Od vojničke uspomene do modnog imperativa

Kravata je, prema Hrvatskoj enciklopediji, vrpca od tkanine (svile, pamuka, vune i dr.) što se nosi oko vrata, obično provučena kroz ovratnik košulje ili bluze i vezana na različite načine (duga kravata, „leptir“ kravata). Hrvatskog je porijekla, a raširila se Europom u 17. stoljeću, sudjelovanjem hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Priča kaže da su prve kravate izrađivale djevojke i žene za svoje muškarce koji su iz Hrvatske odlazili u rat, pretkazujući im tako sreću i siguran povratak kući. Vidjevši rupce oko vrata Hrvata, Francuzi ih nazivaju la Cravatte (prema imenu lake konjice u službi francuskih kraljeva – Royales Cravattes). Zasluga za jedan od prvih prijelaza kravate iz vojnog u modni svijet pripisuje se Luju XIII., a u Hrvatskoj je u to vrijeme nosi pjesnik Ivan Gundulić. Hrvatski sabor 17. listopada 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se u Hrvatskoj službeno obilježava 18. listopada. No u Zagrebu, u Opatičkoj ulici, postoji i jedinstveni Cravaticum, muzej kravate koji je otvoren prošle godine. 

Žena s kravatom, 2013.

Yasna Skorup Krneta na izložbi

Yasna Skorup Krneta, Junak, 2013. / Snimio Ognjen Karabegović / iIzvor Cravaticum

Ideja za otvaranje muzeja javila se kod osnivača Igora Mladinovića zbog želje da hrvatsko porijeklo kravate učini još poznatijim u svijetu. Započelo je od dizajniranja logotipa ZG, gdje su ta dva slova formirana u obliku kravate, pa je potom došlo do ideje za otvaranjem muzeja koji je posvećen isključivo kravati. U spomenutom je muzeju 15. listopada otvorena izložba Sto lica kravata & Stolica kravata, a riječ je o izložbi doniranih djela opatijske umjetnice Yasne Skorup Krneta. Diplomirala je 1971. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, potom odlazi u Švicarsku, a 1987. vraća se u Opatiju. Redovito je izlagala na više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, višestruko je nagrađivana, a ima status samostalne umjetnice.

Treba istaknuti kako Yasna Skorup Krneta 2013. započinje u Opatiji svoj veliki ciklus na temu kravate, koji je, ističe autorica teksta u katalogu, povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, imao svoju prezentaciju povodom Noći muzeja 2014. kao projekt pod nazivom Sto lica kravata & Stolica kravata. Tada je autorica predstavila dizajniranu monumentalnu kravatu duljine 17 metara na pročelju Ville Angioline u Opatiji, u kojoj je smješten Hrvatski muzej turizma. Ona je poput crvenog tepiha odmotana s balkona preko ulaza, pa se njome ulazilo na izložbu. Smisao je bio da se na poseban način predstavi važan modni simbol hrvatske kulturne baštine koji je još uvijek nedovoljno iskorišten u stvaranju hrvatskog kulturnog identiteta. Sama umjetnica ističe da joj je kravata idejni izazov kojem je pristupila stvaralačkom radoznalošću, koristeći se raznim medijima izražavanja. Tako je i nastao opus objekata, instalacija, fotografija i suvenira. Yasna Skorup Krneta dosad je osmislila nekoliko varijanti stolica/ležaljki, između ostalih i drvenu stolicu YiL (2014) koju je izradila tvrtka Artisan i koja je ovom prilikom donirana Cravaticumu.

Iva Körbler ističe da se dizajnerska rješenja stolica i unikatno oslikane sklopive drvene suvenir-kravate (2013) mogu povezati s dizajnerskom tradicijom modernističkog Bauhausa, pa i konstruktivizma, dok objekt Junak iz 2013. asocira na nadrealizam. Objekt je autorica obojala crvenom bojom, bojom nacionalnog ponosa, ali i patnje, a sve je to u konačnici aluzija na hrvatske vojnike koji su u 17. stoljeću prolijevali krv diljem europskih ratišta. Uz spomenuta djela, donirani su još minijaturna žičana kravata iz 2013, prototip za izvedbu monumentalne floralne instalacije Kravata, te fotografija na kojoj je Zijah Sokolović koji nosi suvenir-kravatu Yasne Skorup Krneta (autor fotografije je Istog Žorž), te fotografija na kojoj Damir Martinović Mrle nosi suvenir-kravatu (autor fotografije je Voljen Grbac). Treba napomenuti da je 2013. nastala i Žena s kravatom, skulptura objekt, koja je posvećena ženama koje su nosile kravatu osamdesetih godina 20. stoljeća, kao simbol ženske snage i emancipacije. Kravatu je inače nosila i čuvena književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka.

Posebnost ovog ciklusa umjetnice Yasne Skorup Krneta pokazuje kako se simbolima može pristupiti inovativno i promišljeno. Svi objekti su višedimenzionalni što znači da se mogu preobražavati, biti skulptura, broš, ogrlica ili pak prsten u obliku kravate. Stoga kustosica izložbe Iva Körbler s pravom ističe da ovako kompleksan i duhovit individualni prinos produkt dizajnu ima trajnu likovnu, uporabnu i kulturološku vrijednost.