o Josipu Runjaninu povodom 200. godišnjice njegova rođenja. U književnim temama nalazi se osvrt na knjigu Antun Gustav Matoš: Pjesme i epigrami / Dubravka Oraić Tolić: Matoševo pjesništvo, potom se nižu članci o bosanskoposavskim romanopiscima, trećem Festivalu dječje knjige u Vinkovcima i rukopisu Mirka Ćurića Vrijeme snova. U književnim ostvarajima iznosi se umjetnički put Stjepana Đakovića, posljednjega hrvatskog pjesnika latinista, a književne početke predstavljaju vinkovački srednjoškolci u pjesničkom i proznom obliku. Rubrika o kazališnoj umjetnosti niže aktivnosti Gradskoga kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci s naglaskom na premijernim predstavama.

  
  
  Vladimir Bakarić, Totem straha 2 – Božićna pustolovina, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, 2020.

  PREDSTAVLJAČ: Vladimir Bakarić, autor i urednik biblioteke „Grafiti“

  Glavni junaci ovog romana dječaci su Jole i Luka koji žive u Velikoj, malom turističkom mjestu pored Požege. Svojevrsni je ovo nastavak Bakarićeve uspješnice Totem straha iz 2015. godine. Ovoga puta radnja se događa u vrijeme božićnih blagdana kada je malo živopisno mjesto okovao snijeg i led. Novi prijatelj dječaka, Lelac, čovjek koji živi poput Indijanca, i dalje je u njihovom fokusu te tada kreće nova avantura. Upoznaju jedan, njima, sasvim drugačiji i potpuno nepoznati način života te doživljavaju nevjerojatne zgode i nezgode.

  Totem straha 2 – Božićna pustolovina knjiga je pisana prvenstveno za djecu osnovnoškolske dobi. Ovaj roman prati grupu djevojčica i dječaka koji jednu zimu, sasvim slučajno, iskorače iz tipičnog života i „upadnu“ u neuobičajene situacije za današnju djecu, iz čega je jasno kako je roman prepun izazova, iskušenja, avanture, ljubavi i svijeta dječje mašte. Autor gradi dinamičnu fabulu brzom izmjenom radnji, intrigantnim dijalozima te uvođenjem aktualnih tema koje mladim čitateljima zadržavaju pažnju. U romanu su svi likovi osim Indijanca Lelca, kao i glavna priča, izmišljeni, dok su zemljopisni opisi i mjesto radnje u potpunosti autentični. 

  Dubravko Mataković, naš proslavljeni strip crtač i likovni umjetnik, dizajnirao je korice knjige te ilustrirao roman u duhu starih stripova uz koje smo odrastali.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U VIROVITICI

  Marina Mađarević, Zašto sveti Lovro plače, Ogranak Matice hrvatske u Virovitici i Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, 2021.

  PREDSTAVLJAČICE: Dubravka Sabolić, predsjednica OMH u Virovitici, i Mirjana Kotromanović (predgovor) te Marina Mađarević, autorica

  Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u nakladničkom programu „Virovitička zavičajna knjižnica u Kolu: Knjiga za mladež“ izdao je tri knjige za mlade: Pužodrom Drage Vranješ Vargović, Pismo ispod klupe Natalije Bajer i roman za djecu i mlade Marine Mađarević Zašto sveti Lovro plače.

  Marina Mađarević je roman napisala u formi dnevnika, koji piše glavna junakinja dvanaestogodišnja djevojčica Ana, obraćajući se Konsuelo, prema liku meksičke „telenovele“. Roman govori o vršnjačkom nasilju, različitosti, obiteljima u kojima nedostaje jedan roditelj, dementnim bakama, papigama i psima, nošenju s gubicima, ali ponajprije o velikom prijateljstvu koje se, čak i pod nebom uplakanoga svetog Lovre, zauvijek nastavlja srcem, suzama i vječnim zvijezdama.

  Kako navodi recenzentica Mirjana Kotromanović: „Uz cijelu paletu zanimljivih likova s kojima će se mladi čitatelji moći itekako poistovjetiti, posebno se ističe Anin najbolji prijatelj Josip koji je strastveni zaljubljenik u astronomiju… Čitajući ga, probudit će u njima različite vrste emocija, a zbog profinjene doze humora koja prati tekst do njegova samoga kraja, neće skidati blagi osmijeh s lica.“

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U VUKOVARU

  Tijana Pavliček, Majčinski kod u dramama Lade Kaštelan, Ivana Vidića i Mate Matišića, Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2021.

