Alarmantni podaci o sve većoj ugroženosti djece na internetu

Predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj itekako zabrinjavaju. Prvo takvo istraživanje provedeno je prije devet godina. Tada, 2017, internet je bio važan dio dječjeg života, danas je njegov stalni okvir, okruženje u kojem djeca žive, uče, uspostavljaju odnose i suočavaju se s rizicima. Postalo je intenzivnije, složenije, rizičnije. U Hrvatskoj više od 80 % djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno koristi pametni telefon za pristup internetu. Više od 60 % djece jede uz mobitel, koristi ga prije spavanja, čak i noću. Gotovo 60 % djece pokušalo je smanjiti vrijeme provedeno na internetu, ali u tome nije uspjelo, izostala je pomoć roditelja i nastavnika.

Predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj itekako zabrinjavaju

Ne zabrinjava samo vrijeme provedeno uz mobilni telefon, nego posebno podatak koji je otkrilo istraživanje. Naime, internet se ne koristi samo za učenje ili zabavu. Više od četvrtine djece doživljava uznemirujuća iskustva na internetu barem jednom mjesečno. Udio djece s takvim iskustvima znatno se povećava s dobi. Čak četvrtina djece koja dolaze u kontakt s takvim sadržajima kaže da su u posljednjih godinu dana primila seksualne poruke. „Ono što posebno zabrinjava jest da je svako treće dijete dobilo takve poruke od osobe koju uopće ne poznaje, što upućuje na veliku izloženost nepoželjnog seksualnog obraćanja djeci u digitalnom prostoru.“

Na to je upozorila nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša prigodom predstavljanja rezultata istraživanja u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj. To istraživanje upozorava kako je seksualne glasovne poruke, riječi, slike, fotografije ili videozapise u proteklih godinu dana primilo 16 % djece u dobi od 11 godina, 14 % posto djece u dobi od 12 godina, 18 % u dobi od 14 godina, 37 % djece u dobi od 15 godina, a čak 40 % djece u dobi od 16 godina. Istraživanje pokazuje kako ne postoji značajnija razlika u učestalosti primanja seksualnih poruka između djevojčica i dječaka, ali djevojčice češće prijavljuju takve sadržaje. Prema rezultatima, 46 % djece uznemiravano je i zlostavljano zbog izgleda ili ponašanja, 43,5 % zbog mišljenja ili uvjerenja. Ispitanici potvrđuju kako je na internetu sve snažniji govor mržnje.

U usporedbi s prethodnim istraživanjem, danas djeca pokazuju višu razinu samopouzdanja u osnovnim vještinama, poput zaštite ili dijeljenja sadržaja. Ipak, zabrinjava podatak da više od trećine djece ne zna koristiti privatni način pregledavanja, a gotovo polovica ne zna kako funkcioniraju algoritmi društvenih mreža, a i izjavljuju da se osjećaju sigurnije na internetu nego uživo. Drugim riječima, digitalna pismenost raste, ali nedovoljno brzo i pouzdano. Istraživanje pokazuje kako su djeca svjesna da im tehnologija odvraća pozornost od druženja i učenja i zbog toga pokazuju zabrinutost. Sedam posto djece odgovorilo je da je bilo prisiljeno učiniti na internetu nešto što nisu htjeli.

Velik naglasak u istraživanju stavljen je na generativnu umjetnu inteligenciju. Samo petina djece izjavila je da u posljednjih mjesec dana nisu koristili alate generativne umjetne inteligencije. Najčešće je koriste za nastavu, pisanje eseja i sastavaka, ali i sažimanje  i objašnjavanje tekstova. Razvidno je da djeca umjetnu inteligenciju koriste i iz zabave te za razgovor o vlastitim brigama ili za savjete o fizičkom i mentalnom zdravlju. To otvara pitanja sigurnosti, točnosti informacija i emotivnog stanja. Djevojčice i dječaci podjednako koriste umjetnu inteligenciju, osim za kreiranje deepfake sadržaja. Tu su dječaci aktivniji.

Istraživanje je pokazalo još jedan porazan podatak. Čak 46 % roditelja nikad ne razgovara s djecom o njihovim pogreškama na internetu, a većina ih ne koristi tehničke mjere zaštite. Istodobno, svako četvrto dijete u Hrvatskoj tvrdi da im nastavnici gotovo nikad nisu objasnili kako se treba ponašati prema drugim ljudima na internetu, niti su im rekli kako sigurno komunicirati.

U sklopu predstavljanja istraživanja održan je okrugli stol Od rezultata do prakse: što nalazi EU Kids Online Hrvatske znače za djecu, škole i politike na kojem su sudjelovali državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva Željka Josić, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Danijel Labaš i zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Rezultati istraživanja upućuju na hitnu potrebu za sustavnim mjerama javne politike koje će osnažiti digitalnu pismenost, potaknuti roditeljsku medijaciju i osigurati bolju podršku mentalnom zdravlju djece u digitalnom dobu. Istaknuto je kako je uloga roditelja i škola ključna, ali nedovoljno iskorištena.

Danijel Labaš pritom posebno naglašava važnost stalnog rada s roditeljima. Čak 42 % djece kaže da gotovo nikad s roditeljima ne razgovaraju o tomu što rade na internetu. „Digitalno okruženje mijenja se brže nego što se mijenjaju roditeljske navike i očekivanja. Djeca vrlo često znaju više o tehnologiji od svojih roditelja, ali to ne znači da roditelji nisu potrebni, upravo suprotno. Djeci su potrebni odrasli koji razumiju digitalni svijet dovoljno dobro da bi mogli postavljati granice, razgovarati o rizicima i biti oslonac, a to se ne može postići jednokratnim predavanjima, nego sustavnim i trajnim radom.“

Ovo istraživanje u kojem sudjeluje 18 europskih zemalja u Hrvatskoj je provedeno u svibnju i lipnju 2025. na uzorku od 1172 učenika 37 osnovnih i srednjih škola. Nacionalni koordinator provedbe istraživanja je Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu u suorganizaciji s Agencijom za elektroničke medije.

Istraživanje provedeno u sklopu projekta EU Kids Online pokazuje da su rezultati alarmantni i da digitalni prostor za djecu u Hrvatskoj postaje sve nesigurnije mjesto.