Knjižnice hrvatske nacionalne manjine – čuvarice identiteta i mjesta susreta

Hrvatska matica iseljenika u prosincu je bila domaćin 30. jubilarnog Foruma hrvatske nacionalne manjine koji je u fokus postavio temu knjižnica i društvenih mreža, kao lica i naličja problematike opstanka jezika, identiteta i zajednica u 12 europskih država, koje Forum tradicionalno okuplja. Tema Foruma Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskom susjedstvu pokazala je kako se identitet, jezik i kulturna baština hrvatskih manjina odražavaju i razvijaju u digitalno doba.

Forum je započeo prigodnim pozdravom ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa, koji je napomenuo kako posljednjih godina svjedočimo značajnim promjenama u načinima na koje ljudi, pogotovo učenici i studenti, konzumiraju pisani sadržaj, što se nadasve odražava na mlade naraštaje koji odrastaju u digitalnom okruženju. Stoga je naglasio da je misija ovog Foruma prepoznati izazove i prikazati postignuća hrvatskih manjina u kulturi čitanja i knjižničarstvu digitalne epohe te osmisliti nove profile suvremenih knjižnica u hrvatskoj manjinskoj zajednici raspršenoj u 12 okolnih zemalja višejezičnog europskog susjedstva. „Želja nam je da naš današnji skup uz dijalog i ideje stvori smjernice u vidu zaključaka za što bolju afirmaciju novih oblika čitanja i knjižničarstva kao sastavnog dijela suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva“, kazao je Milas.

Sudionici 30. Foruma hrvatske nacionalne manjine u Hrvatskoj matici iseljenika

Panel posvećen ulozi knjižnica hrvatskih manjinskih zajednica – temeljnih čuvara jezika, knjige i kulture

Most prema budućim naraštajima

Ministar vanjskih poslova RH Goran Grlić Radman istaknuo je kako se „komunikacija i suradnja, učenje i kulturno stvaranje sele sve više u prostor digitalnih knjižnica, čime kulturne institucije dobivaju novu proširenu ulogu ne samo kao čuvarice nasljeđa nego i kao stabilnog mosta prema budućim naraštajima. Digitalizacija, društvene mreže i nove tehnologije nisu konkurencija tradiciji, one su samo prigoda i mogućnost da naši ljudi, bez obzira na to gdje žive, imaju pristup sadržaju koji ih povezuje s korijenima“.

Uz ministra vanjskih poslova, Forum su uveličali i drugi ugledni gosti, poput izaslanice predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednice saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravke Bušić, predsjednika Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH i predsjednika Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivana Gugana, zastupnice u Hrvatskom saboru i predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasne Vojnić, izaslanika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Vedrana Iskre, vlč. Tomislava Markića te posebnog savjetnika predsjednika Vlade za vanjsku politiku Mate Granića. Forumu su prisustvovali veleposlanici Austrije, Crne Gore, Češke, Kosova i Slovačke u Republici Hrvatskoj, kao i predstavnici diplomatskog zbora Republike Hrvatske u Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji.

Jedinstvo u različitosti

Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Silvestar Balić sa Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj u uvodnim su izlaganjima usmjerili pozornost na jezik kao temeljnu nit cijelog skupa. Dok je Vidović podsjetio na to da se hrvatska povijest mogla sažeti u krilaticu „jedinstvo u različitosti“, što se reflektira i na jezik koji danas živi u različitim varijantama: u gradišćanskohrvatskome književnom jeziku, u moliškim govorima koji doživljavaju pjesničku renesansu, u hrvatskim zajednicama u Crnoj Gori i Srbiji koje se suočavaju i s asimilacijom i s negiranjem jezika, Balić je analizirao kontinuitet hrvatske tiskane riječi u Mađarskoj, podsjećajući da su na tom prostoru, koji se danas često ne doživljava kao dio hrvatskoga kulturnog prostora, nastajala ključna djela hrvatske
kulture.

Prvi panel bio je posvećen ulozi knjižnica hrvatskih manjinskih zajednica, koje su tijekom povijesti bile temeljni čuvari jezika, knjige i kulturnog pamćenja, a moderirala ga je Tatjana Rau. V. d. ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako predstavio je projekt Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica, koja kombinira klasične zbirke s digitaliziranim sadržajima. Ana Vuksanović iz Crne Gore skrenula je pažnju na to da knjižnice manjina danas imaju zadatak očuvanja baštine i aktivnog djelovanja protiv asimilacije. Jive Maász (Slovačka) predstavio je svoju jedinstvenu zbirku starih hrvatskih knjiga i molitava iz Čunova, dok je Koraljka Čeh (Slovenija) predstavila model „knjižnih kutaka“ u hrvatskim društvima.

Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izložila je kako NSK gradi i digitalno objedinjuje zbirku Croatica, naglašavajući važnost uključivanja i inozemne Croatice u nacionalni korpus. Iz izlaganja se moglo čuti kako NSK vodi i Hrvatski arhiv weba. Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazala je knjižnice manjina kao multifunkcionalne prostore zajednice, a Vlatko Smiljanić s Fakulteta hrvatskih studija ponudio je kroatološki model razumijevanja zavičajnosti kao identitetske kategorije. Na koncu, književnik, književni kritičar i diplomat Đuro Vidmarović podastro je svoj osvrt na važnost digitalizacije knjižnih djela, istaknuvši da digitalizacija ne podrazumijeva samo literaturu, nego i razne dokumente važne za povijest Hrvata na nekom prostoru.

Društvene mreže kao nove virtualne knjižnice

Drugi dio programskog bloka koji je moderirala Katarina Jelić bio je posvećen društvenim mrežama koje danas funkcioniraju kao nove virtualne knjižnice. Robert Hajszan, predsjednik Panonskoga instituta u Austriji, govorio je o razvoju pismenosti gradišćanskih Hrvata, naglašavajući ulogu suvremenih digitalnih alata. Timea Šakan Škrlin, ravnateljica nakladničke kuće Croatica d.o.o., predstavila je opsežan digitalni sustav Croatice kojima se informira, arhivira i povezuje hrvatska zajednica u Mađarskoj. Francesca Sammartino (Italija) predsjednica Zaklade Agostina Piccoli, članica udruge KroaTarantata i urednica web-radija Čujemo se, prikazala kako moliškohrvatska zajednica, danas preko platformi poput RIČA ŽIVA, web-radija Čujemo se i društvenih mreža uspijeva oživjeti jezik, glazbu i običaje.

 O izazovima i mogućnostima manjinskog novinarstva u eri društvenih mreža govorila je Tereza Grandić, glavna urednica Hrvatskih novina iz Gradišća. Marko Vidaček (Makedonija) govorio je o tome kako se hrvatska zajednica u Skopju okreće društvenim mrežama kako bi održala vidljivost, dok je Denis Lipozenčić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Srbije istaknuo kako digitalni kanali postaju ključni alat za rad s mladima koji u Srbiji često nemaju priliku za formalno obrazovanje na hrvatskome jeziku. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta naglasio je da društvene mreže postaju prostori u kojima se identitet aktivno rekonstruira i prenosi, dok je Vjekoslav Blazsetin s Instituta za istraživanje migracija prikazao kako Instagram profili kulturnih udruga spontano postaju vrijedna arhivska baština. Panel je zaključila Marijeta Rajković Iveta, istaknuvši da knjižnice i digitalne platforme stvaraju suvremeni identitetski mozaik hrvatskih manjina, pa je važno poticati suradnju, umrežavanje i zajedničke projekte.

Predstavljena nova knjiga o gradišćanskim Hrvatima

Forum je zaključen promocijom knjige o doseljenju Hrvata u Gradišće, naslova 450 ljet Hrvati i Hrvatice u Novom Selu autora Petra Tyrana, o kojoj su uz autora govorili Vesna Kukavica, Zdeslav Milas i Sara Marđetko. Valja dodati kako je Tyran inače antologičar zapaženih pjesničkih pregleda, prevoditelj i inicijator znanstvenih skupova, koji se trenutačno vrlo agilno zalaže za razvojni projekt dvojezične Hrvatske škole u Beču. Ujedno, najdugovječniji je urednik Hrvatskih novina, tjednika gradišćanskih Hrvata iz Beča.

Ovogodišnji je Forum potvrdio da su hrvatske manjinske zajednice u stalnom dijalogu s matičnom domovinom, a u tom su se kontekstu upravo knjižnice i društvene mreže pokazale kao ključni mostovi povezivanja prošlosti i budućnosti, tradicije i inovacije. U tom smislu, glavni urednik Vijenca Goran Galić tijekom rasprave istaknuo je da se i ova Matičina publikacija uključila u tijekove suradnje među iseljene i domovinske Hrvatske. Riječ je o projektu koji je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a čiji je cilj unapređenje kvalitete izvještavanja o Hrvatima izvan domovine i jače povezivanje s Hrvatima u matičnoj domovini distribucijom Vijenca na adrese hrvatskih udruga diljem Europe.