  PREDSTAVLJAČI: Petar Elez, Tijana Pavliček i Lidija Miletić

  Nemoguće je govoriti o suvremenoj hrvatskoj dramskoj produkciji, a ne spomenuti imena Lade Kaštelan, Ivana Vidića i Mate Matišića. Njihov opus čvrsto je uklopljen u najnovije postmodernističke tendencije i promjene koje su nastupile u hrvatskoj književnosti u posljednjim desetljećima dvadesetoga stoljeća.

  Dramski je opus ovih autora raznolik i kompleksan; bave se raznovrsnim temama, slijede različite ideje, koriste se raznolikim postupcima i teško ih je svesti na zajednički poetološki obrazac. Ipak, pojedine drame otkrivaju zajedničke odrednice koje daljnjim istraživanjem postaju sve izraženije. Predmet ovog predavanja bit će intimni svjetovi likova u dramama navedenih autora. Intimno je u samoj osnovi drama; u središtu su intimne sudbine likova (većinom ženskih) i njihovi unutarnji svjetovi. Muško-ženski odnosi, odnosi majki i kćeri, teme gubitka, bolesti, promjene, čežnje, osamljenosti, preljuba, drugosti, nasilja, obitelji, samo su dio tematskih preokupacija navedenih autora.

  Jedna od ključnih tema autora jest i pitanje nasljeđa, onog obiteljskog, ali i ideološkog, a to nasljeđe prenosi se upravo unutar intimnih relacija. Ključni prijenosnik nasljednih kodova pri tome je majka čija je uloga takva da omogućava nasljedni niz.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZABOKU

  Jasna Balaško, Djevojčica s tavana, Ogranak Matice hrvatske u Zaboku, 2021.

  PREDSTAVLJAČICA: Tina Marušić, potpredsjednica OMH u Zaboku i urednica knjige

  Trećom knjigom-zbirkom priča Djevojčica s tavana Jasna Balaško završava ciklus priča o Hrvatskom zagorju, njegovim ljudima i običajima, sudbinama i isprepletenim životima na granicama stvarnosti i snovitosti. Istoimena priča na početku nagrađena je „Malom poculicom“ 2016. g. na natječaju OMH u Velikoj Gorici. Autorica zanimljivim i jasnim stilom, namijenjenim širem čitateljstvu, prepleće narodne priče, povijest Hrvatskog zagorja, fantastične i realistične elemente.

  Prvi dio knjige, „Djevojčica s tavana“, upoznaje čitatelja s djevojčicom s tavana (lik je inspiriran židovskom djevojčicom Vlatkom Bjegović, spikericom na Radiju Zagreb) koja, skrivena u tavanskom prostoru svoje bake tijekom Drugoga svjetskog rata, kroz priče ujaka, bake i susjeda, otkriva brojne zanimljivosti i priče o Zagorju miješajući stvarno i zamišljeno. Drugi dio knjige, „Travarica“, donosi priče o zagorskoj travarici kojima se čitatelj educira o ljekovitim biljkama, pripravcima, njihovim svojstvima i sudbinama ljudi. Treći dio knjige, „Snažne žene“, donosi priče o sudbinama žena vezanih uz Zagorje, imenovanih imenom i prezimenom, ili samo imenom u kontrastu poznatih i nepoznatih žena iz prošlosti. Četvrti dio knjige, „Najkraći putopis na svijetu“, opisuje jedan od brojnih izleta diljem Zagorja i upoznaje nas s njegovim mjestima, ljudima, običajima, baštinom. Dok su prva dva dijela knjige usmjerena na povijest i prošlost Hrvatskoga zagorja, treći i četvrti usmjereni su na životne priče koje knjizi daju punokrvnost oživljavajući sudbine ljudi koji na taj način čitatelju postaju bliski. 

  Autorica se osvrće na povijest, zanimljivosti, kulturološke i jezične značajke lokaliteta Hrvatskoga zagorja i šire, a priče su napisane kombinacijom hrvatskog standardnog jezika (pripovjedač) i kajkavskih idioma (zabočki i stubički kraj).

