Jezik je srce nacionalnog identiteta

Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: prošlost, sadašnjost i budućnost međunarodna je konferencija koja će se održati u Zagrebu 3. i 4. studenoga ove godine. Tematske cjeline ove interdisciplinarne konferencije koju organizira Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu su Hrvatska u kontekstu ekonomskih i demografskih promjena, Hrvatski kao ini jezik u zemlji i inozemstvu, Hrvatski nacionalni identitet i njegove sastavnice te Hrvatska iseljenička problematika. O važnosti konferencije za sveukupni hrvatski razvoj razgovarali smo s predsjednicama Organizacijskog i Programskog odbora konferencije Ronom Bušljeta Kardum i Antonijom Ordulj.

Rona Bušljeta Kardum

Antonija Ordulj

Zašto konferencija o hrvatskom jeziku i kulturi u inozemstvu?

Rona Bušljeta Kardum: Ideja o održavanju konferencije Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost javila se kao logična posljedica brojnih znanstveno-stručnih projekata koji su osmišljeni na Fakultetu hrvatskih studija, a koji su bili vezani za hrvatsku nastavu u inozemstvu, ali i za širu problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Imajući u vidu recentnije iseljavanje hrvatskih državljana i useljavanje etnički raznolikijega stanovništva, očuvanje hrvatskoga jezika i kulture predstavlja ključan preduvjet otpornosti identiteta hrvatske populacije u domovini i u iseljeništvu. S obzirom na sve navedeno, smatrali smo važnim organizirati međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju na kojoj bismo pozvali sve znanstvenike i stručnjake koji svojim znanjem, analizama i istraživanjima mogu doprinijeti procesu promišljanja, analiziranja te na koncu, očuvanja hrvatskoga jezika i kulture u Hrvatskoj, ali i izvan granica matične domovine.

Suorganizatori konferencije su ugledne domaće i međunarodne institucije poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilišta u Regensburgu, Sao Paolu i Torontu…

Rona Bušljeta Kardum: Tako je. Bilo nam je važno da u organizaciji konferencije sudjeluje što više renomiranih institucija koje svojim radom pridonose očuvanju temeljnih sastavnica hrvatskog nacionalnog identiteta u zemlji i inozemstvu. Iznimno nam je drago da su se pozivu na suradnju odazvale sve ustanove kojima smo uputili poziv, a to su, osim spomenutih, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Centar za germanistiku i europske studije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika. U organizacijskom odboru još su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Sve tematske cjeline povezuje zajednička tema hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu. Znači li to da je konferencija namijenjena samo jezikoslovcima ili kroatolozima?

Antonia Ordulj: Razvidno je da su u proces ovladavanja i očuvanja hrvatskoga jezika i kulture uključeni stručnjaci različitih profila: učitelji, lektori na domaćim i stranim sveučilištima, demografi, povjesničari, predstavnici hrvatskih zajednica u inozemstvu. Osim toga, briga o Hrvatima i hrvatskom jeziku i kulturi, ali i promišljanje o integracijskoj politici pri čemu se kao jedan od ključnih segmenata uspješnog procesa integracije ističe učenje jezika i kulture države primateljice temeljni su strateški ciljevi Republike Hrvatske. Pritom u prvi plan dolaze predstavnici državne uprave i izvršne vlasti. Konferencija je, dakle, namijenjena svima njima, a različite tematske cjeline olakšavaju proces prijave i osiguravaju interdisciplinarnost konferencije kojoj težimo.

Po čemu se program konferencije razlikuje od drugih konferencija koje tematiziraju Hrvate u inozemstvu, poput onih koje organizira Institut za istraživanje migracija ili Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva?

