Oratorij u slavu kralja Tomislava

O kralju Tomislavu malo se toga zna, povijesni ga izvori spominju tek na nekoliko mjesta: pismo pape Ivana X. iz 925. daje naslutiti da je dotadašnji knez postao kralj, spominju ga spisi salonitansko-splitskih crkvenih sabora i ljetopis Historia Salonitana Tome Arhiđakona iz XIII. stoljeća, dok o vojnim uspjesima Hrvata u njegovo vrijeme svjedoči diplomatski priručnik De administrando imperio bizantinskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Ipak, Tomislav je daleko najslavniji hrvatski vladar, o čemu svjedoče mnoga umjetnička djela o prizorima iz njegova života. Pripovjedna licenca poetica svakom umjetniku daje slobodu da nadopuni slagalicu prema vlastitoj imaginaciji. Tako su mutni obrisi povijesnoga vladara iz srednjovjekovlja kroz 19. stoljeće, kad je započeo proces integracije moderne hrvatske nacije, iskristalizirani u bistar simbol vrijednosti s kojima se Hrvati identificiraju. Njemu u čast oratorije pišu trojica naših živućih skladatelja; niz počinje davne poslijeratne 1997. Varaždinac Davor Bobić kojemu je oratorij Kralj Tomislav diplomski ispit na Državnom konzervatoriju Petar Ilijič Čajkovski u Kijevu, a djelo je praizvedeno u BiH, u bazilici sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu. Na istom mjestu 28 godina kasnije, 28. lipnja, za 1100. obljetnicu krunidbe Kralja Tomislava na Duvanjskom polju praizvodi se glazbeno-scenska legenda Krunidba kralja Tomislava Darka Domitrovića, a samo četiri dana nakon, u završnici Zagreb Classica na jednako simboličkom lokalitetu, zagrebačkom Tomislavovu trgu, 2. srpnja praizvodi se oratorij Anno Domini 925. Kralj Tomislav Mateja Meštrovića.

Finale izvedbe u Splitu koja je okupila tri nacionalna kazališta na čelu s Maticom hrvatskom i Vijećem MH u BiH kao nositeljima projekta / Izvor HNK u Splitu / snimila Maja Prgomet

Snimio Goran Galić

Praizvedba nove verzije djela

Oratoriji su veliki projekti, zahtijevaju više stotina izvođača i teško je organizirati njihove izvedbe izvan kazališnih mehanizama u kojima se inače izvode opere, zbog čega praizvedbe često ostaju bez reprize. Tome se uspjela oduprijeti Domitrovićeva legenda koja je u tek nekoliko mjeseci doživjela čak dvije nove izvedbe, 21. rujna u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru, te 30. rujna u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, kao dio tamošnje proslave Dana Splitsko-dalmatinske županije na blagdan zaštitnika, svetog Jeronima. Dok se ovih dana najavljuju nove izvedbe Bobićeva oratorija 17. ovog mjeseca u katedrali u Varaždinu i 18. u Centru za kulturu u Čakovcu, osvrćemo se na prvu izvedbu Domitrovićeve Krunidbe u Hrvatskoj, u kojoj je umjesto Simfonijskog orkestra Mostar, u svojem matičnom kazalištu sada nastupio orkestar Splitske opere, dok su Zbor HNK Mostar, solisti i naratori ostali isti kao i na tomislavgradskoj ranoljetnoj praizvedbi.

Brojni uzvanici u publici na svečanoj premijeri  / Izvor HNK u Splitu / snimila Maja Prgomet

Te su večeri kompletnu publiku činili zvanici i uglednici, politički i društveni vrh Splita i okolice, a karte nisu bile u prodaji. Za razliku od praizvedbe, koja se odvila u skučenom prostoru pred oltarom bazilike u Tomislavgradu, djelo je u režiji Roberta Raponje i filigranskom scenskom pokretu Sanele Janković prodisalo u kazališnom ambijentu. Tu su i pogoni scenografije i rasvjetnih tijela podigli produkciju na višu razinu, scenski su oživljele slike i stilizirani kostimi Jasmine Pacek obasjani efektnim lightshowom u žarkim tonovima hrvatske trobojnice. Uigrani autorski tim skladatelja Darka Domitrovića i libretista Mire Gavrana za ovu je prigodu proširio dionice Kralja Tomislava kojega je uživljeno, kraljevski, interpretirao tenor srčanoga glasa i toplih alikvota Roko Radovan, pa događaj možemo nazvati i praizvedbom nove verzije djela. Kroz dvanaest slika nižu se prizori iz života hrvatskoga naroda u mirnodopskom razdoblju, kojima se, nakon ratova, gradi život sreće i blagostanja, pod dobrim gospodarom kao simbolom državotvornosti i društvene stabilnosti.

Gavranov je tekst vrlo pitak, razumljiv i ravnomjerno raspoređen između četiriju naratora (glumci dramskog ansambla HNK Mostar – Robert Pehar, Ivo Krešić, Nikolina Marić i Mirela Kordić), Zbora HNK u Mostaru i triju solističkih uloga. To su solisti i prvaci Opernog ansambla HNK Zagreb – uz Roka Radovana u naslovnoj ulozi, sopranistica Josipa Bilić briljirala je kao Tomislavova imaginarna supruga Jelena (što je izravna aluzija na kćer Nikole Šubića Zrinskoga i njezinu ulogu žrtve u operi Zrinjski), dok je basbariton Siniša Štork ovdje bio biskup Grgur (podsjeća na obližnji amblematski splitski kip Grgura Ninskog koji je živio u doba kralja Tomislava, a kojemu svi turisti trljaju palac za sreću i ispunjenje želja).

