Usvojen Zakon o hrvatskom jeziku

Siječanj 2024. u Matici hrvatskoj bio je u ozračju donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, koji je Hrvatski sabor usvojio 26. siječnja, čime je Republika Hrvatska stala uz bok europskih zemalja koje se svojim nacionalnim zakonodavstvom skrbe o vlastitu jeziku. Time se nakon desetljeća iščekivanja napokon ostvario san mnogih generacija hrvatskih domoljuba, izjavio je u povodu donošenja Zakona Glavni odbor Matice hrvatske, koji je u izjavi naveo sljedeće: „Skrb o razvoju hrvatskoga jezika odgovornost je cjelokupnoga hrvatskog društva te stoga mora biti postavljena na široku nadinstitucionalnu i nacionalnu razinu. To će se postići okupljanjem hrvatskih ustanova i najboljih stručnjaka koje ovo društvo može dati za promišljanje razvoja hrvatskoga jezika, identiteta i kulture u budućnosti. Ovo je zakon o budućnosti hrvatskoga jezika. Njime ne zaštićujemo hrvatski jezik u prošlosti, nego ga pripremamo za budućnost i buduće naraštaje. Zakon o hrvatskom jeziku nije protiv nikoga. On je za sve nas. Stoga donošenje Zakona o hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, kao najvišem predstavničkom tijelu građana naše zemlje, smatramo trenutkom istinskoga hrvatskog zajedništva.“

Vodstvo Matice hrvatske s visokim gostima pred spomen-pločom u atriju Palače Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

To je zajedništvo potvrđeno i sastankom Predsjedništva Matice hrvatske na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom i Radne skupine za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem i suradnicima 14. siječnja u Banskim dvorima. Ovom prigodom iskazana je uzajamna zahvala za iniciranje i donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, a predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zahvalnost Matici hrvatskoj na svemu što čini za afirmiranje hrvatske kulture, znanosti, prosvjete i obrazovanja. U svjetlu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, na sastanku je naglašena važnost formiranja Vijeća za hrvatski jezik te provođenja novousvojenog Zakona.

Konstituirajuća sjednica Vijeća za hrvatski jezik, savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskog jezika, održana je 23. listopada u Ministarstvu kulture i medija na datum kada je 1847, na prijedlog narodnog zastupnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Hrvatski sabor donio odluku o upotrebi hrvatskog jezika kao službenog jezika. Predsjednikom Vijeća imenovan je predstavnik Matice hrvatske Marko Tadić s Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mirjan Damaška otkrio spomen-ploču Zakonu o hrvatskom jeziku

Zakon o hrvatskom jeziku dobio je i svoju spomen-ploču, koju je u atriju Matice hrvatske 3. srpnja otkrio akademik Mirjan Damaška, hrvatski pravnik, stručnjak za komparativno i međunarodno pravo, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale i jedan od najinventivnijih i najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u protekla tri desetljeća u komparativnopravnom pristupu promišljanju pravnih instituta, napose u području kaznenog procesnog prava i dokaznog prava. Spomen-ploča Zakonu o hrvatskom jeziku, uz ranije postavljenu spomen-ploču Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967, bit će trajni spomenik hrvatskom jeziku, kazao je predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran naglasivši: „Postavljanjem ove spomen-ploče želimo zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti sastavnicom osmišljavanja kulturnog i nacionalnog identiteta.“ U prepunom Matičinu atriju svečanosti su nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs, saborski zastupnici Andro Krstulović Opara i Zdravka Bušić te mnogi drugi uglednici iz hrvatskoga kulturnog i javnog života.

Svečanost otkrivanja spomen-ploče Zakonu o hrvatskom jeziku u atriju Palače Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Tribina Sučeljavanja na temu demografske obnove 4. prosinca 2024. / Snimila Jelena Gazivoda

Na inicijativu Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Hrvatski je sabor 14. ožujka prihvatio prijedlog da se 2025. godina proglasi Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. U siječnju je pokrenuta i emisija Stoljeća hrvatske književnosti na Hrvatskom katoličkom radiju. U emisiji se svakog ponedjeljka predstavlja jedno izdanje iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, a budući da je Vlada RH godinu 2024. proglasila Godinom Marka Marulića u povodu 500. obljetnice njegove smrti, ciklus emisija započeo je izdanjem Hrvatski stihovi i proza Marka Marulića.

Matičin rođendan uz glazbu mladih glazbenika

Svečanim koncertom u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 10. veljače Matica hrvatska proslavila je 182. obljetnicu osnutka i 20 godina ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj. Ciklus je pokrenut 2003. na inicijativu Gorana Končara i Danijela Marušića s ciljem da se nadarenim mladim glazbenicima omoguće samostalni javni nastupi, a dosad je nastupilo više od dvije stotine mladih glazbenika. Matičin rođendan proslavljen je koncertom šest mladih glazbenika, uz popratnu izložbu fotografija autora Mirka Cvjetka, organizacijskog voditelja te fotografa toga ciklusa.

