Zaposlena majka odgaja, oca djeca nadomještaju videoigrama

Organizacija za umjetnost i mentalno zdravlje OMNIBUS organizirala je 10. studenog javnu tribinu Odrastanje na ekranu: nova ekologija djetinjstva na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Govornici su bili francuski psiholog Michael Stora, adiktolog Luka Maršić, psihologinja Marina Kotrla Topić te socijalni pedagog Neven Ricijaš. Tribinu je moderirala interdisciplinarna umjetnica Barbara Matijević.

Sudionici su istaknuli da djeca ulaze u kompetitivni sustav „hranjenja lajkovima" i stvaraju nerealnu sliku o sebi i vlastitom životu Snimila Ena Mikolčić / Izvor Pexels

Govornici su upozorili  na negativne posljedice koje razvoj interneta i tehnologije imaju na mentalno zdravlje djece i mladih, što je počelo još 2007. masovnom pojavom pametnih telefona, prednjih kamera  i tzv. selfie kulturom koja je pridonijela razvoju društvenih mreža, ali u konačnici, algoritamskih sustava danas koji, zapravo, biraju sadržaj umjesto korisnika.  Djeca ulaze u kompetitivni sustav svojevrsnog „hranjenja lajkovima“ i stvaranja nerealne slike o sebi i vlastitom životu. Francuski psiholog Michael Stora od 2008. do 2015. godine obnašao je funkciju direktora psihološke jedinice na mreži SkyBlog čiji su moderatori bili zaduženi stupati u kontakt s autorima zabrinjavajućih sadržaja. Iskustva francuskih adolescenata na ovom projektu dovela su, prema njegovim riječima, do razumijevanja korištenja društvenih mreža i činjenice da prolaze kroz različite faze patnje i tjeskobe koja je odraslima često nerazumljiva.

Osim toga, Stora i danas izravno radi s mladima i to na projektu „Škola za heroje“ koji financira francuska vlada i koji okuplja mlade koji se teško nose s izazovima odrastanja, neuspjesima u školi, odnosa s okolinom. „Današnji je imperativ uspješnosti i sreće za djecu potpuno loš – djeca moraju osjetiti sve emocije i suočavati se s neuspjesima na putu do samostalnosti“, izjavio je Stora.

Psihologinja i viša znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Marina Kotrla Topić naglašava kako nema razgovora o novoj ekologiji djetinjstva bez razgovora o novoj ekologiji obitelji.  „Svjedoci smo promjena u odrastanju djece, ali i u roditeljstvu. Raniji  imperativ da su svi roditelji odgovorni za svu djecu pada u vodu: roditeljstvo postaje usamljenije jer ne dozvoljava drugima sudjelovanje u odgoju vlastite djece. Roditelj koji se buni što učiteljica povlači dijete za rukav kako bi ga udaljila od fizičkog naguravanja u razredu daje krivu sliku vlastitom djetetu o načinu reagiranja na društveno nepoželjne oblike ponašanja“, istaknula je Kotrla Topić.

Adiktolog Luka Maršić s dugogodišnjim iskustvom u liječenju i prevenciji bihevioralnih ovisnosti upozorava na posljedice pretjerane konzumacije društvenih mreža za djecu školske dobi. „Dijete koje provodi sate na društvenim mrežama nema kognitivnog kapaciteta za sadržaje u školi zbog utjecaja mreža na hipokampus u mozgu i površinsko pamćenje čovjeka. Zaposlena mama je ona koja odgaja, a oca djeca u životu nadomještaju videoigrama“, rekao je Maršić. Profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Neven Ricijaš, koji se kao socijalni pedagog bavi maloljetničkom delinkvencijom, upozorio je na „slab pravni sustav koji industriji igara na sreću dopušta destruktivnu ekspanziju, zbog čega imamo dio mladih čija su kaznena djela rezultat financijskih dugova zbog kockanja“.

Uz sve izazove, ponuđeni su i brojni odgovori na ovu problematiku, a sukus je da djecu opet moramo naučiti kako provoditi zajedničko vrijeme s obitelji.