Franjevačka baština Karlovca

U okviru programa Dana europske baštine 2025. godine koje već 30 godina organizira Ministarstvo kulture i medija, a usporedno dovršetku konstrukcijske obnove crkve Presvetog Trojstva sa samostanom u srcu karlovačke Zvijezde, 27. listopada prošle godine u karlovačkom kinu „Edison“ održan je stručni skup Franjevačka baština u Karlovcu – o baroknom graditelju i protupotresnoj obnovi. Nakon uvodne panel-diskusije koja je donijela nove životopisne podatke o Josipu Stilleru (1748–1804), arhitektu koji je među najzaslužnijima za prepoznatljiv izgled palača karlovačke Zvijezde, održana je premijerna projekcija dokumentarnog filma o tijeku konstrukcijske obnove crkve Presvetog Trojstva nakon potresâ koji su 2020. pogodili središnju Hrvatsku. Na početku se skupu obratila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govoreći o složenosti projekta obnove vrijednog franjevačkog kompleksa u Karlovcu za koji je do danas izdvojeno više od 11 milijuna eura.

Franjevački samostan i Župa Presvetoga Trojstva u Karlovcu / Snimila Gordana Jerabek

Svakako, najzahtjevniji konzervatorski izazov bila je obnova zvonika crkve Presvetog Trojstva. Zvonik dominira Zvijezdom, te je konzervatorima bilo važno ne samo napraviti egzaktnu repliku, nego da se to i napravi što prije kako bi se vratila poznata vizura Zvijezde. Za skidanje stare jabuke korištena je jedna od najvećih dizalica u Hrvatskoj. Pri skidanju, radnici su u vanjskom sloju naišli na vremensku kapsulu s dokumentima. Otvorena je u Državnom arhivu u Zagrebu, gdje se ustanovilo da dokumenti potječu iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Sadrže zapise o dosad nepoznatim intervencijama iz 19. stoljeća, što je ne samo zanimljivo za povijest grada, nego predstavlja i korisnu informaciju za buduće sanacije i zahvate na kompleksu.

U interijeru kompleksa najzanimljiviji su nalazi ostataka zidnog oslika u kapeli sv. Ivana Nepomuka. Prvi fragment, na južnom zidu, prikazuje sveca ispred kralja Vjenceslava IV. s desnom rukom preko usta. Na sjevernom zidu prikaz je svečeva mučeništva, dok se u kupoli može razabrati figura anđela svirača, što vjerojatno predstavlja dio scene nebeske proslave sveca. Kapela je dovršena 1749. godine, a oslici godinu dana kasnije. Smatra se da su freske djelo Franca Jelovšeka (1700–1764), kranjskog umjetnika koji je bio aktivan u Hrvatskoj, posebice u suradnji s franjevcima. Zidne su slike pokazatelj kranjsko-karlovačkih veza u ovom razdoblju, te vrijedan primjer carske ideologije (pietas Austricae), u kontekstu Karlovca kao vojnog grada u okviru Vojne krajine.

Trideseta obljetnica Dana europske baštine pružila je priliku da se karlovačku publiku upozna s vrijednošću kulturne baštine franjevačkog samostana. Zahtjevni restauratorski radovi često ostaju neprimijećeni od strane javnosti. Program večeri, panel i film, prikladno se nadovezao na krovnu temu Dana europske baštine: „Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost“. Valja spomenuti i da je ovo jubilarna pedeseta obljetnica Europske godine graditeljske baštine i četrdeseta obljetnica usvajanja međunarodne Konvencije o zaštiti europske arhitektonske baštine iz Granade. Ove su se obljetnice zgodno poklopile s premijerom filma te upotpunjuju njegovu poruku o bogatome baroknom graditeljskom naslijeđu Karlovca.

Franjevci već nekoliko stoljeća glavni baštinici i zaštitnici najvrednijih dijelova karlovačke baštine. Spomenuta vremenska kapsula danas je izložena u njihovu muzeju, a na zvonik je postavljena nova jabuka s kapsulom za buduće generacije. Jelovšekovi vrsni oslici novo su i zanimljivo otkriće, ujedno bitni za bolje sagledavanje njegova opusa, pa je za očekivati da će dovršetkom cjelokupne obnove biti dostojno prezentirani. Josip Stiller i njegov rad na franjevačkom samostanu i na palačama Zvijezde neizbježan su dio karlovačke povijesti. Nada je autora ovog teksta da će, s obzirom na važnost njegova graditeljskog opusa, gradske vlasti odlučiti imenovati jednu ulicu u njegovu čast. Svakako treba istaknuti suradnju franjevaca i Ministarstva kulture i medija. Ovaj je događaj još jedan podsjetnik da su karlovački franjevci nasljednici nekih od najvrednijih dijelova karlovačke graditeljske baštine, koju s velikim marom čuvaju.