Matica hrvatska od 15. do 17. ožujka boravila je u Istri gdje su, uz domaćinstvo Ogranaka Matice hrvatske u Umagu i Bujama, tijekom tri dana održane sjednice Glavnoga odbora i Savjeta Predsjedništva MH te susret s predstavnicima ogranaka na području Istarske županije. Tijekom zasjedanja, Glavni odbor MH usvojio je Izjavu Matice hrvatske o kršenju Ustava Republike Hrvatske. Matica hrvatska reagirala je 9. travnja i na porast nasilja u Hrvatskoj apelom Zaustavimo nasilje u našoj zemlji uputivši poziv svim pojedincima koji se bave javnim poslovima i imaju pristup medijima „da budu umjereni u svojim izjavama i postupcima kako ne bi negativnim primjerom podgrijavali najniže strasti u našem društvu i poticali građane, osobito djecu i mlade, na slično ponašanje.“

Maticu hrvatsku 9. travnja posjetila je veleposlanica Republike Slovačke Njezina Ekscelencija Hana Kováčová koja se sastala s predsjednikom Matice hrvatske Mirom Gavranom. Bio je to prvi posjet slovačke veleposlanice Matici hrvatskoj te ju je predsjednik Miro Gavran upoznao s Matičinim aktivnostima i najvažnijim projektima, među kojima je izdavaštvo. Prilikom posjeta bilo je riječi o slovačko-hrvatskim kulturnim vezama, kao i povezanosti dviju država koja se manifestira izvrsnim odnosima.

Na Dan Europe 9. svibnja u Matici hrvatskoj, kao i prethodnih godina, održana je tribina u organizaciji Dine Milinovića o Hrvatskoj i Europskoj uniji na kojoj je zaključeno da bi, slijedom činjenice da se na Hrvatsku odnose brojni zakoni Europske unije, koji se donose u Europskom parlamentu, razgovori i rasprave o odlukama EU trebali biti prisutniji u javnosti, te da se o njima treba razgovarati interdisciplinarno. Razgovaralo se o tome na tribini Zašto izaći na europske izbore i koje nas vrijednosti pritom moraju voditi? na kojoj je skupina uglednih znanstvenika i stručnjaka razgovarala o prošlosti i budućnosti Europe, mjestu prepoznatljivosti Hrvatske u Uniji i izazovima Unije kao jedinstvene političke organizacije.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran izabran je 17. svibnja za akademika u Razredu za književnost HAZU.

1500 primjeraka Vijenca
u 750 hrvatskih škola

Veliko je priznanje u lipnju 2024. dobio i Vijenac, kojemu su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za odgoj i obrazovanje dali preporuku za korištenje u školskim knjižnicama i zbornicama. Preporuka je donesena na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje koja je recenzirala list i donijela mišljenje da Vijenac „predstavlja nezaobilazan izvor kulturnih, umjetničkih i znanstvenih spoznaja te kao takav ima neprocjenjivu vrijednost u kontekstu obrazovanja u školskim knjižnicama i zbornicama“. U obrazloženju se navodi i da Vijenac predstavlja autentičan prozor u svijet hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti te da bogatim sadržajima „pruža čitateljima priliku da se upoznaju s najnovijim dostignućima u različitim područjima, potičući time intelektualni rast i razvoj“. U prosincu je započeo i edukativni projekt Matice hrvatske Kultura i umjetnost u škole sklopu kojega u 750 škola stižu po dva primjerka Vijenca. „Svjesni da su obrazovanje, znanost i kultura stupovi našega društva, odlučili smo osigurati više medijskog prostora kvalitetnoj obradi tema iz tih područja. Odgojem mladih čitatelja odgajamo odgovorne i slobodno misleće građane. Zato će Vijenac u ovoj školskoj godini još veću pozornost posvećivati toj problematici“, izjavio je tom prilikom glavni urednik Goran Galić.

U Matici hrvatskoj od 6. do 9. lipnja održan je Treći festival knjige pod sloganom Matica dobrih knjiga. Uz predstavljanja novih naslova Matičinih ogranka iz svih dijelova Lijepe Naše, na Festivalu su sudjelovali i ogranci iz BiH, kao i gosti: nakladničke kuće Alfa, Disput, Društvo hrvatskih književnika, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatski institut za povijest, a ove godine i Kršćanska sadašnjost i Naklada Ljevak.