Antonia Ordulj: Sve te konferencije, pa tako i ova, doprinose podizanju svijesti i poticanju istraživanja znanstveno dugo zanemarivane teme hrvatske dijaspore. Pritom ova konferencija naglasak stavlja na hrvatski kao ini, ali i nasljedni jezik te važnost očuvanja hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. Američka spisateljica Rita Mae Brown rekla je: „Jezik je cestovna karta kulture. Govori nam otkud ljudi dolaze i kamo odlaze.“ Jezik je puno više od pukoga sredstva komuniciranja. On je jedna od temeljnih sastavnica kulturnoga, etničkoga i nacionalnoga identiteta. Stoga se konferencijom nastoji ukazati na kompleksnost procesa ovladavanja hrvatskim kao inim i nasljednim jezikom, izazove i poteškoće s kojima se susreću nastavnici pri izvođenju nastave posebice pri ranom učenju hrvatskog jezika, važnost učenja hrvatskoga jezika i kulture u postupku integracije stranaca u hrvatsko društvo te povijesnu i kulturološku tematiku u službi očuvanja nacionalnoga identiteta.

Na konferenciji će sudjelovati nekoliko uglednih pozvanih predavača.

Rona Bušljeta Kardum: Veliko nam je zadovoljstvo najaviti da ćemo na konferenciji imati četiri plenarna predavača, a svi su redom istaknuti znanstvenici i stručnjaci u svom području. Vanda Babić Galić sveučilišna je profesorica i znanstvena savjetnica na Institutu za istraživanje migracija u Zagrebu te je posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova za iseljeništvo, hrvatsku manjinu, kulturu i sport. Njezin znanstveni rad usmjeren je prema pitanjima koja se tiču povijesti i teorije književnosti, hrvatske nacionalne manjine u Europi te kulturne baštine, posebice Boke kotorske. Lidija Cvikić sveučilišna je profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a njezin znanstveni rad ističe se u području primijenjene lingvistike, višejezičnosti i učenju hrvatskoga kao inoga jezika. Jasna Novak Milić viša je predavačica na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju u Australiji gdje se znanstveno i stručno bavi temama vezanim za globalne kulture, usvajanje jezika i dvojezičnost. Marko Tadić je sveučilišni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njegovo znanstveno djelovanje veže se uz korpusnu lingvistiku, računalnu lingvistiku, jezične tehnologije i istraživačke infrastrukture za (e-)humanističke i društvene znanosti.

Prepoznaje li Fakultet hrvatskih studija važnost ove konferencije za svoj institucijski razvoj i međunarodnu prepoznatljivost?

Rona Bušljeta Kardum: Tematska područja koja obuhvaća konferencija, a koja se odnose na hrvatski nacionalni identitet i njegove sastavnice, hrvatski kao ini jezik u zemlji i inozemstvu, hrvatsku iseljeničku problematiku te kontekst ekonomskih i demografskih promjena u Republici Hrvatskoj, uvelike se poklapaju s vizijom i misijom Fakulteta hrvatskih studija. Fakultet u znanstvenom, ali i nastavnom pogledu djeluje u smjeru proučavanja hrvatske povijesti, društva i kulture s ciljem očuvanja, promicanja i jačanja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Održavanje međunarodne znanstveno-stručne konferencije koja se bavi tematikom hrvatskoga jezika i kulture Fakultet je prepoznao kao važnu inicijativu s obzirom na svoju misiju i viziju te s obzirom na činjenicu da će na konferenciji sudjelovati istaknuti pojedinci akademske zajednice iz Hrvatske i svijeta koji će imati priliku na jednom mjestu pokazati da prate aktualne društvene promjene, probleme i pitanja kada je u pitanju hrvatski jezik i kultura.

Koje rezultate očekujete od konferencije?

Rona Bušljeta Kardum: Očekujemo da ćemo ostvariti ciljeve koje smo si i zacrtali organizacijom konferencije, odnosno da ćemo raspravljati o temama koje se tiču hrvatske iseljeničke problematike, migracijskih trendova, kolektivnih sastavnica nacionalnoga identiteta i važnosti očuvanja hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu usprkos različitim povijesnim, društvenim i drugim suvremenim izazovima. Osim toga, očekujemo da će rezultat konferencije biti i uspostava različitih suradnji i sporazuma između ustanova u matičnoj domovini i hrvatskih zajednica u dijaspori s ciljem održavanja i očuvanja nacionalne svijesti u globaliziranom svijetu.