Jasnoća glazbenih misli, stilska osviještenost i pedagoški kontinuitet

Završetak koncertne sezone ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj u prosincu 2025. donio je tri programski i izvedbeno raznolike večeri koje su, svaka na svoj način, potvrdile temeljnu ideju ciklusa: sustavno praćenje mladih izvođača u različitim fazama njihova umjetničkog razvoja. Violinski recital Eve Radić, harfistički recital Marte Ćiković te zajednički koncert učenika Glazbene škole Jastrebarsko ponudili su publici sliku nadolazećih individualnih nositelja naše glazbene kulture, ali i širi presjek pedagoškog i umjetničkog kontinuiteta koji se unutar ciklusa njeguje već niz godina.

Jasnoća i sigurnost

Prvi prosinački koncert, održan simbolično 1. prosinca, otvorila je Eva Radić, mlada violinistica koja se posljednjih godina sve češće pojavljuje na koncertnim podijima kao solistica i komorna glazbenica. Program koji je izabrala bio je koncipiran kao promišljeni luk od barokne polifonije do romantičke i postromantičke virtuoznosti, s jasnim naglaskom na stilskoj raznolikosti. Stavci Allemande i Gigue iz Bachove Partite br. 2 u d-molu, BWV 1004, postavljeni su kao interpretativni temelj večeri. U ovim stavcima Eva Radić oslonila se na pregledno vođenje glasova i jasno artikuliranu ritmičku strukturu, često namjerno izbjegavajući rubato koji bi narušio unutarnju ravnotežu forme. Takav pristup približava se suvremenom shvaćanju Bachove violinske literature, u kojoj se tehnička suverenost podrazumijeva, a interpretativna vrijednost očituje u jasnoći glazbene misli.

Ansambl flauta Glazbene škole Jastrebarsko / Snimio Mirko Cvjetko / MH

U Sonati za violinu u G-duru, KV 301, Wolfganga Amadeusa Mozarta, izvedenoj zajedno s pijanisticom Petrom Gilming, do izražaja je došla klasična transparentnost glazbenog dijaloga. Mozartova sonata, iako nastala u razdoblju kada violina i klavir još nisu dostigli devetnaestostoljetnu diferenciranost, zahtijeva preciznu ravnotežu u artikulaciji i dinamici, što je u ovoj izvedbi postignuto nenametljivom, ali sigurnom suradnjom dviju glazbenica. Posebno se istaknuo osjećaj za frazu u sporijim dijelovima, gdje je glazbeni tok ostao protočan i logično zaokružen. Romantički sloj programa otvorio je prvi stavak Vorspiel: Allegro moderato iz popularnog Bruchova Prvog violinskog koncerta, djela koje se često izvodi upravo zbog pjevne melodike i bogate harmonijske podloge. Eva Radić ovdje je pokazala sposobnost oblikovanja dugih linija i kontrolu tona u širem dinamičkom rasponu, dok je u nastavku Menuet u A-duru, op. 18, Dore Pejačević donio intimniji kontrast, s naglaskom na diskretnu eleganciju i suptilno nijansiranje. Na kraju su Preludium i Allegro u stilu Pugnanija Fritza Kreislera zaokružili večer virtuoznim, ali stilski svjesnim nastupom. Kao višestruka dobitnica nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima te sudionica brojnih majstorskih radionica, Eva Radić potvrdila se kao violinistica čiji se razvoj temelji na čvrstoj tehničkoj podlozi, ali i na jasnom razumijevanju glazbenog konteksta u kojem se pojedino djelo nalazi.

Eva Radić

Od impresionizma do suvremenosti

Drugi koncert, održan 8. prosinca, bio je posvećen harfi kao solističkom instrumentu, a publici se predstavila Marta Ćiković, studentica Muzičke akademije u Zagrebu. Program koji je izabrala obuhvatio je djela od impresionizma do suvremene glazbe, ističući harfu kao instrument bogatih boja i izražajnih mogućnosti. Debussyjeva skladba Danse sacrée et danse profane, nastala kao jedno od ključnih djela harfističkog repertoara s početka 20. stoljeća, otvorila je koncert atmosferom profinjene zvučne palete. U ovoj skladbi Marta Ćiković u pratnji Domagoja Gušćića za klavirom je uspješno razdvojila karakter dvaju plesova, naglašavajući kontrast između meditativne statičnosti i suptilne pokretljivosti.

