Velike obljetnice u zalog cjelovitu očuvanju glazbenog obrazovanja

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog zablistala je 14. lipnja osobitim sjajem u svečanom ozračju koncertne proslave osamdesete obljetnice osnutka Glazbene škole Pavla Markovca. Prošavši nimalo jednostavan i često trnovit put, od osnutka 1945. godine, u okolnostima završetka Drugoga svjetskog rata, sve do danas Glazbena škola Pavla Markovca (p)ostala je jedna od najprepoznatljivijih i najuglednijih glazbenih ustanova u Zagrebu, ali i diljem Hrvatske.

Zanimljiv je podatak kako je prvi ravnatelj tadašnje Gradske muzičke škole Zagreb bio skladatelj, dirigent i pedagog Fran Lhotka (po kojem se naziva glazbena škola u Sisku). Nakon njega na toj su se funkciji izmjenjivali brojni ugledni pedagozi, muzikolozi i glazbenici (Danica Ogrizović-Pollak, Tonka Bišicky, Maša Majer-Sutlić, Andrija Tomašek, Giovanni Cavallin, Nenad Merle, Alojzije Seder, Josip Vrbanec i Niko Marušić), ulažući znanja i iskustva u razvoj te prosperitet glazbenog obrazovanja. Bila je to ujedno prva glazbena škola u Zagrebu, u kojem je dotad djelovala samo Glazbena škola – konzervatorij u sklopu Hrvatskoga glazbenog zavoda, a kojoj je 1960. godine promijenjeno ime u Muzička škola Pavao Markovac, po uglednom muzikologu, publicistu i skladatelju.

Rasadnik respektabilnih glazbenika

U razdoblju od 1978. do 1996. godine, uslijed reforme školstva i spajanja obrazovnih ustanova, škola je djelovala u sklopu Centra za kulturu i obrazovanje, a potom i kao Muzički obrazovni centar te naposljetku pod objedinjenim nazivom Glazbene škole Zagreb, sa sedam glazbenih škola. Pod nazivom Glazbena škola Pavla Markovca od 1996. godine škola ponovno djeluje kao samostalna obrazovna ustanova, a do danas je godišnje pohađa 700-tinjak učenika, u pet odjela, s 23 obrazovna programa i sa zastupljenim svim glazbalima, s pjevanjem, teorijskim smjerom te jedinstvenim programom za restauratore i graditelje drvenih žičanih glazbala.

Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci

Glazbena škola Pavla Markovca u Zagrebu

Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku

Prva glazbena škola koja je u Hrvatskoj 1972. godine uvela kontinuiranu poduku iz saksofona i udaraljki, desetljećima je iznimno aktivna u javnosti pa tako uz 300-tinjak koncerata godišnje, organizira i Međunarodno natjecanje Mladi virtuozi, u kategorijama klavira i violine, čija je preteča natjecanje za učenike klavira osnovnih glazbenih škola, Etide i skale za ruke male, utemeljeno 1994. godine na inicijativu Jelice Kuzmin. Svakako treba istaknuti i kontinuirano djelovanje zborova, gudačkih i puhačkih orkestara te redovito održavanje koncerata, smotri, gostovanja na raznim manifestacijama, kao i značajne uspjehe učenika i ansambala na državnim i međunarodnim natjecanjima te priznanja i nagrade čitavom nizu uglednih pedagoga.

Glazbena škola Pavla Markovca iznjedrila je respektabilan broj na domaćoj i inozemnoj glazbenoj sceni iznimno uspješnih glazbenika i pedagoga, a budući da je njihov popis uistinu nepregledan, bilo bi nepravedno izdvojiti samo neke od njih.

Istinsko glazbeno slavlje

Sve navedeno tek površinski odražava bogatu povijest djelovanja Glazbene škole Pavla Markovca, koja je svoju 80. obljetnicu osnutka obilježila istinskim glazbenim slavljem – svečanim koncertom na kojem su nastupili brojni glazbenici, od uspješnih sadašnjih i uglednih bivših učenika, do samih profesora, kojima je na početku čestitku uputio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. Koncert je izazvao veliko zanimanje, a u popratnoj programskoj knjižici, uz program i životopise izvođača, putem QR koda posjetitelji su mogli pristupiti iznimno detaljnom i opsežnom tekstu o svim aspektima djelatnosti Glazbene škole Pavla Markovca kroz povijest, ali i popisu svih profesionalnih glazbenika poteklih iz nje, koje je pripremio dugogodišnji ravnatelj, Josip Vrbanec.

