Knjiga, književnost i kultura čovjeku daju smisao

Ovogodišnji Interliber ponovno je privukao brojnu publiku i potvrdio Zagreb kao središnje mjesto kulturnih i književnih susreta. Na ovom, 47. po redu međunarodnom sajmu knjiga koji se održao od 11. do 16. studenog, nazočilo je 360 izlagača iz 15 zemalja, a popratni program festivala uključivao je preko 200 sati razgovora. Osim domaćih književnika i izdavača prisutni su bili i strani gosti, od kojih su najzvučnija imena bili Paul Lynch, dobitnik nagrade Booker za 2023. godinu te Jeff Kinney, autor književnoga serijala Gregov dnevnik. Njihova predstavljanja i druženja s publikom prometnula su se u središnje događaje ovogodišnjeg zagrebačkog sajma.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić premijeru Andreju Plenkoviću darovao je najnoviju Matičinu knjigu Tomislav, Croatian’s first king / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Poslovna tajnica MH A. Preost, voditeljica prodaje V. Zelenika, saborska zastupnica Z. Bušić, predsjednik MH D. Zorić, ministrica N. Obuljen Koržinek i glavni urednik MH L. Šeput / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Uvaženi gosti, saborski zastupnici i predstavnici kulturnih institucija uveličali su svečano otvaranje manifestacije. Govorima su se izdvojili zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Obojica su ustvrdila da je Interliber jedno od središnjih događanja u Hrvatskoj, kao i najznačajniji sajam knjiga u regiji; istakli su način na koji doprinose daljem razvitku kulture: grad Zagreb izgradnjom nove Gradske knjižnice, dok je Vlada najavila novi projekt Kulturna iskaznica. Iz svojega studija u Irskoj publici se videosnimkom obratio i Paul Lynch, najavivši svoj dolazak, osvrnuvši se na svoju nagrađenu knjigu Prorokova pjesma te na brojne promjene koje posljednjih godina zahvaćaju svijet, čime je dodatno potkrijepio središnju misao Interlibera: ubrzanoj digitalizaciji i tehnologizaciji danas se svojom trajnošću trebaju suprotstaviti upravo kultura, književnost i knjiga.

Bogat sadržaj za djecu i mlade

Sam program Interlibera već je niz godina raznovrstan. Sajam s organizacijske strane – osim što je izdavačima prilika za promociju knjiga – uvijek osigurava da prodaju knjiga prati i kulturni program. Tako je osim brojnih promocija i razgovora s autorima bogat sadržaj pripremljen i za djecu, koja svojom brojnošću, dolazeći iz svih dijelova Hrvatske, uveličavaju knjiški događaj; za njih su organizirane radionice i kvizovi, a mogla su sudjelovati i u sinkronizaciji animiranih filmova. Na izvanjskome je prostoru bila je postavljena otvorena pozornica na kojoj su pijanisti pokazivali svoje klavirsko umijeće, dok su polaznici DJ Akademije puštali glazbu. Osim književnih, bila su prisutna i događanja koja uključuju glazbu, ekonomiju i sport.

Atmosfera na ovogodišnjem Interliberu

Pisac Tuomas Kyrö, jedan od najčitanijih suvremenih finskih autora, predstavio je svoj roman Savez. Komentirajući današnju, neprestano nadiruću digitalizaciju, pisac je suprotstavio knjigu mobitelu, zaključivši da nam mobitel omogućava brzo i lako ispunjenje trenutne želje, ali da čitajući knjigu uz trud stvaramo i vlastito mišljenje. Na predstavljanju njegove knjige publika je u velikoj mjeri bila osnovnoškolska i srednjoškolska, a i samu tribinu vodili su školarci, što je bilo izvrsno osmišljeno. Na taj način naše se najmlađe sugrađane od malena uvodi u svijet književnosti, a malo je reći da su djeca uglavnom postavljala izvrsna pitanja. Tako je Kyrö na upit jedne od učenica-voditeljica, misli li da književnost današnjemu čovjeku može dati smisao, nakon kratkog razmišljanja čvrsto odgovorio: „da, može“.

