Jubilej koji je ujedinio naciju

Osvit nove godine pravi je trenutak da se osvrnemo na onu prošlu, jubilarnu 2025. koja je donijela pregršt povijesnih trenutaka kojih ćemo se zaigurno još dugo sjećati. Za razliku od uobičajenih prigodnih obljetnica, obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva od samih je početaka bilo zamišljeno kao slojevit i interdisciplinaran proces koji se tijekom jednogodišnjeg perioda razvio u gustu mrežu međusobno povezanih inicijativa. Na poticaj Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Hrvatski sabor je u ožujku 2024. jednoglasno donio odluku kojom se 2025. proglašava jubilejskom godinom, a tu su odluku podržali i Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, stvorivši institucionalni okvir unutar kojega su se mogli razvijati programi različitih razmjera, ali jedinstvenog cilja osvještavanja i reinterpretacije temelja hrvatske državnosti.

Otvaranje izložbe U početku bijaše kraljevstvo u Galeriji Klovićevi dvori

Svečanom obilježavanju ovog jedinstvenog jubileja popratnim su se sadržajima i aktivnostima odazvale gotovo sve nacionalne kulturne i znanstvene institucije, uključujući arhive, muzeje, sveučilišta, akademije, kao i gradovi, županije, škole, crkvene zajednice, kulturno-umjetnička društva te hrvatske zajednice izvan domovine. Upravo ta raspršenost i istodobna usklađenost pokazale su da jubilej nije ostao na razini protokola, nego je obuhvatio različite slojeve društva. Hrvatsko Kraljevstvo pritom nije predstavljeno kao zatvorena povijesna činjenica, nego kao ishodišna točka dugog i složenog procesa političke, kulturne i duhovne izgradnje.

Premda je središnja figura jubileja, povijesna ličnost kralja Tomislava i dalje obavijena svojevrsnim velom tajni i neodgovorenih pitanja. Ono malo što o njemu pouzdano znamo – da je početkom 10. stoljeća ujedinio dalmatinski i panonski prostor, da je uspješno branio zemlju od vanjskih prijetnji te da ga je papa Ivan X. 925. godine u pismu oslovio titulom „rex Chroatorum“ – učinilo ga je trajno otvorenom povijesnom raspravom i problematikom u kojoj se susreću znanstvena opreznost i kulturna imaginacija. Tijekom jubilejske godine taj je aspekt bio naglašen s osobitom sviješću. Umjesto konačnih tvrdnji, prevladavao je ton istraživanja i propitivanja u kojima se Tomislav pojavljivao kao simbol početka državnosti, ali ne i kao dovršeni mit. U izložbama, znanstvenim radovima, školskim projektima i umjetničkim interpretacijama njegovo je ime funkcioniralo kao pitanje: što predstavlja početak jedne države i državnosti, kako ga  pamtimo i zašto mu se, unatoč svemu što o njemu ne znamo, u tom kontekstu uvijek iznova
vraćamo?

Sudionici praizvedbe glazbeno-scenske legende Krunidba kralja Tomislava u Tomislavgradu koju su priredili Matica hrvatska i Vijeće MH u BiH s HNK-om u Mostaru, Splitu i Zagrebu te Centrom za kulturu Tomislavgrad

Institucionalna os – Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“

Ako se jubilej sagleda u cjelini, jasno je da su Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ činile njegovu temeljnu os. Njihova je uloga bila i organizacijska i simbolička, jer obje institucije nose snažno povijesno iskustvo obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine kada je na incijativu Emilija Laszowskog i Velimira Deželića st. uprizorena Kulturno-historijska izložba grada Zagreba kao nacionalni projekt kojim se željelo afirmirati hrvatski kulturni kontinuitet unutar europskog okvira.

Zahvaljujući razgranatoj mreži svojih ogranaka, povodom velebne obljetnice Matica hrvatska organizirala je niz događaja: znanstvene konferencije, cikluse predavanja, svečane akademije, glazbeno-scenski program, izložbe i izdavačke projekte, a objavit će i fotomonografiju nakon prikupljanja svih informacija o obilježavanjima jubileja. Matica je objavila faksimilna izdanja vrijednih knjiga: Tomislav, prvi hrvatski kralj (1902) Stjepana Miletića i Hrvatski kraljevi (1912) Vladimira Nazora te posebnu publikaciju: tematski broj Hrvatske revije posvećen Tomislavu i izdanjima o ranim hrvatskim kraljevima na samu početku obljetničke godine. Obljetničke programe od početka je godine detaljno pratio i naš list, a na kraju godine objavljen je i tematski broj Kola. U suradnji s Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja” organizirana je i Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – Kulture – Jezici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a Matica je bila i poprištem održavanja svečane akademije u povodu navedene obljetnice.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić polaže
vijenac ispred spomenika kralju Tomislavu