Festival su pozdravnim govorima 6. lipnja otvorili predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran i predsjednik Hrvatskog društva karikaturista Nikola Plečko (Nik Titanik). U Godini Marka Marulića Festival je započeo predstavljanjem trećeg sveska Marulićevih djela Latinska moralnopoučna i teološka proza objavljenog u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti koji je priredio Bratislav Lučin. Prethodno je u Galeriji Matice hrvatske otvorena Međunarodna izložba karikatura u organizaciji Matice hrvatske i Hrvatskog društva karikaturista Književnost u karikaturi, a tijekom četiri dana posjetitelji su uživali i u koncertima, Večeri poezije i Doručku s pjesnicima.

Knjige ogranaka MH nagrađene Zlatnim i Srebrenim poveljama MH na Skupštini 2024; Nagrada I. K. Sakcinski pripala je knjizi Antologija međimurske popijevke OMH u Čakovcu / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Nagrada Zaslužnik MH dodijeljena je članovima radne skupine za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku: akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te Tomislav Stojanov i Mario Grčević (voditelj) / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Osnovano Vijeće Matice hrvatske u BiH i novi Matičini ogranci

U Mostaru je 8. srpnja održana utemeljiteljska skupština Udruge Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini na kojoj je za predsjednika toga Vijeća izabran potpredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić.

Cilj je Vijeća okupiti tamošnje Matičine ogranke kako bi zajedničkim snagama ostvarili velike projekte od strateškog značenja za Hrvate u BiH, a što pojedinačni ogranci sami nisu u mogućnosti. Primjer je takva projekta nastavak izdavanja edicije Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga Ogranka MH u Sarajevu. Skupštini su, kao utemeljitelji, prisustvovali predstavnici 14 ogranaka Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini. Utemeljiteljskoj skupštini prisustvovao je veliki broj uzvanika iz javnog, znanstvenog i kulturnog života. Uz predsjednika Vijeća Damira Zorića izabrana su još dva člana Predsjedništva. Za potpredsjednicu je imenovana Ružica Hrnjkaš Živković, a za potpredsjednika Jakov Križanović. Predsjednikom Skupštine Vijeća imenovan je Ivica Nuić.

Također su osnovani ogranci Matice hrvatske u Čapljini, Otočcu, Starom Gradu i Kutjevu. Češko-hrvatskom društvu u Pragu dodijeljen je status Ogranka Matice hrvatske.

Ogranak MH u Ogulinu bio je domaćin susreta ogranaka MH u listopadu. Sudjelovali su ogranci Matice hrvatske iz Čabra, Delnica, Ozlja, Rijeke, Gospića, Otočca te domaćin Ogranak MH u Ogulinu. Iz Središnjice MH sudjelovali su potpredsjednik MH Damir Zorić, član Glavnog odbora MH Stjepan Sučić te tajnik za ogranke MH Mihovil Antić. Potpredsjednik Zorić na susretu je naglasio važnu ulogu ogranaka kao čvrstih karika Matice hrvatske te istaknuo važnost njihove međusobne suradnje i zajedništva.

Nova aplikacija koja sadrži bazu podataka o članovima Matice hrvatske, temeljena na modernim tehnologijama u svakodnevnu upotrebu puštena je u proljeće 2024. godine nakon 9 mjeseci razvoja i njena namjena bila je zamijeniti zastarjeli program i bazu za koju više nismo imali podršku. Aplikaciju je razvila tvrtka IDE3-IT  a omogućila je bržu obradu podataka o uplatama članarina i poštarina, slanje uplatnica digitalnim putem, olakšala je izvoz podataka i uvela red u administriranje dostave časopisa članovima. Riječ je o proizvodu koji je moguće dodatno nadograđivati, a neke od glavnih funkcija u planu su digitalna pristupnica i modul koji bi predsjednicima Ogranaka omogućio uvid u stanje članstva svoga Ogranka.

Osnivačka skupština Vijeća Matice hrvatske u BiH 8. srpnja 2024. u Mostaru. Za predsjednika Vijeća izabran je potpredsjednik MH Damir Zorić / Izvor FENA

Latica Anić na koncertu u povodu 20 godina ciklusa
Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 10. veljače 2024. / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Izjava Matice hrvatske o prošlosti i budućnosti naše domovine

