Širok raspon znanstvenih tema

Od 18. do 21. rujna u spomen na istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića u Komiži na otoku Visu održani su 12. Dani Ranka Marinkovića, bijenalna manifestacija koju je utemeljio Grad Komiža pod pokroviteljstvom Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Društva hrvatskih književnika. U okviru 12. Dana održan je znanstveni skup Namjene i učinci umjetničkoga stvaranja na kojemu je sudjelovalo 25 predavača, proučavatelja književnosti, kazališta, filma i glazbe. Ovogodišnji skup bio je posvećen dvjema okvirnim temama, u prvome redu namjenama i učincima umjetničkoga stvaranja u prostoru hrvatske kulture i umjetnosti od sredine 20. stoljeća do danas.

Sudionici skupa u plovidbi falkušom, tradicijskim komiškim brodom / Snimila Martina Petranović

Dani su otvoreni, tradicionalno, polaganjem vijenaca na gradskom groblju u Komiži na grobove Ranka Marinkovića i Jakše Fiamenga. Skup je svečano otvoren pozdravnim govorima u Galeriji Boris Mardešić u Komiži nakon čega je uslijedilo predstavljanje zbornika s prošlih, 11. Dana Ranka Marinkovića naslova Transgresivne poetike i prakse u stvaralaštvu Ranka Marinkovića i njegovih suvremenika (urednica Martina Petranović).

Radni dio skupa započeo je plenarnim predavanjem Ivane Žužul „Što da se priča“ o namjenama i učincima književnosti. Predavačica je u više aspekata intrigantno izložila mnogostrukost teme ovogodišnjeg simpozija kroz problematiziranje upornog ocrnjivanja humanistike u javnosti od 2000. do danas kao ekonomski i društveno neiskoristive discipline, što je vidljivo u brojnim dosad objavljenim znanstvenim studijama. Dala je pregled teorijskih tendencija i promjena u analitičko-metodološkim pristupima namjenama književnosti kroz posljednje desetljeće: od postkritike koja se obrušila na prevlast hermeneutike sumnje do propitivanja postkritike. Suočavanje tih analiza ponovno je stavilo u fokus pitanje o svrhovitosti studija književnosti kao i književnosti same.

Teme koje su izlagači iznijeli imale su zaista širok raspon. Teatrološki dio većinom se držao izravnih učinaka umjetničkog stvaranja, poput bavljenja temom artivizma i sistema tržišne legitimacije, zatim odjeka predstava dokumentarnog kazališta na zajednicu u kojoj nastaje, na primjeru grada Kotora i predstave 100% City kolektiva Rimini Protokoll. Govorilo se i o subverzivnim kazališnim manifestacijama u okviru državnih festivala, na primjeru Dana mladog teatra u okviru Dubrovačkih ljetnih igara, te učincima književnosti u dramskome djelu Espija Tomičića. Saznali smo i zašto se velikog hrvatskog i viškog autora dugo nije igralo u šibenskom kazalištu. Bilo je riječi o Peru Kvrgiću kao marinkovićevskom glumcu, ali i o zanimljivom odnosu Marinkovića kao pisca prema mještanima rodnog Visa kroz paralelu s Matom Matišićem i načinom na koji on, kao autor, tretira likove iz svog rodnog sela Ričice u Dalmatinskoj zagori.

Izlagači s filmološkim temama bavili su se opsesijom zbiljom u suvremenom hrvatskom filmu, Marinkovićevim razumijevanjem filmskog stvaralaštva, te ekranizacijom Albatrosa. Strani slavisti govorili su o Krležinu doživljaju Poljske, zatim o recepciji Marinkovića u Poljskoj, te o funkciji glazbene citatnosti u njegovim djelima. Prezentirano je zanimljivo arhivsko istraživanje o boravku Ranka Marinkovića u zbjegu u El Shattu i njegovu kulturno-prosvjetnom djelovanju u tom prihvatnom logoru. Književne su se teme doticale različitih žanrova i autora, primjerice Krležina doživljaja Poljske, zatim nadrealizma i učinaka književnosti u Baladama Petrice Keremepuha. Bliže samome autoru čije ime manifestacija nosi bila su izlaganja s temom groteske kao učinka književnog teksta, na primjeru Albatrosa, zatim kognitivnostilističko čitanje novele Zagrljaj, te zanimljiva interpretacija zbirke novela Pod balkonima i romana Zajednička kupka.

Iz mnogostrukog rastera tema ovogodišnjih izlaganja na znanstvenom skupu vidi se kako je djelo Ranka Marinkovića uvijek vrijedna i neiscrpna tema znanstvenog proučavanja, i to u širem kulturnom kontekstu. Koncepti koje je u svojim djelima zastupao šire se u različita umjetnička i književnoteorijska polja, pa ga to kontinuirano drži u fokusu hrvatskih, ali i inozemnih proučavatelja.

Izvan radnog dijela simpozija, svi su sudionici imali priliku na fascinantan način ploviti komiškim zaljevom u dvije rekonstruirane povijesne falkuše, na jedra i na vesla, bez motora, nakon čega je Joško Božanić održao predavanje o svome radu na projektu rekonstrukcije gajete falkuše pod naslovom Pohvala ruci.