Središnji događaj bila je priprema i realizacija glazbeno-scenske legedne Krunidba kralja Tomislava u produkciji Matice hrvatske, Vijeća Matice hrvatske u BiH uz partnere – Kulturno-informativni centar Tomislavgrad – te producente i koproducente, HNK iz Mostara, Zagreba i Splita na čelu s producentom Damirom Zorićem, predsjednikom Matice hrvatske. Praizvedba je održana 28. lipnja bazilici svetoga Nikole Tavelića u Tomislavgradu, gdje je prema legendi kralj Tomislav okrunjen, a to velebno djelo izvedeno je i u Mostaru i Splitu. Gotovo stotinu izvođača iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Simfonijskog orkestra Mostar vrhunski je iznijelo priču o krunidbi prvoga hrvatskog kralja. Oratorij je okupio uistinu impresivan autorsko-izvedbeni tim; autor je libreta Miro Gavran, glazbe Darko Domitrović, djelo redateljski potpisuje Robert Raponja, autor aranžmana i dirigent je Igor Tatarević, kostimografkinja Jasmina Pacek, a koreografkinja Sanela Janković.

Posebna vrijednost Matičina djelovanja očituje se u svjesnom povezivanju jubileja 2025. s onim iz 1925. godine. U Koprivnici je, primjerice, metatekstualno jasno uspostavljena veza između 925, 1925. i 2025. godine kroz osvrt na djelovanje povjesničara Rudolfa Horvata i tadašnje aktivnosti Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Takav pristup ne samo da podsjeća na povijesni kontinuitet institucija, nego i otvara pitanje kako se nacionalni jubileji mijenjaju ovisno o političkom i društvenom kontekstu.

Kao jedna od najstarijih kulturnih udruga (osnovana 1905), koja osobito djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, njegovanju i promicanju hrvatskoga identiteta, proučavanju povijesti hrvatskoga naroda, oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” provela je bogat i sveobuhvatan program povezan s obilježavanjem 1100. obljetnice, uključujući niz predavanja, spomeničkih i izdavačkih inicijativa, duhovnih programa i komemoracija. Posebno se ističe organizirana Svehrvatska zborska povorka koja je u Zagrebu okupila 1600 sudionika iz 70 zborova, ansambala i kulturnih društava te kojom je simbolički oživljena tradicija masovnih kulturnih okupljanja kakva su obilježila i proslavu 1925. godine. Time je potvrđena njihova povijesna uloga čuvara nacionalne memorije, ali i sposobnost prilagodbe suvremenom kontekstu.

Uz Matičin, kralj Tomislav ove je godine dobio još jedan novi oratorij. Na trgu kralja Tomislava u Zagrebu 2. je srpnja praizveden oratorij Anno Domini 925 Kralj Tomislav Mateja Meštrovića, dok je oratorij „Kralj Tomislav“ varaždinskog skladatelja Davora Bobića sinoć je doživio svoju prvu integralnu izvedbu u Varaždinskoj katedrali. 

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” organizirala je svehrvatsku zborsku povorku koja je u Zagrebu okupila 1600 sudionika iz 70 zborova, ansambala i kulturnih društava

Jedna od više obljetničkih naslovnica Vijenca

Kadar iz igrano-dokumentarnog filma Kralj Tomislav  u produkciji  Večernjeg lista; nova knjiga Matice hrvatske

Izložba U početku bijaše kraljevstvo

Središnji kulturni događaj jubileja označila je grandiozna izložba U početku bijaše kraljevstvo koja je 16. listopada otvorena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, koja se može razgledati do 15. veljače (zbog zanimanja publike najavljeno je produženje izložbe). Priređena pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, izložba je nadišla uobičajene muzejske okvire provodeći javnost tisućljetnom stazom narodnih vladara, simbola moći i političkih ideja koje su oblikovale nacionalni identitet. Autor izložbene koncepcije, ugledni povjesničar umjetnosti Dino Milinović, zajedno s koautorima Tomislavom Galovićem i Trpimirom Vedrišem tom je prilikom okupio brojne stručnjaka ujedinjene u odlučnoj namjeri sabiranja postojećih spoznaja i pružanja referentnih polazišta budućim istraživanjima hrvatske povijesti.

