U jesen uz more knjigama zanesen

Posljednji tjedan mjeseca rujna i ove se godine u Splitu s nestrpljenjem iščekivao zbog održavanja cjelovitoga festivala knjige koji na jednome mjestu okuplja izdavače knjiga, autore i sve ljubitelje pisane riječi. Osmi po redu Mediteranski festival knjige svečano je otvoren 24. rujna u Velikoj dvorani Športskoga centra Gripe, a okupio je više od 50 izlagača koji su ponudili izdanja osamdesetak nakladnika. Uime Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, kao organizatora ovoga petodnevnog događanja, prisutnima se obratio Dragan Kovačević (potpredsjednik HGK) zahvalivši Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Splitu i Ministarstvu kulture i medija na partnerstvu i svesrdnoj potpori u kontinuiranoj promociji knjige i čitanja. Uz pozdravne riječi splitskoga gradonačelnika Tomislava Šute te županova izaslanika, pročelnika Upravnoga odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina istaknuo je važnost Mediteranskoga festivala knjige u sveukupnoj mreži festivala sajamskoga karaktera na teritoriju Republike Hrvatske (trenutno ih se održava pet), na koji je ove godine došlo više od 25.000 posjetitelja. 

Ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je potrebu za kontinuiranom nacionalnom strategijom ulaganja u razvoj knjige i čitanja

MFK je posjetiteljima omogućio bogat program kreativnih i edukativnih radionica za djecu i mlade

U Velikoj dvorani Športskoga centra Gripe festival je okupio više od 50 izlagača koji su ponudili izdanja osamdesetak nakladnika / Izvor MFK Facebook

Nacionalna strategija ulaganja u razvoj knjige i čitanja

Prije samoga proglašenja Festivala otvorenim, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je potrebu za kontinuiranom i proaktivnom nacionalnom strategijom ulaganja u razvoj knjige i čitanja, tj. u popularizaciju pisane riječi, što uključuje obnovu postojećih knjižnica, otvaranje novih knjižara i osmišljavanje dodatnih bibliobusa koji će i dalje omogućavati brži pristup knjizi unutar svih hrvatskih regija. Odgoj sugrađana koji će više čitati jedna je od temeljnih zadaća Ministarstva kulture i medija koje, po riječima ministrice, uskoro pokreće i značajan projekt kulturne iskaznice namijenjen maturantima, u obliku vaučera, kojim će se potaknuti njihov daljnji interes za knjigu i kulturne sadržaje i po završetku srednjoškolskoga obrazovanja. Ministrica je na kraju svoga obraćanja publiku uputila na štand Ministarstva kulture i medija, prvi put u ulozi izlagača Nacionalnog programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi pod geslom Rođeni za čitanje, koji je donijela Vlada RH 2023. godine, a provodi se u suradnji s Ministarstvom zdravstva, odnosno s 220 pedijatrijskih ordinacija iz cijele Hrvatske.

Kako nastaje knjiga

Od 24. do 28. rujna MFK je posjetiteljima omogućio iznimno bogat program kreativnih i edukativnih radionica za djecu i mlade, panel-diskusija i susreta s autorima te razgledavanje popratnoga Sajma knjiga relevantnih hrvatskih nakladnika s preporučenim naslovima po promotivnim cijenama tijekom cijeloga festivala. Iz iznimno dobro osmišljenog Dječjeg programa, koji je uključivao više od 50 radionica i predstava za djecu svih uzrasta, s raznovrsnim temama – literarnim, likovnim, ekološkim, novinarskim, govornim, izdvajamo višednevnu literarnu radionicu Kako nastaje knjiga za učenike osnovnoškolskoga uzrasta, pod vodstvom Edija Matića, književnika i predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Radionica interaktivno uvodi učenike u proces nastanka knjige počevši od instance autora kao najvažnije „karike u lancu“ od ukupno 15 faza koliko ih je potrebno da bi knjiga jednoga dana završila u nečijim rukama ili na polici u nekoj ustanovi. Dinamičnim akreditiranjem učenika s natpisima temeljnih pojmova, na ležeran im se i poticajan način omogućuje iscrpno i postupno usvajanje termina s kojima će se zasigurno susretati tijekom školovanja i odrastanja. Obrazovni cilj radionice prožet je i onim odgojnim, a zajedno utječu na funkcionalno bogaćenje dječjega rječnika novim pojmovima kao što su primjerice autor, urednik, recenzent, lektor, ilustrator, dizajner, grafički urednik, korektor, stručnjak za marketing, kritičar itd. Radionica obično završava susretom učenika s odabranim autorom (piscem) i njegovom knjigom.

Nova književna djela i trendovi

Uz redovite dnevne radionice i događanja, Festival je bio i u znaku predstavljanja autora i njihovih novih djela. Gosti zbog kojih se tražilo mjesto više u publici ugledni su sveučilišni profesori i neki od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnika. Najposjećenija je bila promocija knjige stihova Zlatana Stipišića Gibonnija Bandire potonulog carstva (izd. Dallas) predstavljenih na tri jezika (hrvatskom, španjolskom i engleskom), koju je uz Gibonnija i autora ilustracija Mladena Čulića predstavila Tanja Mravak. Istaknula su se i predstavljanja knjiga Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945. Ive Goldsteina (izd. Fraktura), Anomalija vode Hrvoja Marka Peruzovića i Pripreme za smak svita Ivice Jakšića (izd. Jesenski i Turk), Fjaka Aleksandre Wojtaszek (izd. Disput), Usta puna mora Jurice Pavičića (izd. Stilus), Chinook Bekima Sejranovića (izd. V. B. Z.)…

Predstavljene su i dvije Frakturine uspješnice: Tesla ili Zatvaranje krugova Alide Bremer (književnice i ugledne znanstvenice s njemačkom adresom) i Jošuino drvo nagrađivanoga književnika Nebojše Lujanovića. Roman o Tesli, u prijevodu Bojane Bojić, prema riječima autorice, plod je dugogodišnjega istraživanja života hrvatskoga znanstvenika i vizionara, s čime djelo i opravdava odrednicu povijesnoga romana, no riječ je o književnome ostvaraju koje u cjelinu integrira činjenični, ezoterični, filozofski i poetični sloj. Tesla je dobar primjer bild­ungsromana s političkom infiltracijom (panslavizam na američkome tlu), a s lakoćom se čita i kao divan roman o prijateljstvu između Nikole Tesle i liječnika Antuna Matijace. Jošuino drvo, prema riječima autora, njegov je do sada najosobniji roman, žanrovski raznolik i protkan filozofsko-teološkom mišlju – nastao nakon posjeta Svetoj Zemlji, ali i kao plod autorove zapitanosti nad nedostatkom duhovnosti u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Uz razgovore o novim knjigama, posjetitelji su kroz promocije i obilazak štandova dobili uvid u suvremene književne teme i trendove.

Mediteranski festival knjige u Splitu i ove je godine potvrdio da knjiga i kultura čitanja imaju održivu i rastuću ulogu u hrvatskom društvu. Raznovrsni programi poput panela, promocija, radionica i susreta s autorima potvrđuju da MFK nije samo književni sajam nego važna kulturna platforma u kojoj knjiga i čitanje zauzimaju središnje mjesto.