Matičin štand iznimno posjećen

Štand Matice hrvatske u paviljonu broj pet posjetili su kako ministri tako i premijer Andrej Plenković, a tom mu je prilikom predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić darovao netom objavljenu knjigu sabranih studija o kralju Tomislavu na engleskome jeziku – Tomislav, Croatian’s first king kojom je dan obol slavljeničkoj godini 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Matičin je štand bio iznimno posjećen, upisivani su novi članovi, a posjetitelji su se mogli družiti s Matičinim autorima, urednicima, prevoditeljima i suradnicima. Predstavljeni su i novi naslovi, među kojima se ističu novi prijevod Kantove Kritike čistoga uma (prev. Josip Talanga), monografija Ivan Trnski: Neimar 19. stoljeća autorice Katice Čorkalo Jemrić, koja dokumentirano prikazuje život i djelo ovoga pjesnika, ali i duh vremena u kojemu se književnost oblikovala kao nacionalno-konstitutivna institucija, dva sveska izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti (priredio Ivica Matičević), Po hrvatskoj skokovito Nives Opačić…

Nastup Jeffa Kinneyja, autora popularnog Gregova dnevnika /  Snimio Igor Kralj / PIXSELL

Suvremeni Krleža

Vrsne promocije organizirane su pod okriljem Školske knjige, od kojih po važnosti napose valja izdvojiti predstavljanje trećeg kola sabranih djela Miroslava Krleže, objavljenih u suradnji s HAZU-om. Krležu se, stječe se dojam, već nekoliko godina postepeno aktualizira, a iznovice je zaključeno da bi današnji čovjek, kako bi se mogao orijentirati u suvremenosti – u svijetu koji se ubrzano mijenja – trebao čitati Krležu, vodećeg intelektualca svojega vremena koji je izrekao sud o svim tada relevantnim pitanjima. Objavljene su i tri knjige Krležinih sabranih eseja te je zaključeno da je Krležina rečenica drska i polemična – nešto čega našoj književnoj kritici danas prijeko nedostaje – ujedno i komentar povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i Europi.

* * *

Slavko Kozina,
predsjednik Zajednice
nakladnika i knjižara HGK

Interliber je
pop-fenomen i kulturni brend

Interliber nije više samo najveća knjižara, nadilazi tu sintagmu. Postao je kulturološki proizvod koji postaje i pop-fenomen – mjesto gdje knjiga, ali i svi njezini derivati, dobivaju ulogu u društvu – primjerice popularan film Dnevnik Pauline P. nastao je iz knjige, a na ovogodišnjem Interliberu organizirani su susreti s piscima, ilustratorima, glazbenicima i fotografima., Dodijeljena je i nagrada za najbolju slikovnicu Ovca u kutiji Vendi Vernić za Saturn na zimskom plivalištu budućnost (izbor Stručnog žirija) i Dan kad se ugasio ekran Želimira Periša i Monike Markić (izbor Dječjeg žirija). Nastupile su i internacionalne zvijezde Paul Lynch i Jeff Kinney.

Imamo dobru priču, a to primjećuju i organizatori sajmova iz susjedstva koji pohvaljuju što smo dosegnuli fini spoj masovnosti i kvalitete. Usprkos tome što 120 tisuća ljudi postaje i logistički problem, nismo imali nikakvih bitnijih problema, a svi planirani projekti odvili su se na pozornicama u trima paviljonima. Interliber je kvalitetom i kvantitetom postao kulturni brend Zagreba.