Organizirana od strane Galerije Klovićevi dvori u suradnji s vodećim nacionalnim kulturnim i znanstvenim institucijama – Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim povijesnim muzejom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, uz poseban doprinos Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, ova izvanredna izložba na tri kata i u trideset dvorana predstavila je više od 400 pomno odabranih artefakata iz zbirki diljem zemlje i inozemstva – slika, skulptura, arheoloških nalaza, liturgijskih predmeta, povelja i ostalih povijesnih dokumenata – koji svjedoče o ključnim trenucima slojevite hrvatske povijesti. Prateći razvoj hrvatske državnosti od ranog srednjeg vijeka do 20. stoljeća, naglasila je kontinuitet političkih ideja, simbola vlasti i kulturnog pamćenja.

Posebna cjelina, svjesno smještena na razmeđu povijesti i mita, bila je posvećena kralju Tomislavu, a uz povijesne izvore i arheološke nalaze, izložene su i umjetničke interpretacije 19. i 20. stoljeća, od Ivekovića i Medovića do Frangeša Mihanovića, kao i rekonstrukcija dijela zagrebačke izložbe iz 1925. Time je uspostavljena jasna veza između dviju velikih obljetnica te postavljeno pitanje: kako se mijenja način na koji tumačimo vlastitu povijest?

U obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva uključila se i udruga Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV), čije su aktivnosti dodatno proširile jubilej izvan nacionalnih i institucionalnih okvira. Posebno je zapaženo sudjelovanje hrvatske dijaspore u Australiji, gdje je u studenome 2025. održan svečani bal posvećen hrvatskoj kraljevskoj tradiciji, zamišljen kao kulturno-društveni događaj koji kroz glazbu, ples i simbolički ceremonijal interpretira povijesnu ideju hrvatske državnosti. Premda izvan službenog državnog programa, taj je događaj snažno posvjedočio da se jubilej 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva doživljava dijelom živoga identiteta iseljeništva.

Otvaranje skulpture kralja Tomislava kipara Nikole Vudraga u Varaždinu

Spomenik DBHZ-a u Bjelovaru

Obljetnička filatelistička izdanja Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” i Hrvatske pošte

Znanost, školstvo i kulturno-umjetnički programi

Jubilej je snažno obilježen i znanstvenim skupovima. Među njima se ističe međunarodna konferencija u Splitu The Beginnings of the Kingdom: Split Church Councils, Tomislav and His Era on the 1100th Anniversary održana pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade Republike Hrvatske na kojoj su sudjelovali brojni domaći i inozemni povjesničari i teolozi i koja je bila osobito fokusirana na kontekst održavanja Splitskih crkvenih sabora 925. i 928. godine te na povijesne i društvene implikacije pojave kralja Tomislava u ranosrednjovjekovnoj Europi, kao i međunarodni skup u Delnicama u organizaciji Pravnog fakulteta u Rijeci i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Ovi su skupovi otvorili prostor za suvremenu historiografsku raspravu, ali i pokazali koliko je tema ranosrednjovjekovne hrvatske države relevantna u europskom kontekstu.

U Splitu je, kao dio obilježavanja obljetnice, otvorena izložba The Monument to King Tomislav in Zagreb, posvećena povijesti konjaničkog spomenika kralju Tomislavu i njegovoj simboličkoj ulozi u javnoj memoriji Zagreba i Hrvatske. Također, u mjestu Tomislavgrad (BiH) organizirana je prezentacija povijesnih simbola i prigodna virtualna rekonstrukcija Tomislavove krunidbe kao dio Muzejske noći, s fokusom na inovativne digitalne pristupe prenošenju povijesnih iskustava. Osim toga, 2025. u istom je kontekstu obilježila i premijera dokumentarno-igranog filma o kralju Tomislavu u produkciji Večernjeg lista i njegova glavnog urednika Dražena Klarića, o Tomislavovoj krunidbi i ranoj hrvatskoj državi, u kojem se povijesna naracija spaja s vizualnim pripovijedanjem o prostoru između povijesti i mita.

