Vijenac 824

Film

UZ TRI NOVE EPIZODE SERIJALA PROFESOR BALTAZAR

 

Povratak omiljenog junaka djece i odraslih

Piše Josip Grozdanić

I u novijim epizodama duh koji širi Profesor Baltazar iznimno je blagotvoran i dragocjen pa mu se u aktualnom trenutku globalne nesigurnosti valja učestalo vraćati. Načini na koje rješava obične svakodnevne probleme ljudi i životinja toliko su šarmantni i bogati duhom da im je nemoguće odoljeti

Na svečanoj projekciji u Zagrebu nedavno je predstavljena treća od planiranih 13 epizoda nove sezone kultnog domaćeg animiranog serijala Profesor Baltazar. Priča naslovljena Hektorovo otkriće donosi nove zgode izrazito dobrodušnog i svima omiljenog znanstvenika koji je dijelom i čarobnjak, kao i njegovih sugrađana iz Baltazargrada, kojima on neumorno pomaže svojim izumima. Serijal su prije gotovo šest desetljeća kreirala neka od najznačajnijih imena domaće animacije, od idejnog tvorca lika Zlatka Grgića preko Ante Zaninovića i Pavla Štaltera te Borisa Kolara i Milana Blažekovića do Zlatka Boureka. Altruističnom učenjaku koji izume kreira pomoću čudotvornog stroja koji jednostavno materijalizira sve njegove zamisli, dakako nakon što profesor hodajući ukrug dobro promisli i domisli se, stroja čiji su neizostavni dio jedan šareni kišobran i nekoliko velikih lizalica, ime je dao Pavao Štalter. Za cjelovit doživljaj svih filmova i samog lika, odnosno čitavog raskošnog mikrosvijeta Baltazargrada, koji je pak nastao prema vizurama grada Rijeke, izuzetno je značajna i antologijska glazba Tomice Simovića. Skladatelj i dirigent, koji se najviše istaknuo upravo radom na animiranom filmu, hrvatsku animaciju obilježio je i podjednako sjajnom glazbom za Oscarom ovjenčan Surogat Dušana Vukotića, a njegova jedinstvena partitura krasi i nove epizode serijala.


Profesor Baltazar - Hektorovo otkriće
, red. Dino Krpan, Diedra

 

 


Augustova treća sreća
, red. Boris Kolar / Izvor HAVC

Altruizam i pozitivna energija

Na čitavom izvornom serijalu, koji je u produkciji kuće Zagreb film u obliku četiri sezone sa sveukupno 59 epizoda realiziran od 1967. do 1978. godine, radila je skupina od 20-ak umjetnika. Posve je razvidno zbog čega je Profesor Baltazar u ono vrijeme stekao golemu popularnost kod gledatelja svih uzrasta, te postao do danas najomiljeniji domaći animirani projekt koji nije nimalo izgubio na popularnosti. Baltazar je naglašeno velikodušan i susretljiv, u svakom trenutku spreman pomoći baš svakome, od maestra Koka i izumitelja cipela do noćnog čuvara Alfreda i bosonoge Stonoge, a sve nevolje rješava osloncem na beskrajnu maštu i podjednako nepreglednu pozitivnu energiju. Pozitivizam i altruizam ključna su obilježja serijala, dakako uz zaraznu infantilnost i dinamično pripovijedanje, a zbog svega toga serijal je sjajan uspjeh ostvario i u inozemstvu, u više od 40 država diljem svijeta, osobito u Skandinaviji ali, pomalo paradoksalno, i u Iranu. Načini na kojima Baltazar rješava obične svakodnevne probleme ljudi i životinja toliko su šarmantni i bogati duhom da im je jednostavno nemoguće odoljeti.

Sjajna autorska postava

Na nastavku projekta koji lako može postati jedan od najprepoznatljivijih brendova nacionalne kulture i umjetnosti, makar to neformalno već i jest, kontinuirano se radi još od 2010. I aktualna treća epizoda pete sezone, kao i prethodne dvije, ostvarena je u produkciji Društva Profesor Baltazar i animacijskog studija Diedra, u okrilju kojeg je realiziran i crtić Cvrčak i mravica Luke Rukavine i Rone Žulj, komercijalno najuspješniji domaći dugometražni animirani film posljednjih desetljeća. Sve tri nov(ij)e epizode, preostale dvije nose naslove Augustova treća sreća i Vrline iz dubina, odlikuju istaknuti hedonizam, dinamičnost, zaigranost i zabavnost, uz očekivano raskošan kolorit s asocijacijama na pop-art.