* * *

Interes publike za ekonomske teme bio je očigledan na predstavljanju knjige Budi financijski fit Tonija Miluna, Sandre Ferenčak i Tonija Vitalija.  Ljude, dakle, zanima vlastito blagostanje i kako se unaprijediti – zato i kupuju knjige na sajmu u tako velikom broju, kada se Krležin Latinovicz može pronaći za kovanicu eura. To otvara pitanje: kako hrvatsko društvo učiniti zainteresiranijim za književnost i onkraj ovih šest dana Interlibera? Prema broju posjetnika tek je gdjekoji program ostao neposjećen, često je bilo nedovoljno stolica za tolik broj gledatelja, pa je nemali broj posjetilaca program redovito pratio stojeći.

Zamjetno je da naše društvo – unatoč prigovorima da se knjiga više ne voli i da današnji Hrvat nimalo ne čita – voli književne i kulturne događae jer Interliber u suprotnom ne bi bio masovno pohođen. Svakome posjetiocu već je odavna jasno da će se kroz povorke ljudi među štandovima ponekad iznimno teško provući do željene lokacije. Ostaje ipak kolektivna obveza, kako riješiti enigmu hrvatske čitalačke ili nečitalačke publike i mimo sajamskih dana, što obaseže hrvatske pisce i kvalitetu ili nekvalitetu njihovih djela, izdavače, medije, ali i cijeli kulturni program naše zemlje, od osnovnoškolske lektire nadalje – jer u idealnoj kulturnoj zajednici svaki bi čovjek barem nekoliko puta godišnje uživao književnost kao što uživa film, glazbu ili sport.

Paul Lynch i izvršna urednica
Vijenca Ida Hitrec

Predstavljen projekt Vlade RH Kulturna iskaznica

Na Interliberu je službeno predstavljen najnoviji projekt Vlade RH Kulturna iskaznica, kojim se mlade želi približiti kulturi. Tom se iskaznicom svakoj osobi koja napuni 18 godina osigurava iznos od 100 eura za uživanje kulturnih sadržaja: za posjetu muzeju, kazalištu, izložbi, kinu, koncertu, za kupnju knjiga i ostalih kulturnih događanja. Na taj način želi se postići da mladi uživaju kulturni sadržaj po vlastitom izboru i sklonosti – taj im je pristup generacijski prilagođen, dakle vaučer je digitalan – a time ih se želi potaći i na buduća kulturna uživanja.

Upravo je u takvome ozračju, usmjerenosti na približavanje kulture i odraslima i mladima, protekao Interliber, kao i njegova dva središnja događaja. Na potpisivanju i predstavljanju knjige Paula Lyncha Prorokova pjesma (izd. Naklada Ljevak, prev. Dean Trdak) okupilo se mnoštvo ljudi. Irski autor uveličao je sajam izvrsnim razgovorom u kojemu je publici približio tajne vlastita zanata govoreći o svojoj poetici, načelima pisanja i pripovijedanja, izvorima nadahnuća te razlozima uspjeha knjige. Istaknuo je da je upravo književnost ono ogledalo u kojemu se čovjeku vrijedi ogledati, a pritom se i zagledati u sebe te promisliti o vrijednostima koje se tiču kako života, tako i smrti – ljepote i teškoće. Ekonomskim rječnikom rečeno, da bi se bilo ne samo ekonomski, nego i kulturno fit potrebno se u kulturi stalno obnavljati, i to više puta godišnje. Taj se kulturni osjećaj neprestano treba obrazovati; Lynch je svojim nastupom i prisutnošću doprinio tomu.

Stotine djece na susretu s Jeffom Kinneyjem

Na nastupu Jeffa Kinneyja bilo je divno vidjeti kako su cijeli prostor galerije dupkom ispunila djeca sa svojim roditeljima, stojeći u stotinama, u dugačkome redu kojemu se linija nije mogla pratiti, upravo na mjestu na kojemu su samo dan ranije, u najvećem izlagačkom prostoru sajma, uzvanici svečano stajali na njegovu otvaranju. Sva su djeca bila uzbuđena što mogu upoznati autora Gregova dnevnika, dobiti potpisanu knjigu koja u potpunosti pogađa njihove potrebe, pristupačna im je i bliska – govori o školi, igri, današnjemu vremenu. Prema riječima jednoga mladca, na početku svake priče Gregova dnevnika dolazi do narušavanja reda i drame, da bi se kroz brojne probleme na kraju sve ponovno vratilo u poredak i red, ispostavilo se kao dobro. Nije li to, uostalom, priča o književnosti, ali i životu samom?

