Muka kao univerzalni arhetip

Kao značajan doprinos obilježavanju 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva izašao je zbornik Pasionske teme. Muka u temeljima hrvatske kulture – o 1100. godišnjici Hrvatskog Kraljevstva, objavljen u nakladi Muzeja Mimara i udruge Pasionska baština, kao izraz bogatog međuslojnog promišljanja pasionske tradicije u hrvatskoj kulturi. Urednici su Lada Ratković Bukovčan, Dino Milinović i Stjepan Pepeljnjak. Zbornik sadrži 32 znanstvena i esejistička doprinosa suradnika Pasionske baštine, a posvećen je Jozi Čikešu, utemeljitelju i dugogodišnjem predanom voditelju udruge Pasionska baština, koji u svom radu Trideset godina Pasionske baštine – od žrtve do žetve piše o ideji, samom mukotrpnom putu osnivanja, djelovanja i razvijanja udruge. Neumorni pregalac Čikeš punih je trideset godina bio predsjednik udruge Pasionska baština, koja je po svojoj pravnoj i društvenoj strukturi volonterska, neprofitna udruga, a svoje sadržajno-programske aktivnosti, svoje izvorište nalazi u muci i uskrsnuću Kristovu, kao i u svakoj ljudskoj muci i vjeri u pobjedu dobra. Udruga Pasionska baština danas je svojevrsna institucija u kulturi djelujući uz geslo „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“.

Izd. Muzej Mimara, Zagreb, 2025.

Kada otvorite zbornik, suočavate se s vrlo slojevitim projektom, koji nije samo akademsko djelo nego, u svojoj suštini, kulturni manifest – most između prošlosti i sadašnjosti, između duhovnog i nacionalnog. U njemu se „muka“ Kristova promatra ne kao povijesni detalj Isusova života, nego kao simbolički temelj, metafora patnje i žrtve koja oblikuje identitet.

U ovom zborniku muka nije tek put prema Uskrsnuću, nego univerzalni arhetip: ona je bol, prijelom, ali i transformacija. „Muka u temeljima kulture“ znači da patnja nije nešto periferno i prolazno — to je temeljna nit koja povezuje generacije, povijesne epohe i umjetničke izraze.

Ovaj arhetip mučeništva rezonira s hrvatskom kulturnom tradicijom na više razina. S jedne strane tu je vjerska dimenzija: Kristova muka pruža egzistencijalni i teološki okvir, podsjeća na žrtvu, otkupljenje i milosrđe. S druge strane tu je identitetska i nacionalna dimenzija: u njemu se reflektira kolektivno pamćenje naroda koji je kroz povijest često prolazio kroz patnje i borbe, ali je uspio održati svoj kulturni i duhovni identitet.

Pasionski sadržaji obilježavaju velik dio europske i hrvatske kulture. Udruga Pasionska baština svojim interdisciplinarnim načinom punih 30 godina oblikuje godišnje programe koje sumarno prikazuju prilozi u ovom zborniku. Velik dio te pasionske ostavštine predstavljen je na znanstvenim simpozijima udruge Pasionska baština počevši od 1998. (Hvar i Korčula), pa sve do 2021. godine (Ludbreg), a radovi sa simpozija objavljeni su u zbornicima koji predstavljaju jedan od najdragocjenijih rezultata 30 godina djelovanja udruge.

Ovaj zbornik sadrži priloge iz četiriju programskih uporišta Pasionske baštine, odnosno četiriju bitnih odrednica za pasionsku kulturu koja svoje programe temelji na: književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi (pjesničke, romansirane, dramske); liturgijskom bogatstvu mediteranskoga bazena, posebice na hrvatskom jugu, hrvatskom jeziku (glagoljici) u službi Božjoj te na slojevitosti kulturnog i liturgijskoga blaga srednjoeuropskog prostora hrvatskoga sjevera; glazbenom fundusu koji je pratio, stvarajući i apsorbirajući, sve europske i liturgijske mijene te pučkom glazbenom stvaralaštvu cjelokupnog hrvatskog etničkog korpusa; na hrvatskom graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu, od starohrvatskih benediktinskih crkvica sve do recentnog stvaralaštva.

U radovima objavljenima u zborniku pasionska tema nije romantizirana kao patnja radi patnje, nego je promatrana kao energija – mučeništvo nije samo trpljenje, nego izvor nadahnuća. To je koncept vrlo blizak aristotelovskoj ideji katarze: kroz patnju dolazi pročišćenje, kroz križ dolazi smisao.

Ilustracije u zborniku nisu samo ukras. One su integralan dio poruke: vizualni prikazi muke Kristove pojačavaju simboliku, ali je i konkretiziraju u umjetničkom obliku. Tu „muka“ postaje slikovni narativ – ne samo apstraktna ideja, nego nešto što se vidi, osjeća, medij je za estetsko predočavanje patnje.

Zbornik poziva čitatelja da ne gleda pasivno: slike, tekstovi, eseji – sve se prepleće. To je iskustvo, gotovo ritualno. Listajući stranice, čitatelj ne prolazi samo kroz intelektualne analize nego i kroz meditaciju o križu, kroz kontemplativno promišljanje o misteriju žrtve i otkupljenja.

Kao što je uobičajeno za radove udruge Pasionska baština, zbornik okuplja teologe, povjesničare, umjetnike, jezikoslovce i druge. Ta interdisciplinarnost nije samo formalna – ona odražava samu složenost pasionske teme. „Muka“ nije jednoslojna; ona se očituje u tekstu, glazbi, liturgiji, folkloru. Takav pristup svjedoči o namjeri da se pasionska baština promatra u cjelini, kao fenomen koji nije zatvoren u crkvenim zidovima, već trajno pulsira u kulturi, narodnim običajima i umjetnosti. Autori ne žele izolirati patnju kao teološki pojam, nego je integrirati u kulturni narativ: ona pripada umjetnosti, identitetu, javnom smislu.

Zbornik je nastao kao dragocjen rezultat trideset godina djelovanja udruge Pasionska baština. Interdisciplinarnim načinom donosi pasionske sadržaje locirajući hrvatsku u maticu europske kulture. Doprinos ovog zbornika je ponajprije u njegovoj suvremenosti jer se iz njega mogu iščitati današnja, ponekad i disparatna mišljenja o muci kao nepresušnom izvoru kulture. Obrađen je velik dio naslijeđa hrvatske pasionske kulture, po prvi put okupljen na jednom mjestu.

Urednički i sadržajni koncept zbornika uspješno povezuje povijesnu, duhovnu i umjetničku dimenziju pasionske tradicije, pokazujući kako tema muke Kristove nije samo dio religijskog nasljeđa, nego duboko ukorijenjen simbol u hrvatskom kulturnom identitetu. Kroz interdisciplinarne radove, zbornik pridonosi akademskoj raspravi, ali i društvenoj refleksiji: o tome tko smo, odakle dolazimo i što nas oblikuje. Istovremeno, on afirmira misiju udruge Pasionska baština kao mosta između znanosti, umjetnosti i vjere. U konačnici, ovaj zbornik može biti viđen kao jedan od ključnih kulturnih projekata u okviru nacionalnog jubileja, povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva –  ne samo kao dokument sjećanja, nego kao aktivni doprinos oblikovanju i produbljivanju hrvatskog identiteta u 21. stoljeću.