Dota o’ nota Tijardovića i Gotovca

Ideja za ovu manifestaciju iznjedrila se 2024. na promociji knjige Ivo Tijardović, život i vrijeme – Memoari slavnog Splićanina u izdanju Gradske knjižnice Marka Marulića u Hrvatskom domu Split, koju je uredio Marin Kuzmić. Put prema takvom konceptu utabala je Godina Miljenka Smoje 2023. s ciljem uključivanja raznih udruga i institucija u osvještavanje i njegovanje tradicionalnih vrijednosti. Splitska publicistkinja i koordinatorica Smojine godine Herci Ganza predložila je tadašnjem gradonačelniku Ivici Puljku i Gradskom vijeću godinu u znaku Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, dvojice glazbenika koje osim godine rođenja i profesionalnog usmjerenja veže i prijateljstvo od ranog djetinjstva što se potom razgranalo u brojne suradnje.

Plakat M. Modica

Operete Spli’ski akvarel i Mala Floramye postale su odavno zvučni identitet grada i dio repertoara splitskog teatra, a Tijardović je doprinio i „vječnosti“ Hajduka postavivši za njegovu petnaestu obljetnicu 1926. operetu Kraljica lopte. Hajduk je tako postao i ostao jedini nogometni klub s vlastitom operetom, čiju obljetnicu planira obilježiti na poseban način, dok publiku očekuje i premijera u sklopu ovosezonskog programa splitskog HNK. Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, pak, najizvođenija je i u svijetu najpoznatija hrvatska opera. Postala je i zaštitni znak Splitskog ljeta pa je i u sklopu 71. izdanja festivala izvedena na tlu s kojeg je izvorno i ponikla, u Vrlici, mjestu rođenja libretista Milana Begovića. Iako su po navedenim djelima najprepoznatljiviji, glazbeno-scenske vrste samo su vrh „sante leda“ njihovih stvaralačkih opusa, koji se u 2025. revitaliziraju, otkrivaju i nanovo valoriziraju.

Flora Mye

Prva manifestacija u njihovoj godini bila je eksplozija mirisa i boja na 48. međunarodnom prazniku cvijeća Flora Mye u Dioklecijanovim podrumima, u sklopu koje su splitski obrtnici tematizirali njihovo nasljeđe s naglaskom na operetu Mala Floramye. U sklopu 18. Pričigina programom Spli’ska dota o’ nota Herci Ganza, koordinatorica organizacijskog odbora, u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića povela je priče, sjećanja i anegdote o dvojici splitskih velikana. Pripovijedali su Tijardovićev nećak i redatelj Branko Ivanda, unuk Jakova Gotovca i informatički stručnjak Orlan Mirković, glumica i pjevačica Helena Papić te predsjednik Folklornog ansambla Jedinstvo Emin Sarajlić, dok je za glazbeni dio programa bio zadužen Ženski zbor Marjanke.

Tijekom cijelog profesionalnog vijeka Tijardović je glazbenu karijeru prepletao s izvrsnim organizatorskim sposobnostima, ističući se i kao scenograf, slikar te ilustrator. Potonji aspekt njegovih aktivnosti bio je predstavljen na travanjskoj izložbi Ivo Tijardović – figura hrvatskog Art décoa u Galeriji umjetnina kroz izbor od preko stotinu i trideset crteža, grafika, dopisnica i naslovnica notnih izdanja. Istog mjeseca u Sveučilišnoj knjižnici otvorena je izložba Maestro Jakov Gotovac: bašćinski hodočasnik, koja ga je predstavila kroz 150 jedinica zvučne, tiskane i rukopisne, likovne i umjetničke građe, a otvaranje je bilo popraćeno njegovim skladbama u izvedbi raznovrsnih izvođača.

Svibanj je donio i dugo očekivanu premijeru Tijardovićeve operete Avantura u Šangaju iz 1937. u Hrvatskom domu Split, postavljenu kao glazbeni igrokaz u režiji Ivana Lea Leme i dirigentskim vodstvom Harija Zlodre. Uz oživljavanje zaboravljene partiture Hrvatsko društvo skladatelja tom je prigodom obilježilo 80 godina postojanja, čiji je prvi predsjednik bio upravo Tijardović. Uslijedila je izložba u Staroj gradskoj vijećnici Tijardović i Gotovac: od note do kroja u koprodukciji HNK u Splitu i Muzeja grada Splita, na kojoj su zainteresirani mogli razgledati kostime iz njihovih najpoznatijih glazbeno-scenskih djela. Prije ljetne stanke svoj doprinos dao je i Fotoklub Split organiziravši fotosafari Note starog Splita uz stručno vodstvo lokacijama koje su obilježile njihov život i rad.

