Kako se mijenjala Hrvatska

Više hrvatskih institucija i udruga osnovanih za banovanja Ivana Mažuranića u sklopu procesa pretvaranja Hrvatske u modernu državu ove, prošle i narednih godina slavi svoju 150. godišnjicu, a među njima je i Državni zavod za statistiku, osnovan 1875. kao Zemaljski statistički ured nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. potvrdio Zakon ob ustroju ureda i vieća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji. Samostalni statistički ured predstavljao je velik korak za tadašnju Hrvatsku jer se time izborila za nadležnost prikupljanja, obrade i objavljivanja podataka, a ujedno je započelo sustavno statističko praćenje društvenih i gospodarskih kretanja. Prvi ravnatelj ove institucije bio je Milovan Zoričić, a u proteklih stoljeće i pol mijenjali su se formati objavljivanja podataka i alati njihova prikupljanja, ali prije svega mijenjala se Hrvatska, o čemu svjedoče upravo statistički podaci.

Pano izložbe Državnoga zavoda za statistiku na otvorenome na Zrinjevcu / Snimio Goran Galić

Državni zavod za statistiku svoj je jubilej odlučio proslaviti na kreativan i zanimljiv način kako bi ujedno pokazao da statistika ne mora biti dosadna – izložbom na otvorenom Što rade Horvatovi? koja je bila prikazana na zagrebačkom Zrinjevcu od 19. do 28. rujna. Na deset panoa prezentirana je priča o fiktivnoj, ali zapravo stvarnoj obitelji Horvat, kao primjeru prosječne hrvatske obitelji, od prve generacije rođene krajem 19. stoljeća do najmlađih koji bi trebali dočekati i 22. stoljeće. Prabaka Ana Horvat rodila se 1890. kao prva od petero djece svojih roditelja, odnosno kao jedna od 86.147 djece koliko ih se tada rodilo u Hrvatskoj. Na izložbi se moglo doznati da je 1950. godine bilo 48.268 više rođenih nego umrlih, dok je 2024. bilo 19.011 više umrlih nego rođenih. Prosječan broj članova kućanstva 1971. bio je 3,4, a 2021. taj je broj pao na 2,7. U Hrvatskoj je 1960. je na 1000 stanovnika bilo sklopljeno 8,9 brakova, a 2024. 4,5 brakova. U istom razdoblju broj razvoda je porastao sa 130,9 na 288,3 na tisuću osoba. Prosječna starost pri sklapanju braka 1960. je iznosila 22,6 godina za žene i 28,8 godina za muškarce, a 2024. mladenci su u prosjeku imali 29,8, odnosno 32 godine.

Izložba predstavlja zanimljivu statistiku

Ove negativne trendove donekle poboljšavaju podaci o očekivanom trajanju života u trenutku rođenja pa se tako za djevojčice rođene 1953. moglo očekivati da će doživjeti 63,2 godine, a dječaci 59,1 godinu. Djeca pak rođena 2024. mogu očekivati da će doživjeti 81,9, odnosno 76,1 godina. Zanimljiv je i podatak da se 1874. najviše brakova sklapalo u studenome, njih 33,6 posto. Horvatovi su 1939. na posao išli pješice ili tramvajem jer su prvi automobil, i to Fiću, kupili tek 1979. Neobično je vidjeti da je 1946. u Hrvatskoj bilo tek 1648 registriranih osobnih vozila, dok ih je u 2024. bilo 1.987.156, a dvije godine ranije 78,6 posto kućanstava posjedovalo je automobil. Najviše putnika tramvajem zabilježeno je 1988. – bilo ih je ukupno 264.095.000, a 2024. 121.733.000.

U Hrvatskoj se 1870. poljodjelstvom, šumarstvom i ribarstvom bavilo 633.213 stanovnika, a 2024. 34,2 posto zaposlenih imalo je visoko obrazovanje, dok ih je 1967. bilo samo 4,7 posto. Horvatovi su prvi televizor uključili 1961. kada ga je imalo tek četiri od tisuću stanovnika, dok prema podacima iz 2022. čak 99,4 posto kućanstava posjeduje televizor. U 1978. tek devet od sto kućanstava imalo je televizor u boji. No unatoč raširenosti televizije nije opao broj posjetitelja kazališta, već je znatno porastao pa ih je 1983. bilo 440.000, a 2024. čak 1.876.917. Perilicu rublja Horvatovi su kupili 1968. kada ju je imalo samo 14,3 od 100 kućanstava. Mikrovalnu pećnicu 1998. imalo je samo četiri posto kućanstava, a 2022. njih 65,1 posto. Perilicu posuđa 2022. imalo je 62,8 posto kućanstava, a hladnjak njih 99,6 posto. Pizzu su Horvatovi prvi put probali 1976. i to domaću iz vlastite pećnice. Očito su s vremenom počeli živjeti zdravije jer su se na izložbi za 1960. od prehrambenih proizvoda i pića navodili količinski podaci za mast, rakiju, krumpir, zelje i kelj, 1976. za brašno, krupicu, povrće, pivo, sir i ostale mliječne prerađevine, a 2022. za pahuljice, müsli, svinjetinu, maslinovo ulje te mineralnu i izvorsku vodu.

Zrakoplovom su Horvatovi prvi put letjeli 2004, i to u Rim. Te je godine ljestvica najposjećenijih zemalja u organizaciji hrvatskih turističkih agencija izgledala ovako: Italija, Austrija, Češka, Slovenija i Francuska, dok je u 2024. poredak izgledao ovako: Italija, BiH, Austrija, Francuska i Slovenija. Državni zavod za statistiku pobrinuo se za one koji nisu uspjeli izložbu vidjeti uživo pa su je postavili i na svojoj mrežnoj stranici.