Troje uzornih znanstvenika u 2025. godini

Prijelaz u novu godinu prilika je za istaknuti znanstvenike koji su u prethodnoj godini svojim predanim radom mijenjali društvo znanjem. Jedan od njih je Luciano Moreira, brazilski poljoprivredni inženjer i entomolog koji uzgaja milijarde insekata da bi se borio protiv bolesti koje prenose komarci. U srpnju 2025. otvorio je tvornicu koja svakog tjedna proizvede 80 milijuna jajašca komaraca Aedes aegypti. Ti su komarci namjerno zaraženi bakterijom Wolbachia koja ograničava prijenos štetnih ljudskih patogena. Njihovo se potomstvo pušta u brazilske gradove što pomaže u kontroli denge, smrtonosne virusne bolesti, koja se prenosi upravo ovom vrstom komaraca. Nova tvornica označava pomak prema nacionalnom prihvaćanju metode nakon što ju je brazilska savezna vlada priznala kao službenu mjeru javnog zdravstva za borbu protiv denge i drugih bolesti koje prenose komarci. Moreira nije samo uspio u provođenju akademskog rada i eksperimenta kako bi pokazao učinkovitost modela, nego i u uvjeravanju donositelja političkih odluka za implementaciju tehnologije. Ovo je vještina koju nemaju svi znanstvenici.

Achal Agrawal / Snimio Bhumika Bhatia za Nature

Fabiola Gianotti / Snimio Maximilien Brice Izvor Wikimedia

Luciano Moreira / Izvor Facebook

Komarci koji prenose Wolbachiju imaju manju vjerojatnost da će se zaraziti dengom iz krvi koja sadrži virus nego nezaraženi komarci. Znanstvenici još ne razumiju u potpunosti mehanizam, ali moguće je da se bakterija natječe s virusom za resurse ili možda stimulira proizvodnju antivirusnih proteina. Istraživači su otkrili da ima isti zaštitni učinak i protiv drugih virusa.

„Ovo nikada neće uspjeti“, prisjeća se Moreira riječi jednoga zdravstvenog dužnosnika. No nakon što je objasnio da je strategija već obuzdala dengu na drugim lokacijama, dužnosnik se predomislio. I odluka se isplatila. Incidencija denge u tom okrugu pala je za 89 % otkako su komarci uneseni. Osnovana je i firma s misijom popravljanja zdravstvenog stanja ljudi u Brazilu u kojem je denga godišnje uzimala preko šest tisuća života.

Drugi uzoran znanstvenik indijski je matematičar Achal Agrawal. Njegove zasluge također nadilaze one znanstvene jer je uspio uvjeriti indijsku vladu u penaliziranje institucija u slučaju da se značajan broj radova njihovih znanstvenika treba povući zbog neetičnog ponašanja. Nekim su institucijama već oduzeti bodovi pa su u konačnici rangirane lošije, a očekuje se da će kazne biti strože. Prijašnje rang-liste nagrađivale su visok broj publikacija bez obzira na kvalitetu.

Agrawal je pokrenuo India Research Watch (IRW), online grupu istraživača i studenata koji ističu probleme integriteta, uključujući plagijat i druge vrste nedolična ponašanja u objavljivanju. Također je počeo objavljivati ​​analize opoziva istraživača s indijskih institucija na društvenoj mreži LinkedIn i pisao za medije o alarmantnom porastu nedolična ponašanja u istraživanju u zemlji.

Mjesecima se Agrawal osjećao kao da viče u prazno. No, s vremenom su njegovi komentari privukli pozornost, a IRW-ov LinkedIn račun sada ima više od 77.000 pratitelja. Platforma također nudi portal za zviždače i anonimno prijavljivanje kršenja integriteta istraživanja. Agrawal sada prima oko deset dojava dnevno. Prošle su godine Agrawal i njegovi kolege vizualizirali podatke iz baze podataka Retraction Watch o broju opozvanih znanstvenih radova u pojedinoj zemlji. Indija je bila na trećem mjestu, nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Većina opoziva u zemlji navodila je zabrinutost vezanu uz integritet istraživanja. Ovaj uspjeh došao je Agrawalu uz visoku cijenu. Nije uspio pronaći posao i sada se suočava s tužbom koju je privatno sveučilište podnijelo protiv sedam članova IRW-a. Korumpirana znanost ne donosi društvu ono zbog čega je porezni obveznici financiraju, a to su inovacije i gospodarski
rast.

Treći pozitivan primjer dugogodišnja je čelnica CERN-a Fabiola Gianotti, koja je na kraju 2025. godine prepustila vođenje ove velike znanstvene institucije svojem nasljedniku Marku Thomsonu. U svojem desetogodišnjem vođenju institucije uspjela je održati europski primat u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica, ali i dati viziju razvoja za sljedećih nekoliko desetljeća. CERN je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata s idejom povratka sposobnih znanstvenika iz SAD-a u institut koji je s vremenom postao najbolji na svijetu u onome što radi. To se održalo do današnjeg dana, a veliku zaslugu za to u zadnjih deset godina imala je i Fabiola Gianotti. Bila je prva žena na čelu ove znanstvene institucije koja je unatoč izazovima (pandemija i rat) uspjela ostvariti zacrtane planove rada sudarivača, ali i napraviti značajan iskorak u približavanju znanosti običnim ljudima. U suradnji s velikim i malim firmama diljem svijeta uspjela je skupiti donacija u vrijednosti od sto milijuna eura za gradnju Science Gatewaya, izložbenog prostora na ulazu u CERN, koji potiče sve generacije na radoznalost i traženja odgovora na velika pitanja. Fabiola Gianotti primjer je lidera koji vodi svojim primjerom i snagom vlastitih uvjerenja ističe značenje znanosti u suvremenom društvu.

Što bi hrvatsko društvo moglo naučiti iz ovih primjera na početku 2026. godine? Prvo, znanost i politika trebaju naći načina kako naše društvo mijenjati znanjem, a to može biti samo na temelju podataka i eksperimentalno provjerenih metoda. Drugo, na tom putu treba znati razlikovati one koji ne daju rezultate od onih koji su ustrajni tražitelji istine i treće, trebamo lidere koji svojim primjerom pokazuju kako ustrajan rad ljudi koji znaju može donijeti promjene nabolje našem društvu.