Slikovnicama započinje prva emocionalna abeceda te pravovremeni razvoj funkcionalnih jezičnih kompetencija, a svako treće dijete u Hrvatskoj nema nijednu

Sve počinje pričom: Zašto je 15-minutno čitanje dnevno najbolja priprema za školu? naslov je panela u sklopu 8. Mediteranskoga festivala knjige, posvećena popularizaciji nacionalnoga programa Rođeni za čitanje (posebno osmišljena za poticanje ranoga čitanja djeci) koji je Vlada RH donijela 2023, a koordinirano se provodi u suradnji s Ministarstvom zdravstva, točnije s 220 pedijatrijskih ordinacija iz cijele Hrvatske, čiji su liječnici pedijatri uključeni u osvještavanje roditelja o važnosti ranoga upućivanja djece na slikovnice s kojima započinje njihova prva emocionalna abeceda, ali i pravovremeni razvoj funkcionalnih jezičnih kompetencija. Program svesrdno podupiru Hrvatsko pedijatrijsko društvo i Hrvatsko društvo za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Sudionice panela Rođeni za čitanje

Uz interaktivno i stručno vođenje Tanje Mravak, rehab. educ. (zaposlene u svojstvu stručnoga suradnika OŠ kralja Zvonimira u Solinu) i diplomirane učiteljice, sudionice panela: Marija Radonić, dr. med., spec. pedijatrije i idejna začetnica programa Rođeni za čitanje, Maja Zrnčić, voditeljica Službe za razvoj publike (Ministarstvo kulture i medija), Ecija Budić, odgajateljica (DV Dobri, Split), Ivana Kujundžić, prof. logoped-savjetnik (OŠ Ivana Leke i OŠ Zmijavci) i Blanka Labura, dr. med., spec. pedijatrije (Split) iznijele su svoja stajališta i dosadašnja iskustva u provedbi nacionalnog programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi kao jednoj od ključnih aktivnosti usmjerenih na prevenciju rastuće sveopće digitalne demencije u društvu (opasnosti vezane uz vrlo ranu izloženost djeteta ekranu) i učestalih teškoća jezično-govorno-glasovne komunikacije primijećenih u populaciji predškolske dobi, koje za posljedicu nerijetko donose i nezanemariv broj odgoda upisa u prvi razred osnovne škole. Kako čitanje najdjelotvornije integrira dječje neurone, ono predstavlja i temeljnu zadaću preventivnoga društvenoga djelovanja ostvarivoga konstruktivnim i predanim aktivnostima pedijatara uključenih u ovu hvalevrijednu nacionalnu strategiju. Marija Radonić, idejna začetnica nacionalnoga programa Rođeni za čitanje, referirala se i na spoznaje Američke akademije pedijatara o prijeko potrebnome čitanju djetetu odmah po rođenju – temeljnoj dobrobiti za njegovu interakciju s roditeljem i ključnim faktorom za uspostavu mentalnoga zdravlja u najranijoj dobi.

Cilj je hrvatskoga nacionalnog programa, dakako, usporiti negativan statistički trend: sliku Hrvatske u kojoj svako treće dijete nema nijednu slikovnicu, što je, u konačnici, i bilo pokretačem ideje da roditelji budu u prilici, u okviru primarne zdravstvene zaštite svoga djeteta, dobiti u ruke didaktički osmišljene i potpuno besplatne naslove za poticanje afektivnoga i jezičnoga razvoja djece predškolske dobi. Slikovnice Moj medo, Bebe su super i Što sve moram danas napraviti dio su kampanje koja promovira važnost 15-minutnoga dnevnog čitanja – aktivnosti kroz koju se od najranije dobi funkcionalno razvija i afektivna i kognitivna sfera djeteta o čijim parametrima svakako ovisi njegov kasniji uspjeh u školi, pa i u životu. Prema riječima Maje Zrnčić, u idućih nekoliko godina očekuje se uključivanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u opsežniju evaluaciju implementiranoga nacionalnoga programa Rođeni za čitanje, kojom bi se potom svrhovito odredile smjernice njegova daljnjeg provođenja.