Sonatina, op. 30, Marcela Tourniera donijela je formalno složeniju strukturu, u kojoj se izmjenjuju tehnički zahtjevni pasaži i lirski odsječci. Posebno je dojmljiv bio središnji stavak, u kojem je harfa tretirana gotovo vokalno, s pažljivo oblikovanim frazama. U Salzedovoj skladbi Idyllic Poem, jednom od temeljnih djela moderne harfističke literature, do izražaja je došla kontrola tona i preciznost u vođenju melodije. Suvremeniji idiom predstavljen je kroz Red Backed Spider Paula Pattersona, ritmički razigrano djelo koje zahtijeva izrazitu koncentraciju i sigurnost u izvedbi, te Iluminacije Dubravka Detonija, skladbu koja harfu smješta u širi zvučni prostor, često na granici tradicionalne percepcije instrumenta. Završni Duke Bernarda Andrésa zaokružio je recital naglašenom ritmičkom energijom.

Marta Ćiković

Marta Ćiković, baš kao i Eva Radić, dobitnica je brojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima te aktivna sudionica koncertnih i edukativnih projekata, a u Matici je pokazala interpretativnu zrelost i sigurnost u odabiru repertoara, potvrdivši harfu kao instrument iznimne stilske širine.

Panorama mladih izvođača

Završni koncert sezone, održan 10. prosinca, bio je posvećen učenicima Glazbene škole Jastrebarsko te je zamišljen kao predstavljanje najreprezentativnijih polaznika škole. Program odabran za koncert u Matici uključivao je solističke nastupe, komorne sastave i ansamble, nudeći uvid u različite razine glazbenog obrazovanja.

Večer je otvorio Luka Kišan na trubi izvedbom Concertina, br. 20, Juliena Porreta, što je odmah dalo ton koncertu kao nizu zrelih interpretacija. Minijatura Maman Sergeija Bortkiewicza u izvedbi Dore Čujić Kuzmanović na klaviru pokazala je osjećaj za boju i frazu, dok je Cygnus Arthura H. Vandercooka u izvedbi Valenta Raka na trubi otvorio prostor za ritmički precizan, ali zvučno izbrušen nastup.

Koncerti mladih glazbenika u Matici hrvatskoj ponudili su sliku nadolazećih nositelja naše glazbene kulture, ali i širi presjek pedagoškog i umjetničkog kontinuiteta

U nastavku smo slušali Etidu br. 24, op. 176, Jean-Baptistea Duvernoya u izvedbi Elene Bakšić na klaviru te Short Detective Story Alexandera Vinitskog koju je izveo Toma Sakoman na gitari. Ansambl flauta u sastavu Olivija Božak, Dana Staničić, Paola Beclin, Greta Medven, Ana Bogdanović, Lana Marija Dugić, Rea Borković, Marta Ljubetić i Lora Novosel izvedbama skladbe March of the Scarecrows Marka Goddarda te obrade tradicionalne Angels We Have Heard on High povezao je večer u zajednički, gotovo prožimajući zvuk ovog neobičnog ansambla.

U završnom dijelu koncerta nastupili su gosti: saksofonisti Karla Kišan, učenica Glazbene škole Blagoja Berse u Zagrebu, izvedbom Sportske sonatine Aleksandra Čerepnjina, te Mihael Kufrin, student prve godine Muzičke akademije u Zagrebu iz klase Tomislava Žužaka, u stavku Allegro ma non troppo iz Divertimenta Rogera Boutryja. Njima su se za kraj koncerta pridružili Dragutin Roić i Goran Jurković te su kao kvartet saksofona izveli djelo Luna a Cuernavaca Davidea Boarija.

Kvartet saksofona i ansambl flauta pokazali su školu kao prostor u kojem se tehnička disciplina susreće s izražajnom otvorenošću – od prvih godina učenja do viših razina formalnog obrazovanja. Koncert se tako i smisleno nadovezao na dugogodišnji rad same škole, koja kao jedna od mlađih djeluje od 2003. godine i razvijena je oko ideje dostupnosti glazbenog obrazovanja na brzo razvijajućem satelitskom području grada Zagreba. Osnovao ju je glazbenik i pedagog Dragutin Fabijanić, dugogodišnji ravnatelj, a tijekom godina škola je izgradila prepoznatljiv pedagoški profil, osobito kroz uspješan saksofonski odsjek.

Učenici redovito sudjeluju i osvajaju nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, a dio nekadašnjih polaznika danas djeluje kao nastavnici u školi. Uz obrazovnu ulogu, Glazbena škola Jastrebarsko ima važnu ulogu u kulturnom životu grada, pridonoseći stvaranju nove, glazbeno upućene publike.

Zaokružena slika

Tri prosinačka koncerta u Matici hrvatskoj ponudila su zaokruženu sliku mladih izvođača u različitim fazama razvoja. Od individualno oblikovanih solističkih interpretacija do kolektivnog školskog nastupa, završetak sezone istaknuo je jasnoću glazbene misli, stilsku osviještenost i pedagoški kontinuitet kao temeljne vrijednosti ovoga ciklusa.