Brojna pitanja matičara i naših građana o gledištima Matice hrvatske o stanju u našoj zemlji i budućnosti Hrvatske potiču nas na promišljanje o zajedničkome djelovanju, priopćio je u listopadu Glavni odbor Matice hrvatske, koji je donio Izjavu Matice hrvatske o prošlosti i budućnosti naše domovine jednoglasno usvojenu na 29. sjednici Glavnoga odbora Matice hrvatske održanoj 7. listopada. „Želja nam je da Hrvatska u još većoj mjeri postane zemlja obrazovanih ljudi, zemlja znanja i poduzetništva, društvo jednakih mogućnosti za sve. Želimo Hrvatsku neupitne sigurnosti i gospodarskoga blagostanja, a ustrajemo na većem ulaganju u znanje i kulturu jer samo to jamči očuvanje našega nacionalnog identiteta.“ Izjava tematizira prošlost i povijest, demokraciju i zajedničke vrijednosti, gospodarstvo, demografiju i školstvo te poziva na nesebično zauzimanje akademske, političke, civilne i medijske zajednice: „možemo i moramo preokrenuti negativne trendove u pozitivne, provesti nužne reforme i našu zemlju učiniti prosperitetnom i sigurnom. Treba nam društvena paradigma koja će jamčiti prosperitet svakomu pojedincu, obitelji, svakoj manjinskoj skupini i cijelomu hrvatskom narodu.“

Glavna skupština Matice hrvatske, održana 22. listopada u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, bila je u znaku 150 godina od promjene imena Matica ilirska u Matica hrvatska 1874. (objavljen prigodni članak u Vijencu). Nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena je 2024. Ernestu Fišeru, predsjedniku Ogranka MH u Varaždinu i glavnom uredniku časopisa Kolo, zatim Renati Husinec, predsjednici Ogranka MH u Križevcima i članici Glavnoga odbora MH, Ivanu Janešu, predsjedniku Ogranka MH u Čabru, Marijanu Brajinoviću, prvom predsjedniku Austrijsko-hrvatskog društva u Beču i promicatelju hrvatske kulture u Austriji te Jánosu Römeru, uredniku i autoru emisije Govorimo hrvatski na Hrvatskom radiju. Za počasnoga je člana Matice imenovan akademik Mirjan Damaška.

Na Glavnoj skupštini dodijeljeno je 11 zlatnih i 19 srebrenih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima za knjigu Antologija međimurske popijevke objavljenu u suizdanju Ogranka i Međimurske županije, Grada Čakovca i Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Priznanje u ovoj godini u listopadu dobio je i prevoditelj Matija Ivačić za izdanje u nakladi Matice hrvatske – Nagrada za prijevod proznoga djela Josip Tabak pripala mu je za prijevod romana Kukavice Josefa Škvoreckog, što je ocijenjeno važnim trenutkom hrvatske bohemistike.

Knjige Matice hrvatske u 2024. ostvarile su vidljivost na domaćoj i međunarodnoj književnoj sceni, a mnogi su naslovi naišli na veliki odjek u javnosti. Ističemo sljedeća izdanja: Daniel Miščin: Gentski oltar braće Van Eyck: Hermeneutika – teologija – ontologija; Mario Jareb: Hrvatski nacionalni simboli: Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze; Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe: zbornik radova, uredili Domagoj Knežević i Ivan Hrstić, suizdanje: Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Matica hrvatska; Ratko Cvetnić: Nulta tolerancija i druge priče; Ranko Matasović: Tumačeva priča i druge novele; Janko Jesenský: Demokrati (prev. Filip Badanjak); Éric-Emmanuel Schmitt: Drame (prev. Vinko Grubišić); Drago Štambuk: Pietas: Izabrane pjesme; Tatjana Pišković: Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika; Slaven Jurić: Pjesma, priča, poema: Studije o modernom hrvatskom pjesništvu i Krešimir Mićanović: Vlast i pravopis.

Programe i projekte Matice u 2023. i 2024. godini poduprli su platinasti sponzori: Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta, Hrvatska poštanska banka, Jadranski naftovod, Privredna banka Zagreb; zlatni sponzori: Agram, ING-GRAD, KING ICT, MSAN, Lura grupa, Osijek-Koteks, Orbico, Plinacro, Podravka, Zagrebačka banka; srebrni sponzori: LeitnerLeitner Revizija, LNG Hrvatska, Odašiljači i veze, brončani sponzori: Apis IT, CIOS grupa, Hrvatske autoceste, Hrvatske šume, Končar-Elektroprivreda, REZ, Tokić, Zaklada Adris.

Svečana dodjela povelja Matičinim donatorima i sponzorima za 2023. i 2024. godinu održana je 29. studenoga.

„Godina iza nas bila je izazovna, no također puna prilika za rast i napredak“, kazao je na božićnom susretu u Matici hrvatskoj 12. prosinca predsjednik MH akademik Miro Gavran. Na kraju godine obilježene povijesnim iskoracima i za hrvatsko društvo i kulturu važnim projektima predsjednik Gavran pozvao je na zajedništvo: „Bez obzira na to koliko smo različiti, svi smo povezani u želji za boljim društvom i očuvanjem onoga što nas čini matičarima – našega jezika, kulture, povijesti i naših vrijednosti.“