Balerina iz Tuhlja

Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu koji svojim djelovanjem pokriva i Općinu Tuhelj, u okviru svoje edicije Iz kulturne baštine Klanjca i okolice, objavio je publikaciju o znamenitoj Tuhljanki Silviji Hercigonja, balerini, plesnoj pedagoginji i koreografkinji, koja nosi naslov Silvija Hercigonja (1923‒1999): Tuhljanka koja je obilježila hrvatski svijet plesa.

Predstavljanje sedme knjige u spomenutoj ediciji u organizaciji OMH u Klanjcu i Općine Tuhelj održano je 23. siječnja u Klubu mladih Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj.

Predsjednica OMH u Klanjcu Marina Krpan Smiljanec, autori Diana Greblički Miculinić i Slavko Zabuda / Izvor baleti.hr

Knjigu su predstavili autori Diana Greblički Miculinić, Brankica Greblički i Slavko Zamuda, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Andrija Slaviček.

Po majčinoj strani Silvija potječe iz ugledne tuheljske obitelji Zabukošek. Njezin pradjed Ivan Nepomuk bio je trgovac i općinski bilježnik. Sin Alfred nastavio je obiteljski posao, no nizom tragičnih okolnosti ostao je bez velikog dijela imovine, a bez nasljednika i nakon smrti Silvijina oca, Dragutina Hercigonje, propao je i sam posao, te je Silvija sa svojom majkom Irenom napustila Tuhelj i otišla u Zagreb.

Život i karijera Silvije Hercigonja predstavljaju izniman primjer predanosti i vizionarstva u razvoju plesne umjetnosti u Hrvatskoj. Od njezinih ranih dana kao klasične balerine u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je stekla rigoroznu tehničku podlogu, pa sve do njezine transformativne uloge u dječjem kazalištu i plesnoj pedagogiji, Silvija Hercigonja dosljedno je pokazivala duboko razumijevanje umjetnosti i njezine publike.

Njezin najznačajniji doprinos leži u pionirskom radu na uspostavi i institucionalizaciji plesnog obrazovanja za djecu. Osnivanjem baletnih tečajeva, a potom i formalne škole koja danas nosi njezino ime, Silvija Hercigonja nije samo podučavala plesne korake, nego je gradila sustav koji je osigurao kontinuitet i profesionalizaciju baletne kulture.

Kao koreografkinja, Silvija Hercigonja obogatila je repertoar dječjeg baleta, stvarajući originalna djela i prilagođavajući klasike za mlade izvođače. Njezina svestranost očitovala se u radu za različita kazališta, film i televiziju, što je omogućilo plesu da dopre do šire publike i postane sastavni dio suvremene umjetničke scene. Nasljeđe Silvije Hercigonja živi kroz instituciju koju je osnovala i generacije plesača koje je odgojila, osiguravajući da njezina vizija i predanost i dalje oblikuju budućnost hrvatske plesne umjetnosti. Njezin je rad temeljni kamen na kojem se gradi suvremena plesna scena, a njezina ostavština služi kao inspiracija za sve one koji teže izvrsnosti u umjetnosti i obrazovanju.