Obiluju jednostavnim i atraktivnim gegovima, priče su ispripovijedane tečno i ritmično, te uistinu skladno funkcioniraju kao prirodni nastavci izvornog serijala. Zasluge za to zasigurno pripadaju i doajenu tuzemne animacije Borisu Kolaru, koji aktivno sudjeluje u nastanku serijala, kao redatelj prve epizode i kreativni supervizor zasad dvaju nastavaka. O važnosti Borisa Kolara ne treba previše govoriti: jedan je od najvažnijih autora u hrvatskoj animaciji, redatelj, animator, scenograf i crtač koji je bio jedan od suutemeljitelja Zagreb Filma i Zagrebačke škole crtanog filma. Radio je na više antologijskih ostvarenja: Koncert za mašinsku pušku, Bumerang, Vau-vau i ostali, a za svoj je rad osvojio brojne nagrade u zemlji i inozemstvu, među ostalim prošle godine i Zlatnog Oktavijana HDFK za životno djelo.

Osuvremenjeno i duhovito

Očekivano, nove Baltazarove zgode osuvremenjene su i prilagođene današnjem vremenu, ponajviše ukusu mlađih gledatelja. To je najočitije po pametnom telefonu Baltafonu, koji intenzivno koriste ne samo djeca i odrasli, nego i polarni medvjedi. Djeca su općenito prilično važna u sve tri epizode, što u nekadašnjim pričama nije bio slučaj. No ono što je najvažnije, sačuvan je duh izvornog serijala sa svim prethodno navedenim osobinama. Osim što su epizode izborom tema i načinima njihove obrade prilagođene današnjim klincima, nenametljivo su edukativne i jasno ekološki angažirane. Na novoj sezoni okupljen je sjajan tim suradnika, pa je za glavnu animaciju i superviziju animacije zadužen Siniša Mataić, animatorice su Ira Bulić i Mia Murat, dizajn pozadina djelo je Natalije Marcos Barba, a tu su i Nikica Ličina, Jadranka Soviček Krpan i još neke autorice i autori. Producentica čitavog projekta je Renata Brkić, inače investitorica i poduzetnica, a režiju dviju novih epizoda potpisuje dizajner, producent i redatelj animiranih i eksperimentalnih filmova Dino Krpan.

U epizodama Augustova treća sreća i Hektorovo otkriće narator je glumac Krešimir Mikić, koji je izvrsno odradio zahtjevnu ulogu nasljednika velikog Zlatka Crnkovića, a u epizodi Vrline iz dubina, ujedno i prvom hrvatskom animiranom filmu s temom džuda, narator na engleskom zasad je Sheldon Franco-Rooks. Ta će epizoda zasigurno naknadno dobiti i hrvatsku sinkronizaciju.

Spomenuta legendarna glazba Tomislava Simovića nadogradnju je dobila u dodatnoj glazbi koju je, dosljedno i u potpunosti poštujući izvornik, skladao Vjeran Šalamon, ujedno i dizajner zvuka, a treba spomenuti i Berka Muratovića kao ton-majstora. Zahvaljujući svima njima i obnovljena glazba snažno pridonosi tome da vas pri gledanju novih epizoda Profesora Baltazara obuzimaju isti osjećaji kao kad ste bili djeca, osjećaji da je život prekrasan i iznimno vrijedan, te da svatko od nas mora učiniti sve da bi sebi i svima oko sebe olakšao i uljepšao svakodnevicu. U današnje vrijeme, osobito u aktualnom trenutku globalne nesigurnosti dok nam loše vijesti pristižu iz dana u dan, duh koji i u novim epizodama širi Profesor Baltazar iznimno je blagotvoran i dragocjen. Zbog toga mu se valja učestalo vraćati.

Vijenac 824

824 - 9. listopada 2025. | Arhiva

Klikni za povratak