  
  

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU

  Zadarska smotra, časopis Ogranka Matice hrvatske u Zadru, 1–3, 2022.

  PREDSTAVLJAČI: Josip Lisac i Danko Plevnik

  Zadarska smotra, časopis Ogranka Matice hrvatske u Zadru, časopis je za kulturu, znanost i umjetnost, a nadovezuje se na tradiciju Zadarske revije od 1952. i Zadarske smotre od 1992. Iako časopis izlazi u Zadru, te je velika pozornost i posvećena zadarskom području, prostor u ovom časopisu imaju i drugi krajevi u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Uredništvo časopisa Zadarska smotra u časopis uvrštava tekstove visoke kvalitete vodeći istovremeno računa i o zanimljivostima koje će privući današnjeg čitatelja. Časopis izlazi tromjesečno, a njegovu, sada već prepoznatljivu strukturu, čine znanstveni prinosi, književni tekstovi, eseji, prikazi, prijevodi itd. Glavni i odgovorni urednik časopisa je dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus.

  Prvi svezak časopisa u 2022. godini objavljen je kao trobroj. Časopis donosi sonete koje su međusobno razmjenjivali Tonko Maroević i Luko Paljetak. Donose se i drugi dosad neobjavljeni lirski prinosi. U „Obljetnicama“ autori pišu o Molièreu, don Ivi Prodanu, Milivoju Šrepelu, Nikoli Milićeviću, Franji Tuđmanu i drugima. I ovaj trobroj donosi prijevode, studije, rasprave i eseje. 

  Nekrolozi su posvećeni nedavno preminulim hrvatskih uglednicima, a rubrika osvrti i prikazi donosi mnoštvo recenzija novih knjiga. Na kraju časopisa objavljena je kronika kulturnih događanja u Ogranku te izvještaj sa znanstvenoga skupa o hrvatskom književnom povjesničaru Slavku Ježiću.

• OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZAPREŠIĆU

  Josip Brkić, Molitvenik hrvatskih pjesnika II. (Florilegij), Ogranak MH u Zaprešiću, 2021.

  PREDSTAVLJAČI: Josip Brkić, autor i mr. sc. Božidar Petrač, književni tajnik MH

  Drugo prošireno izdanje Molitvenika hrvatskih pjesnika II. (Florilegij) Josipa Brkića pojavljuje se trinaest godina poslije prvoga izdanja. U njega su uvršteni i oni autori koji su 2008. godine izostali, uglavnom zbog ograničena opsega. Dopune, međutim, nisu ni u kojem smislu bitno promijenile vrijednosnu matricu hrvatskoga višestoljetnog molitvenoga poetskog korpusa od „Šibenske molitve“ do danas.

  Početak je u ovom izdanju, dakle, pomaknut na „Šibensku molitvu“, o autorstvu koje se znanstvenici još spore. Izdanje je dopunjeno s više od pedeset autora: od hrvatskih latinista, glavnog predstavnika alhamijado poezije, gradišćansko-hrvatske poezije itd. do autora rođenih prije 1963. Sve su pjesme donesene u cijelosti, osim, iznimno, Marulićeve Molitve suprotiva Turkom.

  Vijenac molitava hrvatskih pjesnika nije antologija. On nije ni antologija religijskog ili duhovnog pjesništva. Izbor pjesnika i molitava zadan je ovdje već samim naslovom. U tom smislu on je autorski i tematski. Utoliko, ovaj se vijenac ne ograničava samo na pjesnike kršćanskog nadahnuća u hrvatskom književnom korpusu. On je jednostavno pokušaj da se čitateljima na jednom mjestu podastre „bogoljubni“, „bogoiskateljski“ i „bogohulni“ kontinuitet hrvatskog pjesništva. Vijenac molitava hrvatskih pjesnika u stanovitu je smislu revalorizacijski, a temelji se na proučavanju brojnih antologija, primjerice Šenoine (Zagreb, 1876), Žankove (1935) i Turčinovićeve (1957), ali i na proučavanju i danas nezaobilazne Kokšine Hrvatske duhovne lirike (Rim, 1968) te radova Nevena Jurice i Božidara Petrača i brojnih hrvatskih antologičara tematskih antologija ili antologija s tezom, kao i na proučavanju Lončarevićeve Antologije duhovne lirike (2007).