Glazbeno učilište Elly Bašić

Glazbena škola Karlovac

Šarolik i živopisan program obuhvatio je širok repertoar za različita glazbala i sastave koji su redom dojmljivo iznijeli: trombonisti Petar Skender i Karlo Vinković u triju s tubistom Gustavom Meštrovićem, pijanistica Eva Goreta, gitaristi Lovro Peretić i Nikica Polegubić, pijanistica Glorija Pinturić, bariton Stipan Režić, pijanist Bruno Vlahek, violinistica Mirjam Pustički Kunjko, violist Krešimir Pustički, violončelist Branimir Pustički i pijanist Domagoj Gušćić u kvartetu, zatim Papandopulo kvartet, Mješoviti zbor srednje škole i dirigent Franjo Klinar, Mali dječji zbor osnovne škole i dirigentica Iris Imamagić, Komorni zbor osnovne škole, solistice Marijeta Bošković, Klara Čadež, Katarina Čepo i Katarina Kunjko s dirigentom Vinkom Karmelićem, Mandolinski orkestar pod vodstvom Maksimilijana Borića i Orkestar profesora uz soliste na violini Marijetu Bošković i Grigora Vidoševića te dirigenta Franju Bilića. Vrhunac večeri nesumnjivo je bila zajednička izvedba Završnog kola iz opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, u kojoj su sudjelovali mješoviti zbor i orkestar sadašnjih i bivših učenika i profesora te zborovi škole, pod vodstvom Franje Bilića.

Neizostavni dijelovi naše kulture

Na istome mjestu, 27. svibnja, također veliku 60. obljetnicu djelovanja proslavila je još jedna od najuglednijih glazbenoobrazovnih ustanova u Zagrebu, Glazbeno učilište Elly Bašić koje sustavno uspješno promiče i njeguje funkcionalno glazbeno obrazovanje, utemeljeno na doktrini ugledne glazbene pedagoginje Elly Bašić, prema kojoj svako dijete ima pravo na glazbeno obrazovanje. Glazbeno učilište Elly Bašić pohađa 875 učenika predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, koji redovito ostvaruju zapažene uspjehe na natjecanjima. Od 2020. godine Učilište je smješteno u preuređeni prostor kompleksa bivše vojne bolnice u Vlaškoj, a nedavno predstavljen program javnog natječaja za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje školskog umjetničkog centra u istoj ulici predviđa i uređenje prostora u kojem će djelovati upravo Glazbena škola Pavla Markovca, uz Školu za klasični balet i nastavu općeobrazovnih predmeta za umjetničke škole.

U istom kontekstu, svakako treba spomenuti i najstariju glazbenu školu u Hrvatskoj te treću najstariju u Europi, Glazbenu školu Karlovac, koja je u listopadu 2024. započela s obilježavanjem 220 godina postojanja.

Među najstarije škole u Hrvatskoj ubraja se i Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci, utemeljena 1820. godine. Glazbeno školstvo u Osijeku pokrenuto je 1831. te se u kontinuitetu provodi od 1921. u Glazbenoj školi Franje Kuhača, a današnja Glazbena škola Josipa Hatzea u Splitu vuče korijene iz 1928. godine. To su samo neki primjeri koji govore u prilog tradiciji glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj; svaka glazbena škola diljem zemlje čini vrijedan dio raskošnog mozaika, kao neizostavnog dijela naše kulture.

Nemjerljiva vrijednost

O iznimnoj važnosti glazbenog obrazovanja za očuvanje kulturnog nasljeđa i razvoj društva, kao i za kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj te mentalno zdravlje, svjedoče brojna istraživanja. Bavljenje glazbom razvija inteligenciju, pospješuje pamćenje, smanjuje negativne osjećaje, a pojačava osjećaj sreće. Sve navedeno tek je djelić cjelokupne dobrobiti glazbenog obrazovanja, zbog čega nije teško zaključiti kako ono ima nemjerljivu vrijednost, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. Stoga bi i u kontekstu uvođenja cjelodnevne nastave, ali i postojeće jednosmjenske nastave, jedan od prioritetnih ciljeva trebao biti dovoljan prostor za cjelovito očuvanje i održanje glazbenog obrazovanja u njegovu optimalnom obliku, kako bi i budući naraštaji mogli živjeti u kulturno bogatom, razvijenom društvu.