Dvadeset godina hrama znanja o Domovinskom ratu

U Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu 16. prosinca svečano je obilježeno 20 godina Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U dvorani punoj posjetitelja svečanost je otvorena trima prigodnim govorima: ravnatelja HDA Dinka Čuture, ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i predsjednika Upravnog vijeća Centra i ravnatelja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Filipa Hameršaka, koji je pročitala Julija Barunčić Pletikosić, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Centra i moderatorica navedene svečanosti. Osim njih o suradnji s Centrom govorili su ratni fotograf Jadran Mimica, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Ivica Šarac, kao i četvorica generala: Zlatan Mijo Jelić, Jozo Miličević, Damir Krstičević te Mladen Markač. O radu Centra govorili su voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata Centra Ana Holjevac Tuković, ranije spomenuta Julija Barunčić Pletikosić te dugogodišnji ravnatelj Centra Ante Nazor. Promociju je pjesmama uveličala Carinska klapa Sv. Matej.

Ravnatelj HMDCDR-a povjesničar Ante Nazor

Sudionici svečanog obilježavanja 20. godišnjice rada u Hrvatskom državnom arhivu

Obljetnička spomenica

Za spomenutu prigodu Centar je otisnuo spomenicu kojom su na 112 stranica detaljno faktografski zapisana i fotografski dokumentirana dva desetljeća arhivskoga i znanstveno-istraživačkoga rada Centra. Urednici spomenice su Ante Nazor i Franka Wrischer, dok su u izradi spomenice sudjelovali zaposlenici i zaposlenice. Centar je osnovan na zahtjev Hrvatskoga sabora iz prosinca 2004, s radom je započeo u ožujku 2005, dok je u veljači 2006. dovršen glavni dio ustrojavanja institucije koja danas broji 20 zaposlenih. Većina zaposlenika diplomirani su povjesničari s položenim arhivskim stručnim ispitom, a među njima je osmero doktora znanosti, kao i neki koji će to uskoro postati. Na čelu Centra je ravnatelj koji ima pomoćnika, a Centar je podijeljen na tri glavna odjela: Odjel za arhivsko gradivo Domovinskog rata (s dvama odsjecima), Odjel za znanstveno istraživanje Domovinskog rata te Odjel općih, pravnih i financijsko-knjigovodstvenih poslova (s dvama odsjecima).

Odjel za arhivsko gradivo primarno je zadužen za prikupljanje, evidentiranje, sređivanje i zaštitu gradiva. Osim navedenoga, dokumenti se pripremaju za objavu, prikuplja se memoarsko gradivo, omogućuje se korištenje gradiva ovlaštenim korisnicima, priprema se gradivo za uvid korisnicima itd. Gradivo se čuva u trima spremištima, u Centru, Kerestincu i vojarni 7. gardijske brigade Puma u Varaždinu. U Centru se trenutačno čuva ukupno oko 1800 dužnih metara konvencionalnog gradiva, a Centar posjeduje i veće količine nekonvencionalnog gradiva (videozapise, slikovne zapise, audiozapise, fotografije, zemljovide te otprilike 700.000 digitalnih dokumenata). Konvencionalno gradivo podijeljeno je u više fondova, a za mnoge od njih napisani su sumarni ili analitički inventari, kao i inventarni popisi. Navedena količina gradiva nam ukazuje na činjenicu da je riječ o uistinu impresivnoj količini gradiva iz razdoblja Domovinskog rata kojoj se može pristupiti uz adekvatan zahtjev službi Centra u prostorijama Hrvatskoga državnog arhiva, odnosno njihovim čitaonicama.

Odjel za znanstveno istraživanje bavi se sudjelovanjem na znanstvenim i stručnim skupovima, organizacijom i sudjelovanjem na promocijama izdavačke djelatnosti, organizacijom i pripremom predavanja o Domovinskom ratu u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, pisanjem stručnih i znanstvenih radova, pripremom izložbi itd. Važno je istaknuti projekt Izravni gubitci Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u sklopu kojega se već dulji niz godina uređuje, nadopunjuje i ažurira baza podataka o smrtno stradalim i nestalim osobama na području RH i BiH u ratnom razdoblju tijekom 1990-ih godina. U bazu je trenutačno upisano nešto više od 20.000 stradalih osoba, među kojima i 384 djece. Kao netko tko je jedno vrijeme radio na sređivanju toga arhivskoga gradiva te spomenutoj bazi smrtno stradalih i nestalih osoba iz ratnoga razdoblja tijekom prve polovice 1990-ih godina, mogu s pouzdanošću reći kako je ovdje riječ o vrlo složenu i zahtjevnu poslu koji, prije svega i usprkos brojnim te često neplaniranim izazovima, zahtijeva maksimalnu usredotočenost i profesionalnost radnika. Osim svega navedenoga, treba istaknuti i to da Centar raspolaže bogatom knjižnicom čiji fond broji oko 2000 naslova u nešto manje od 3000 knjiga, a osim toga u posjedu ima i nešto više od 800 digitalnih naslova.

Enciklopedija Domovinskog rata

U suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža Centar provodi projekt izrade Enciklopedije Domovinskog rata koji je otpočeo 2019, a uključuje izradu portala Domovinskog rata s više stotina enciklopedijskih tekstova relevantnih za to razdoblje. Izdavačka djelatnost Centra iznimno je bogata. U protekla dva desetljeća rada Centar je samostalno i u suizdavaštvu objavio čak 134 knjige i zbornika dokumenata ili radova. U seriji zbornika dokumenata od 2007. do danas objavljeno je 26 knjiga, osim toga objavljene su 32 knjige memoarskog gradiva, 21 fotomonografija, 45 znanstvenih i stručnih knjiga te zbornika radova, 9 knjiga na engleskom jeziku i jedna knjiga na francuskome jeziku. Bogata nakladnička djelatnost pokazatelj je sustavne brige za objavu djela od iznimne važnosti za proučavanje i vrednovanje događaja iz razdoblja Domovinskog rata. Objavljene knjige, kao i stručne te znanstvene studije zaposlenika Centra pokazatelj su njihova znanja, stručnosti i spremnosti za odgovor na brojne izazovne teme iz spomenutoga razdoblja koje će ostati trajan zapis budućim istraživačima. Na temelju njih već se danas održavaju razna predavanja u brojnim školama i obrazovnim institucijama s osnovnim ciljem realnoga poučavanja ratnoga razdoblja mladih generacija zasnovanoga na rezultatima koji su proizašli iz dugogodišnjih arhivskih i stručno-znanstvenih istraživanja brojnih tema vezanih za Domovinski rat.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dulje od dva desetljeća odolijeva raznim izazovima, kao i nekim zlonamjernim kritikama, te neumorno radi na sustavnom prikupljanju, sređivanju, čuvanju, vrednovanju i publiciranju gradiva koje je od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku čija je samostalnost proizašla upravo iz rata na koji je Centar primarno arhivski i znanstveno-istraživački usmjeren. Ne sumnjamo kako će se plodan rad Centra nastaviti u narednim godinama i desetljećima.