Ulogu središnje zvijezde sajma preuzela su, dakle, djeca, to jest mladi – publika, posjetivši Jeffovo predstavljanje u većem broju no što je bilo posjećeno predstavljanje autora tzv. ozbiljne književnosti. S time na umu, možemo reći da je ovaj Interliber prošao u odličnome ozračju. Očigledno je da su mladi zainteresirani za knjigu. Naše im društvo stoga treba omogućiti da se u ključnim godinama sazrijevanja od nje ne odaleče, pa da publika s barem jednakim žarom postavlja pitanja o književnosti, kao što ih postavlja o financijama i ekonomiji. U tome je svjetlu, nadamo se, Kulturna iskaznica dio temeljitog promišljanja i dalekosežnog programa hrvatske Vlade – kako hrvatskoga čovjeka približiti knjizi i kulturi.  Jer, očigledno je da u nas književne publike ne nedostaje – samo joj treba prepoznati potrebe. * *

Zvijezda ovogodišnjeg Interlibera Paul Lynch za Vijenac

Književnost je čovjekovo ogledalo

Prije predstavljanja knjige Prorokova pjesma glavnom gostu Interlibera, irskom književniku i dobitniku nagrade Booker Paulu Lynchu, postavili smo nekoliko pitanja.

Je li književnost za Vas odvojena od zbiljskog života ili smatrate da između književnosti i zbilje postoji uzajaman odnos? Kako razumijevate odnos fikcije i zbilje – i kakva je u tome odnosu uloga književnika, to jest umjetnika?

Posao umjetnika jest da stvara ogledala – umjetnici stvaraju ogledala kako bi se čovjek u njima mogao ogledati u realnosti, kako bi mogao vidjeti život na uzvišenijoj, razini drugačijoj od svakodnevnog iskustva. Posao umjetnika jest stvarati takve simbole – kako bismo otkrili tko smo, kako bismo prepoznali sebe unutar realiteta. Stvarnost nije moguće samo uhvatiti i jednostavno je prenijeti na stranicu. Umjetnik mora odabrati, a čin odlučivanja je trenutak u kojemu dolazi do nastanka onoga simboličkog. Tako ja to vidim i razumijem. Umjetnost trebamo da bismo razumjeli sebe – tko smo u svijetu – kao i ovu tamu koja je život.

Koliko se u svojem radu ugledate u antičke teme i autore? Nastaje li za Vas književnost, kao što za Aristotela započinje filozofija, iz čuđenja?

U stvaranju umjetnosti mi pokazujemo ono što oduvijek jesmo – ne svijet kakav je sada, nego kakav je oduvijek bio. Obrasci su isti, a ljudska priroda se ne mijenja. Kada čitamo Sofokla, mi vidimo sebe u njegovu djelu, ali također i sebe u današnjici. Cilj je pronaći mitski prostor u samoj književnosti, kako bismo u njoj vidjeli ne samo sadašnjost, nego i ono što oduvijek jest. Čuđenje je sastavni dio svega toga. Trebali bismo biti zapanjeni samim zbivanjem, da smo živi upravo sada, nasuprot bivanju u ništavilu, nasuprot tome da nismo ništa. Nalazimo se ovdje kao na nekom plesu, ili kao na svemirskoj raketi, u ogromnome svemiru koji je u bezdanu – i nekako smo tu da to posvjedočimo. Ne mogu činiti ništa izuzetnije od toga. Stoga, to i takvo čuđenje, jedna takva aura mora biti dio užasa, ali užasa koji je oduvijek prisutan. Kao što je Rainer Maria Rilke rekao: „ljepota nije ništa drugo, doli početak užasa.“

Razgovarao Sven Kezele