Eklektični stil Domitrovićeve glazbe

Poetične misli u stihovima dobra su podloga za eklektični stil Domitrovićeve glazbe koja počiva na uzorima filmskih paritura poput Ennija Morriconea i Johna Williamsa, ali i mjuzikla Andrewa Lloyda Webera, uz ritmizaciju zbora sličnu bombastičnim fragmentima Orffove scenske kantate Carmina Burana. Mnogi bi zborovi, arije te ljubavni duet Tomislava i Jelene trebali opstati kao zasebni brojevi u koncertnom repertoaru, što je apel na dirigente diljem zemlje da zavire u ovu dragocjenu raspjevanu partituru. Anđeoskim glasom Josipa Bilić vinula se u nebeske visine daleko iznad visokog C, otkrivši izniman vokalni dar i ljepotu fraziranja, dok je Siniša Štork ostao ponosni vladar obrednih vokalnih dubina. Posebne pohvale svježim glasovima Zbora mostarskoga HNK-a koji čine mahom mladi pjevači-amateri, a vrlo ih profesionalno sabire Katja Krolo-Šarac. Orkestar Splitske opere je također bio na visini zadatka, koautorski i interpretativno u rukama maestra Igora Tatarevića koji je, na molbu Domitrovića, njegove melodije orkestrirao u stilu Beethovenovih raskošnih simfonija, s posebnim udjelom klavira, fanfara i udaraljki. Spektakularna izvedba djela koje zaslužuje da se što prije profesionalno snimi i pošalje u svijet, digla je publiku na noge koja je ovacijama izmamila reprizu završnog stavka uz želju da djelo ponovno čuje, da uđe u stalni repertoar i mimo ove „kraljevske” godine.

***

Kralj Tomislav
kao simbol državnosti

Ovo je središnji događaj kojim Matica hrvatska obilježava 1100. godišnjicu Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava. Ovim se djelom potvrđuje da je kralj Tomislav jedan od simbola naše povijesti i identiteta, on oživotvoruje sve one vrijednosti koje su nas povijesno održale i koje moramo čuvati za budućnost: vrijednosti snage, slobode, solidarnosti, zajedništva, državotvornosti i mira. To su vrijednosti kojima je izborena sloboda i u današnjoj suvremenoj i suverenoj Republici Hrvatskoj.

Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske / snimila Maja Prgomet

Ovo djelo dokazuje da je kralj Tomislav i dalje najpopularniji kralj u hrvatskom narodu. O drugima se historiografski više zna, ali ni o jednom se nije toliko pisalo, skladalo, predstavljalo ga u likovnoj, glazbenoj i filmskoj umjetnosti. Oratorij njemu u čast važan je prilog održavanju svih tih vrijednosti koje moramo i dalje čuvati i podržavati, večeras to činimo ovdje u Splitu. Inicijativa da se to djelo uopće stvori potekla je odavde, fra Zvonko Martić koji je sada ovdje u Splitu i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban bili su poticatelji. Miro Gavran je napisao libreto, Darko Domitrović ga je uglazbio, a onda je trebao to netko proizvesti. Zadatka se prihvatila Matica hrvatska, naše Vijeće u BiH, uspjeli smo praizvedbu osigurati početkom ljeta u Tomislavgradu, s našim divnim suradnicima, HNK Mostar i Simfonijskim orkestrom Mostar. Hvala i HNK u Zagrebu na izvrsnim solistima, zaista su svi sjajni, a hvala i HNK u Splitu koje nas je sada prihvatilo ovdje. Drago nam je da smo dio svečanosti Splitsko-dalmatinske županije u povodu županijskoga dana i spomendana svetog Jeronima, velikog čovjeka i sveca koji je potekao s ovoga tla.

***

Kristalno čista
poruka mira

Izvedbom oratorija Krunidba kralja Tomislava u Splitu večeras završavamo Dane Splitsko-dalmatinske županije i Dan svetog Jeronima, našega zaštitnika. Posebno sam zahvalan svima koji su sudjelovali u tome. Morate znati da je to veliki pogon u kojemu su sada sudjelovala čak tri hrvatska nacionalna kazališta (Mostar, Zagreb i Split), bila je to prava poslastica za gledatelje. Vidim da je interes građana jako velik, promislit ćemo još malo gdje bismo to mogli uskoro ponoviti, možda negdje za Božić.

Blaženko Boban, župan 
splitsko-dalmatinski / snimila Maja Prgomet

Posebno sam sretan da se to događa danas, na Dan Splitsko-dalmatinske županije, na vrhuncu proslave 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, koju na ovaj spektakularan način obilježavamo zajedno s Maticom hrvatskom. Mi i inače, konstantno, iz naše županije svijetu šaljemo poruku mira jer mir je preduvjet sigurnog odrastanja djece, mladih, ali i svih ljudi, kao i razvoja gospodarskih, kulturnih i svih drugih segmenata čovječanstva. Tamo gdje nema mira, nema sreće, zato mi je posebno drago da ovaj oratorij širi kristalno čistu poruku mira.

***