Dubrovnik kao prostor dijaloga tradicije i suvremenosti

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u četvrtak 2. listopada u prostorima TUP-a  (Tvornica ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda) otvoren je drugi književno-kulturni festival Grad od riječi, održan povodom 70. obljetnice djelovanja časopisa Dubrovnik. Festival je u tri dana okupio autore, znanstvenike, nakladnike, učenike i građane, potvrdivši Dubrovnik kao grad u kojem riječ i dalje ima moć povezivanja, stvaranja i promišljanja.

Panel posvećen nakladništvu i baštinskoj vrijednosti pisane riječi

Službenom otvorenju prethodio je panel posvećen nakladništvu i baštinskoj vrijednosti pisane riječi. Sudjelovale su Slavica Stojan, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Paula Raguž, voditeljica Znanstvene knjižnice Dubrovnik, i Minela Fulurija Vučić, dok je razgovor moderirala Irena Ipšić sa Sveučilišta u Dubrovniku. Rasprava je obuhvatila tri cjeline: pregled izdavačke djelatnosti Ogranka MH u Dubrovniku od 1990. godine s naglaskom na rad pok. Miljenka Foretića i časopisa Dubrovnik, uvid u europske tiskare od 16. do 19. stoljeća u zbirkama Znanstvene knjižnice te razmatranje položaja Dubrovnika u kontekstu europske kulture tiska. U središtu je bila ideja da je nakladništvo temelj očuvanja kulturne memorije, ali i most prema suvremenom čitatelju.

Slikovnicom Dundo Maroje i rime u Rimu mladima je predstavljen duh 16. st. i duh igre koji prožima Držićev opus / Snimio Vito Begović

Na početku svečanosti okupljene je pozdravila Ivana Grkeš Tošović, predsjednica Ogranka MH u Dubrovniku, istaknuvši važnost zajedničkog rada članova, volontera i brojnih suradnika. Zahvalila je TUP-u i njegovoj upravi, Centru za djecu, mlade i obitelj te Gradu Dubrovniku, čija je potpora bila ključna u realizaciji programa, kao i timu Love bara na tehničkoj i organizacijskoj pomoći. Posebno je naglasila vrijednost suradnje s drugim ograncima Matice hrvatske okupljenima u programu Ogranci ogranku, kao i otvaranje festivala prema suvremenim temama – poput tribine o umjetnoj inteligenciji i kritičkom mišljenju.

Povezivanje baštine i suvremenosti

Svečanost otvorenja uveličala je nazočnost predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića, koji je u pozdravnom govoru Dubrovnik nazvao “gradom kulture koji od renesanse do danas svjedoči snagu jezika i identiteta”. U ime Grada Dubrovnika okupljene je pozdravio pročelnik Dživo Brčić, naglasivši važnost poticanja kulturnih inicijativa koje povezuju baštinu i suvremenost. Otvorenju je nazočila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, potvrdivši simboličnu povezanost Dubrovnika i Boke kotorske.

U nastavku programa predstavljena je ilustrirana knjiga Marin Držić u dvanaest priča, koju potpisuju autorica Slavica Stojan i ilustrator Joško Marušić. Djelo u dvanaest priča obrađuje cjelokupan Držićev opus – od Pometa i Tirene do Dunda Maroja i Hekube – približavajući ga suvremenom čitatelju kroz spoj književnosti, povijesti i vizualne umjetnosti. Marušićeve ilustracije na osebujan način dočaravaju duh renesansnog Dubrovnika, dok tekst otvara prostor razumijevanja Držića kao autora, sugrađanina i svjedoka svoga vremena.

Otvorenje je vodila Ivana Hladilo, a za glazbeni ugođaj bio je zadužen Luka Goletić trio. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku uručio je zahvalnice dugogodišnjim suradnicima koji su kroz desetljeća sudjelovali u stvaranju časopisa Dubrovnik: Katici Vidojević, Sandri Rossetti-Bazdan, Davoru Mojašu, Slavici Stojan, Rini Kralj Brassard, Ivanu Viđenu, Marieli Marković, Antunu Česku, Draženu Tončiću (Naklada Durieux) i Luki Gusiću.

Predstavljen je novi broj časopisa Dubrovnik

Ivana Grkeš Tošović, predsjednica OMH u Dubrovniku

Most između djece i Držića

Drugi dan festivala otvoren je predstavljanjem slikovnice Dundo Maroje i rime u Rimu, u izdanju Doma Marina Držića. Ravnatelj Nikša Matić istaknuo je kako je riječ o mostu između dječjeg svijeta i Držićeve renesansne komedije, dok su autorica stihova Valerija Jurjević i ilustratorica Anita Celić Cella kroz rimu i crtež približile djeci duh 16. stoljeća i duh igre koji prožima Držićev opus.

Slijedio je program Poetsko podne, u kojem su dubrovački srednjoškolci, pod mentorstvom Mirjane Žeravice, interpretirali pjesme hrvatskih i svjetskih autora. Sudjelovali su učenici Gimnazije Dubrovnik, Dubrovačke privatne gimnazije i Biskupijske klasične gimnazije Ruđer Bošković, potvrdivši da književnost i danas može biti prostor izražavanja mladih, a festival mjesto njihova prvog javnog nastupa.