Jedna od najvažnijih razlika između obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. i 1100. obljetnice 2025. leži u samoj strukturi sudjelovanja. Dok je prije sto godina naglasak bio na monumentalnim državnim i crkvenim manifestacijama, snažno obilježenima idejom nacionalne reprezentacije i simboličke vidljivosti, suvremeni jubilej pokazao je izrazitu tendenciju širenja prema obrazovanju, lokalnim zajednicama i svakodnevnim oblicima kulturnog pamćenja učinivši obilježavanje alatom učenja, interpretacije i dijaloga.

U školama u Glini, Selima, Varaždinu i nizu drugih sredina jubilej je postao dio nastave povijesti, likovne kulture i hrvatskoga jezika. Učenički radovi pokazali su da se povijest može učiti kao proces kreativnog promišljanja; pritom se posebno istaknuo primjer Druge gimnazije Varaždin, gdje je postavljena suvremena skulptura kralja Tomislava kipara Nikole Vudraga. Tomislav je ondje interpretiran ne kao povijesni portret, nego kao „živa misao“, a učenici su aktivno sudjelovali u procesu otkrivanja spomenika. Takav pristup jasno pokazuje pomak prema suvremenim pedagoškim modelima, u kojima povijest postaje dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Vrijedan je i primjer Osnovne škole Vijenac iz Osijeka, koja je u suradnji s hrvatskim školama u Pečuhu i Sonti organizirala simboličnu sadnju lipa – drveta koje je obilježilo i proslavu 1925. godine, označavajući simbol kontinuiteta i rasta u povezivanju prošlih, sadašnjih i budućih naraštaja. Lipe su diljem Hrvatske sadili i članovi Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja” i Matice hrvatske.

Paralelno s obrazovnim institucijama, snažnu ulogu u obilježavanju jubileja imale su Crkva i lokalne zajednice koje su pružile najjasniji osjećaj povijesnog kontinuiteta. U mjestima poput Vinice i Krašića jubilej se izravno nadovezao na obilježavanje tisućite obljetnice iz 1925. godine, ne samo simbolički nego i materijalno: očuvani natpisi, spomen-ploče i dokumenti iz međuratnog razdoblja postali su polazište za suvremena tumačenja i nova obilježja. U Vinici se osobito jasno očituje ono što možemo nazvati „topografijom pamćenja“ – na istom se prostoru susreću različiti slojevi hrvatske povijesti: sjećanje na kralja Tomislava, nasljeđe blaženog Alojzija Stepinca, tragovi pontifikata Ivana Pavla II., spomen na branitelje i iskustvo Domovinskog rata, u čiji se složeni narativ Hrvatsko Kraljevstvo i kontinuitet hrvatske državnosti prirodno uklapaju. Krašić pak donosi drukčiji, kulturno-umjetnički naglasak. Obilježavanje jubileja ondje je povezalo liturgiju, glazbu, poeziju i rad Matice hrvatske, stvarajući prostor u kojem se povijest ne komemorira samo kroz govor i spomenik, nego i kroz estetiku i zajednički doživljaj.

Na završnoj svečanosti koja je održana 29. prosinca na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, polaganjem vijenaca izaslanstava Hrvatskoga sabora, Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ podno Mihanovićeva konjaničkog spomenika simbolično je zaključena jubilejska godina. Za razliku od 1925, kada je obilježavanje tisućite obljetnice imalo snažnu funkciju nacionalne afirmacije u složenim okolnostima Kraljevine SHS, jubilej 2025. odvijao se u samostalnoj hrvatskoj državi. Time se promijenio i naglasak. S potrebe dokazivanja povijesnog prava na državnost fokus se premjestio prema odgovornosti za njezino tumačenje, očuvanje i prenošenje. No stvarni završetak tog procesa tek predstoji.

Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” sustavno sudjeluju u prikupljanju i evidentiranju svih obljetničkih aktivnosti s ciljem stvaranja trajne dokumentacije za buduće istraživače te ovom prilikom pozivju i druge institucije da im se u tome pridruže. Informacije o svojim provedenim obljetničkim programima svi mogu slati na e-adresu obljetnice@matica.hr. Možda je najvažnija poruka obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva ta da se državnost ne čuva samo institucijama i simbolima, nego kontinuiranim radom na razumijevanju vlastite povijesti. Time je završetak jubileja i svojevrsni početak –  poziv budućim naraštajima da ishodišta hrvatske državnosti iznova čitaju, tumače i preispituju.