Vijenac 824

Glazba

5. NOCTES AQUAE IASAE, VARAŽDINSKE TOPLICE, 12‒14. RUJNA

Glazba u arheološkom ambijentu

Piše Tamara Jurkić Sviben

Valja primijetiti da je ovu komornu glazbu, salonskog karaktera i intimnog zvuka vrlo izazovno izvoditi u otvorenom ambijentu kao što je pozornica postavljena nad isparavanjima termalnih voda

U arheološkom kompleksu rimskih termi Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama održano je peto izdanje međunarodnog festivala Noctes Aquae Iasae. Ovaj festival, zamišljen u dodiru umjetnosti, prirode i povijesti, nadahnut je drevnim spoznajama o blagotvornom djelovanju glazbe i vode. Varaždinske Toplice, s bogatim antičkim nasljeđem i ljekovitim izvorima, pokazale su se idealnim mjestom za takav koncept. Posebnu vrijednost dodaje i činjenica da se grad nalazi na europskom hodočasničkom putu sv. Martina, što ga povezuje s kontinuitetom religijskog i kulturnog pamćenja – od rimskih kultova do kršćanske tradicije. Viziju festivala razvijaju umjetnička voditeljica, sopranistica Jelena Štefanić, i direktorica Turističkog ureda Varaždinskih Toplica Lana Husnjak, osnažujući kulturni život regije i promičući vrijednosti lokalne zajednice.


Festival Noctes Aquiae Iasae prerastao je u prepoznatljivu manifestaciju koja objedinjuje vrhunske glazbenike, raznovrstan program i jedinstven ambijent rimskih termi / Izvor TZ Varaždinske Toplice

Otvorenje je pripalo recitalu armenske sopranistice Juliane Grigoryan, uz klavirsku pratnju Corrada Valva. Njezin je program ponudio presjek europskog vokalnog kanona: A. Cilea (Io son l’umile ancella), G. Puccini (Signore, ascolta!), R. Strauss (Morgen), Ch. Gounod (Je veux vivre), G. Puccini (Quando m’en vo), V. Bellini (Casta diva), A. Dvořák (Když mne stará matka), F. Lehár (Meine Lippen, sie küssen so heiß), P. Luna (El niño judio, De España vengo) i A. Dvořák (Měsíčku na nebi hlubokém). Juliana Grigoryan, ganuta atmosferom, kao dodatak je otpjevala a cappella armensku duhovnu pjesmu Vjerujem u Isusa, ispunivši prostor gotovo eteričnim tonom i pokazavši raskoš izraza – od intimnog lirizma do dramatske snage.

Subotnja večer bila je rezervirana za Varaždinski trio u izvedbi triju reprezentativnih djela: A. Corelli, Sonata za violinu u obliku teme s varijacijama, op. 5, br. 12, La Folia u obradi G. Pigota, L. van Beethoven, Klavirski trio u c-molu, op. 1, br. 3, te J. Brahms, Mađarski ples, br. 6 u D-duru u obradi L. Riesa. Valja primijetiti da je ovu komornu glazbu, salonskog karaktera i intimnog zvuka vrlo izazovno izvoditi u otvorenom ambijentu kao što je pozornica postavljena nad isparavanjima termalnih voda, no jasnoća boja gudačkih instrumenata i glasovira, artikulacija klasicističkih pasaža i kontrastne dinamike u Beethovenovu djelu te savršen zvučni omjer između umjetnika u Corellijevu triju imali su u glazbenicima Jakovu Šredlu (violina), Mateju Ilčiću (violončelo) i Davoru Brđanoviću (glasovir) vjerodostojne interprete.

Vrhunac festivala bila je nedjeljna Gala operna večer koja je okupila međunarodno afirmirane soliste: Gaja Sorč, David Oštrek, Tamara Ivaniš, Igor Krišto, Andrei Cocirlea, Marija Joković, Sofija Cingula i Simon Kyung Lee uz klavirsku pratnju Corrada Valva. Posebnu pažnju ljepotom i punoćom glasa izazvali su nastupi mladih umjetnica Gaje Sorč, Tamare Ivaniš i Marije Joković koje su uz podršku afirmiranih kolega Sofije Cingula i Simona Kyunga Leeja ostvarile dojmljive izvedbe.

Program je donio panoramu operne literature: W. A. Mozart (Don Giovanni), G. Donizetti (Don Pasquale), G. Verdi (Don Carlo, Rigoletto, Aida, Krabuljni ples, Trubadur), A. Cilea (Adriana Lecouvreur), L. Delibes (Lakmé), G. Bizet (Carmen) i G. Puccini (Gianni Schicchi, Turandot). Publika je s oduševljenjem primila Leejevu eksplozivnu Di quella pira i nezaobilaznu Nessun dorma, dok su večer dodatno obogatili evergreeni – Cardillov Core ‘ngrato, Greverina Jurame, Bernsteinov duet Tonight te popularni dodatak O sole mio.

U pet godina postojanja Noctes Aquiae Iasae prerastao je u prepoznatljivu manifestaciju koja objedinjuje vrhunske glazbenike, raznovrstan program i jedinstven ambijent rimskih termi. Spoj arheološkog nasljeđa i glazbene umjetnosti omogućuje poseban doživljaj, a ovogodišnje izdanje, s gledalištem ispunjenim do posljednjeg mjesta, potvrdilo je da festival ima svoje mjesto kao jedan od najsugestivnijih operno-glazbenih događaja kontinentalne Hrvatske.

Vijenac 824

824 - 9. listopada 2025. | Arhiva

Klikni za povratak