Dva jubileja u Subotici

Ogranak Matice hrvatske u Subotici obilježava 30 godina kontinuiranog rada na promicanju narodnog i kulturnog identiteta Hrvata u Bačkoj, ponajprije kroz umjetničko, znanstveno i duhovno stvaralaštvo. Obljetnica Ogranka prirodno se prepleće s 80. obljetnicom od osnutka Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici, jedne od najznačajnijih kulturnih tekovina hrvatske zajednice.

Hrvatsko narodno kazalište u Subotici proslavilo je 80. rođendan / Izvor Wikipedija

U okviru jubilejske godine posvećene subotičkom HNK, u Kazalištu Kosztolányi Dezső održan je program naslovljen prema knjizi Milovana Mikovića Idemo li večeras u kazalište? (Matica hrvatska Subotica, 2020). Kazališnom večeri obuhvaćeni su povijesni kulturni doprinosi bačkih Hrvata, ali i suvremena kazališna promišljanja i inscenacije tekstova hrvatskih autora. Memoriranje i tematiziranje kazališne tradicije grada Subotice te ključne uloge koju je hrvatski narod imao u profesionalizaciji subotičkog teatra, pratilo je podsjećanje na inicijativu ponovne uspostave Drame na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom kazalištu. Događaj je nastavak niza sadržaja kojima se tijekom godine gradi cjelovitiji pogled na povijest i značenje subotičkog HNK – nakon izložbe Hrvatsko narodno kazalište (1945. – 1951. – 1980.) ovim je događajem simbolički i sadržajno produbljen razgovor o kazalištu kao čuvaru jezika i bića
naroda.

Časopis Matice hrvatske Subotica

U prvom dijelu večeri predstavljena je knjiga Milovana Mikovića Idemo li večeras u kazalište?, kronika kazališnog života grada u razdoblju od 18. do 20. stoljeća. O knjizi i o povijesti subotičkog HNK, kao i o njegovu značenju za kulturni identitet ovdašnjih Hrvata, govorili su književnik Tomislav Žigmanov te recenzentica knjige Nevena Baštovanović. Dokumentarni dio programa činili su ulomci iz predstave Ode Bolto na ogled Matije Poljakovića i intervju s intendantom subotičkog Narodnog kazališta Josipom Bajićem iz 1967. godine, a prikazani su i dijelovi iz dokumentarnog filma Matija Poljaković redatelja Rajka Ljubiča. U drugome dijelu programa uslijedile su izvedbe ulomaka iz predstava profesionalnih i amaterskih glumaca, lokalnih i iz matične domovine, u koje je publiku uvela hrvatska filmska i kazališna redateljica Branka Bešević Gajić iz Beograda svojim promišljanjima o kazališnoj umjetnosti. Književno-teatarski kružok HKC-a ,,Bunjevačko kolo“ iz Subotice izveo je ulomak iz predstave Avaške godine te dio iz performansa Voyage s Matošem, dok je akademski glumac Vladimir Andrić iz vinkovačkog Gradskog kazališta Joza Ivakić izveo monolog Đuke Begovića iz istoimenog romana Ivana Kozarca.

Kazališnoj večeri nazočio je predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, koji je u obraćanju istaknuo kako je osnutak HNK u Subotici bio veliki događaj, a podsjećanje na taj čin važno za očuvanje hrvatskog identiteta u ovim krajevima, čestitavši pritom OMH u Subotici 30. obljetnicu postojanja.

Inicijative za osnivanjem OMH u Subotici bilježe se prije šezdesetak godina, kada je u razdoblju od 1968. do 1971. godine među bačkim Hrvatima došlo do snažnog buđenja nacionalne svijesti i uspostavljanja kontakta s Maticom hrvatskom u Zagrebu radi osnivanja ogranka. Imenovan je inicijativni odbor i zakazana osnivačka skupština za 22. ožujka 1969, ali političke okolnosti dovele su do drugačijeg ishoda, a represija i šikaniranje hrvatskih intelektualaca ostavile su dubok trag, zajedno s brisanjem hrvatskog imena iz javnog prostora. Nakon dvadesetak godina političke se prilike mijenjaju, kao i stav oko formiranja Ogranka Matice hrvatske u Subotici. Rješenjem Saveznog ministarstva pravde u Beogradu od 4. listopada 1995. osnovana je Bunjevačka matica, a za prvu predsjednicu imenovana je Viktorija Grunčić. Bunjevačka matica 26. svibnja 1998. preimenovana je u Matica hrvatska Subotica koja kao takva djeluje u sastavu Matice hrvatske kao
Ogranak.

Dugogodišnji predsjednik OMH u Subotici je Stipan Stantić, a od osnutka do danas sustavno se razvija i njeguje nakladnička djelatnost. Časopis za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni (1935–1944) obnovljen je 1996. godine kao glasilo OMH u Subotici. Od tada do 2020. godine objavljeno je 85 svezaka, a časopis je dobitnik Zlatne povelje Matice hrvatske. Uz časopis, Ogranak je samostalno ili sunakladi objavio 25 knjiga različite tematike – od bibliografija, preko povijesnih naslova do književnosti. Tijekom vremena u Ogranku, koji je okupljao oko 40 članova iz Subotice, Petrovaradina, Sombora i Beograda, došlo je do vidljive smjene generacija, osobito nakon odlaska dugogodišnjeg glavnog urednika Milovana Mikovića i drugih istaknutih hrvatskih pisaca i kulturnih djelatnika starije generacije u Bačkoj.

Potreba za povezivanjem s matičnim i širim hrvatskim kulturnim prostorom prepoznaje se kao jedan od glavnih ciljeva OMH u Subotici, zajedno s dodatnim osnaživanjem kulturne i intelektualne infrastrukture zajednice Hrvata u Vojvodini te razvijanjem stvaralačke dinamike.