Hrvatski dom u Splitu – središte hrvatske kulture

Održavanje sjednice Glavnog odbora i Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske u povijesnoj zgradi Hrvatskoga doma u Splitu ima simboličku važnost. Upravo splitski Hrvatski dom najbolje ilustrira položaj hrvatskoga Splita u zadnjih 140 godina. Sudbina je ove povijesne zgrade najbolja ilustracija. Kad pogledate panoramsku fotografiju Splita usmjerenu prema Prokurativama vidite Trg Republike. Središnju crvenu zgradu izgradio je Antonio Bajamonti, dugogodišnji talijanaški gradonačelnik Splita, koga su narodnjaci savladali višedesetljetnom borbom, potpomognuti brojnim hrvatskim domoljubima iz ostatka Hrvatske. Jedan od najvećih podupiratelja hrvatskog narodnog preporoda bio je biskup Josip Juraj Strossmayer. Na tome mjestu, prije požara 1881. godine, bio je i Bajamontijev privatni teatar. Iza te zgrade vidi se začelje zgrade Hrvatskoga doma – jedne od najreprezentativnijih secesijskih građevina u Splitu izgrađene prema projektu Kamila Tončića 1908. godine.

Kamilo Tončić: Nacrt glavnog pročelja, razglednica iz 1906.

Okupljanje narodnjačkih društava u svečanoj dvorani između 1908. i 1914. godine

Zasluga gradonačelnika
Vinka Milića

Zašto sam počeo s ovim? Upravo zbog sljedeće činjenice. Jedan za Splićane nažalost nepoznati čovjek, a zapravo velikan hrvatske povijesti, moj prethodnik, Vinko Milić, pučanin iz Veloga Varoša, visokoobrazovan, postiže svoj veliki ugled zahvaljujući svojoj pravednosti jer je bio sudac, prvo u Zadru potom u Dubrovniku i u Budvi, najvažnijem središtu Hrvata izvan Boke, a i u Crnoj Gori. Toliki je ugled stekao da su ga Dubrovčani i Bokelji izabrali u pokrajinski sabor i poslali kao zastupnika u Beč. Nakon tih njegovih važnih dužnosti i neumornog promicanja hrvatske svijesti kao ugledni građanin grada Splita postaje splitski gradonačelnik. Između ostalog, on je s Mihom Čingrijom bio jedan od autora Riječke rezolucije 1905. godine. Poznato je što je Riječka rezolucija značila za osnaženje hrvatske političke misli u otporu prema Khuen-Héderváryju i ostalim mađaronima. Reći ću samo da je dvije godine prije toga u Zagrebu nastala pjesma Ustani bane Jelačiću.

Sastavljač Riječke rezolucije

Dakle, dvije godine nakon toga sastavlja se ključni dokument za osnaženje hrvatske političke misli. Tko ga je pisao? Vinko Milić. On je „stvorio“ Antu Trumbića. Ante Trumbić bio je njegov nasljednik, najprije na mjestu gradonačelnika Splita, a potom kao čovjek koji je obranio Dalmaciju od talijanskog posizanja. Taj čovjek je shvatio da je iza ove zgrade u kojoj je Bajamonti sagradio svoje kazalište trebalo napraviti Hrvatski dom. Zahvaljujući njemu, Hrvatski dom kao središnje žarište hrvatskoga društvenog, športskog, kulturnog i svekolikog života, u središtu hrvatske Dalmacije, biva izgrađen.

Hrvatski dom u Sokolskoj ulici prije 1914. godine / Izvor Wikipedija

Andro Krstulović Opara i Damir Zorić 1. listopada 2025. / Snimio Goran Galić

Devastacija orujnaša, fašista
i komunista

Dolaskom Kraljevine Jugoslavije, kraljevi orjunaši upadaju u Hrvatski dom sa svojim sokolom. Do sudbonosne 1941. kada fašisti okupiraju Split i na tom mjestu prave sjedište fašističke mladeži. Ogolili su prekrasnu secesijsku fasadu koja se kosila s fašističkom čistoćom. I oni malo stariji sjetit će se kako je izgledalo pročelje ove zgrade – potpuno ogoljeno, pravi moderni fašistički stil. Nakon odlaska fašista, dolaze komunisti i ovdje stavljaju sportsko društvo Partizan. Tako oronula i zapuštena, zgrada je Hrvatskog doma dočekala 2018. Moj prethodnik Zvonimir Puljić 2005. pokreće obnovu kazališta lutaka, a zamišlja i cjelovitu obnovu ove zgrade u čemu biva zaustavljen jer je napustio dužnost gradonačelnika. Nakon njega nije se previše marilo za obnovu, ali dokumentaciju za nju izradili su i sačuvali vrijedni ljudi, zahvaljujući čemu sam mogao pokrenuti obnovu.

Hrvatski dom u Tončićevoj ulici nakon obnove 2021. / Snimio Valentino Bilić Prcić / Hrvatska revija

Ogoljeno pročelje Hrvatskoga doma 2011. / Valentino Bilić Prcić / Hrvatska revija

Ponosan na obnovu
Hrvatskoga doma

Prvu stvar koju sam napravio sa svojim kolegama i kolegicama, kad sam preuzeo dužnost služiti gradu, bila je završetak Zvonine ideje i obnova ove zgrade. Ovu zgradu obnovili smo gradskim novcem i uz pomoć Ministarstva kulture. Hrvatski dom obnovljen je upravo onako kako ga je zamislio Vinko Milić da bude ponovno središte hrvatske kulture u Splitu. Hvala tim velikanima koje ne smijemo zaboraviti. I otuda moja rečenica: Nema bolje ilustracije za prikaz borbe hrvatstva u Splitu od primjera povijesti ove zgrade.

Zato je susret matičara 2025. u Hrvatskom domu u Splitu puno više od simboličkog. Matica hrvatska, ključna hrvatska kulturna institucija, koja nas je učila hrvatskom jeziku, koja je sačuvala taj žar hrvatskoga jezika i domoljublja, širom hrvatskih zemalja, održala je sjednicu svoga najviše tijela u ovoj povijesnoj zgradi, nakon veličanstvene predstave u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, a koja slavi 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva. Stoga ovaj susret matičara smatram simboličnim zaokruživanjem i pokrićem toga duga, što smo bili dužni učiniti.