Popodnevni program donio je spoj književne baštine i suvremenog pjesništva. Ogranak MH u Skradinu predstavio je knjigu Upravljanje obitelji dubrovačkog renesansnog mislioca Nikole Gučetića, kapitalno djelo hrvatske renesansne misli koje je predstavio Marinko Šišak uz Ivicu Martinovića i Slavicu Stojan. Potom je Ogranak MH u Blatu predstavio zbirku Pejzaž moje duše autorice Milenke Sardelić, o kojoj su govorili Rade Kaštropil, Franciska Jurišić Bačić i Tončica Farac.

Drugi dan festivala zaključen je tribinom Kako sačuvati kritičko i kreativno mišljenje u eri umjetne inteligencije?. Sudionici su bili Marjan Žitnik, IT stručnjak i osnivač Maritimo Recyclinga, Tomislav Franušić, ravnatelj Dubrovačke privatne gimnazije, Jelena Bupić, psihologinja na Sveučilištu u Dubrovniku, i Hrvoje Barbir Barba, autor romana Krave na ledu. Razgovor, koji je moderirala Ivana Grkeš Tošović, otvorio je niz pitanja o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje, mišljenje i umjetnost. Zaključak tribine bio je da tehnologija može biti saveznik, ali nikada zamjena za ljudsku svijest i empatiju – a kritičko mišljenje ostaje ključni alat suvremenog čovjeka.

Treći dan festivala, Grad od riječi feat. URBACT, pretvorio je prostore TUP-a i Love bara u živo središte kulture i zajedništva. Cjelodnevni program obuhvatio je razmjenu knjiga, Art & Crafts & Books & Vinyl sajam, radionice za djecu i mlade, kulturne razgovore i književne susrete. Sajam je okupio brojne lokalne umjetnike i udruge: Udrugu Dubrovnik 33/45, OMH Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca, Art radionicu Lazareti, Jelu Kusić, Jelenu Feregju, Andreu Vukoju Prce, Klaru Knego, Maju Rilović Koprivec, Ivanu Knego i Pavicu Nobilo.

Program za djecu u Centru za djecu, mlade i obitelj uključivao je radionice Roberta Kralja i Marte Baće te radionice pisanja Tajane Ivanković Martić. Kroz kreativne igre i reciklažu materijala, djeca su učila o jeziku, ekologiji i vrijednosti stvaranja.

Predsjednik MH Damir Zorić i generalna konzulica Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević / Snimio Vito Begović

Sedam desetljeća časopisa Dubrovnik

U programu za odrasle, predstavljan je novi broj časopisa Dubrovnik uz Davora Mojaša, Ivana Viđena i Marielu Marković. U fokusu su bile obljetnice Ignjata Đurđevića, tematski blok o dubrovačkoj baštini te suvremena poezija autorica okupljenih u prilogu Jugom osnažene. Razgovor je potvrdio da časopis, i nakon sedam desetljeća, ostaje prostor susreta tradicije i suvremenosti, te trajni podsjetnik na važnost riječi u oblikovanju kulturnog identiteta.

Uslijedili su Dubrovački kulturni razgovori,  rasprava koja je istaknula izazove nezavisne scene, važnost očuvanja jezika i potrebu za suradnjom između institucija i inicijativa koje oblikuju kulturni život grada.

Ogranci ogranku

Popodnevni dio programa bio je posvećen ograncima Matice hrvatske: Marija Tomić Veraja iz Ogranka MH u Metkoviću predstavila je Leksikon župnika Neretvanskog dekanata, a Ogranak MH u Boki kotorskoj knjigu Na granici mora i neba autora Željka Brguljana, u razgovoru s povjesničarem umjetnosti Ivanom Viđenom. Izdanje, dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi pregled maritimnog slikarstva i zavjetnih darova bokeljskih pomoraca, potvrđujući trajnu kulturnu povezanost dviju obala Jadrana.

Književni program zaokružen je predstavljanjem romana Skriveni u tišinama splitskog autora Bartula Vlahovića (Naklada Fragment), koji je s autoricom Danijelom Crljen razgovarao o književnosti, introspekciji i izazovima suvremenog pisanja izvan metropolitanskog središta. Večer je zaključena književnim kvizom u suradnji s Dub Pubom, u ozračju zajedništva i književne igre.

Završnica programa Grad od riječi  održala se u palači Sponza 7. listopada promocijom knjige Kuća u Gradu cijenjene autorice Nade Grujić. U prepunoj dvorani su, uz autoricu, o knjizi govorili Danko Zelić, urednik knjige i Zdenka Janeković-Römer, povjesničarka i znanstvena savjetnica. Razgovor je moderirala Jelena Obradović Mojaš. Knjiga Kuća u gradu od prvog je izdanja 2013. godine, nagrađena s dvije strukovne nagrade, a novo izdanje još jednom potvrđuje njezinu važnost za proučavanje dubrovačke kulturne i arhitektonske povijesti.

Festival su podržali Grad Dubrovnik, Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, TUP, DURA i Love Bar. Sajam je održan u sklopu projekta RECUP – Reinventing Culture in Urban Places, u okviru programa URBACT IV 2021–2027.

Ovogodišnji Grad od riječi još je jednom potvrdio kako je Dubrovnik više od kulise – on je živi organizam kulture, prostor gdje se prošlost i sadašnjost susreću u dijalogu, a riječ ostaje temelj identiteta i pokretač zajedništva.