Od Dioklecijana do Stanca

Prvi dio godine brojem događanja išao je u korist Tijardovićeva lika i djela, što se programski nastavilo i u sklopu 71. Splitskog ljeta, izuzev tradicionalne izvedbe Gotovčeva Ere u Vrlici. Festival je otvoren premijerom Tijardovićeve opere Dioklecijan u kojoj skladatelj na libreto Branka Radice donosi priču o životu rimskog cara i utemeljitelja grada. Unatoč prijeporima oko korištenja termina praizvedba – jer je operu Dioklecijan u revidiranoj verziji postavio UMAS 2012. na sceni HNK Split u režiji Gorana Golovka i pod palicom Harija Zlodre, koji je dirigirao i drugom „praizvedbom“ – također skraćena verzija s otvaranja festivala bila je i novo čitanje partiture, koja sadrži i opširne nadogradnje redatelja Ivana Lea Leme.

U ljetnom kinu Bačvice Simfonijski orkestar HRT-a održao je koncert Tijardovićeve filmske glazbe uz projekciju filmova, a upravo je filmovima koji sadrže Tijardovićevu glazbu započeo i ljetni program kina na otvorenom poviše najpoznatije splitske plaže. U sklopu 71. Splitskog ljeta predstavljeno je i izdanje Ivo Tijardović – libreta splitskih opereta koje je priredio i uredio ponovno Marin Kuzmić, a najpoznatija Perina Štrambera iz Spli’skog akvarela, Helena Papić, u razgovoru s Herci Ganza u Knjižnici Žrnovnica prisjetila se i suradnje sa svestranim skladateljem.

Brojni glazbenici programe koncerata obogatili su skladbama s potpisom Tijardovića i Gotovca, među kojima se istaknuo koncert Muškog zbora HRT-a pod vodstvom Tomislava Fačinija, koji je u sklopu 14. Ljetnih čari klasične glazbe u Dioklecijanovim podrumima izveo i Gotovčevu Koledu za muški zbor i instrumentalni sastav. Bilo je prilika i za kulturnu razmjenu pa je u splitskom teatru gostovao zagrebački HNK s Gotovčevom operom Stanac u sklopu programa K-HNK, dok je HNK u Splitu recentno uzvratio s operom Mila Gojsalića.

Ero s online svijeta

Pri osmišljavanju sadržaja, organizacijski odbor imao je na umu sve generacije. Za najmlađe je GKMM izdala slikovnicu Ero s online svijeta s ilustracijama Martina Zalara, koja sadrži dramski tekst Edija Matića, priču Martine Vlahov i pjesmu na čakavici Branke Mlinar, predstavljenu na promociji u sklopu 8. Mediteranskog festivala knjige. Glazbena mladež Split provodi pet interaktivnih glazbenih i plesnih radionica za djecu i mlade, podijeljenih prema dobnim skupinama od vrtićke dobi do studenata, a kruna događanja bit će koncert učenika općeobrazovnih i glazbenih škola na kojem će se nizati instrumentalna, vokalna i vokalno-instrumentalna djela iz pera Tijardovića i Gotovca. Hrvatski dom Split za mlađe naraštaje priprema glazbeno-lutkarsku predstavu Ivo i Jakov – od splitskog Geta do pozornica svijeta prema slikovnici Magdalene Mrčela i ilustracijama Mile Modica te likovnu radionicu Svijet Tijardovićevih kostima.

Publicistička djelatnost, nažalost, još uvijek nije obogaćena i novim notnim izdanjima njihovih djela, među kojima su neka ostala sačuvana isključivo u rukopisu. U pripremi je i zbornik radova UMAS-a pod vodstvom Ivane Tomić Ferić, jedne od članica organizacijskog odbora, a splitska Akademija Gotovca će obilježiti i izvedbom njegove pastoralne igre Dubravka. U nadolazećem razdoblju planirano je još programa s naglaskom na Gotovčev opus pa tako za prosinac Gradski zbor Brodosplit sprema koncertni hommage Jakovu Gotovcu u Hrvatskom domu Split.

Uz nepobitan utjecaj na razvoj kulturnog života Splita i karakterističan „zvuk“ grada, skladatelji će ostati zabilježeni i nazivima dvorana Hrvatskog doma Split – Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića i Malom salonu Jakova Gotovca, a Gotovcu se u Splitu planira i podizanje spomenika akademskog kipara Petra Barišića.