Oličenje karakterne glume

Početkom lipnja ove godine napustila nas je istinska diva hrvatskog glumišta, kazališna, filmska i televizijska glumica Milka Podrug Kokotović. Rođena je u Dicmu pokraj Sinja 19. rujna 1930. Djetinjstvo i mladost provela je u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Državnu glumačku školu pohađala je u Zagrebu i Sarajevu, diplomiravši 1953. Prvu sezonu nakon diplome angažirana je u šibenskom kazalištu, da bi već od 1954. prešla u dubrovačko kazalište u kojemu ostaje do kraja karijere.

Milka Podrug Kokotović kao Gospođa Mare u predstavi Na taraci Ive Vojnovića, u režiji Joška Juvančića, 2009. na 60. Dubrovačkim ljetnim igrama / Snimio Zvonimir Pandža / PIXSELL

Bez obzira na pozive iz raznih kazališnih centara u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Milka Podrug Kokotović ostaje vjerna i posvećena dubrovačkom teatru, iz kojega je izbivala u samo dva navrata: zbog uloge u zagrebačkom &TD-u 1978. i splitskome HNK-u 2002.

Talentom, radom i upornošću ostvarila je više od 150 kazališnih uloga, u širokome repertoarnom luku od antičke drame, hrvatske baštine, svjetskih klasika, građanske drame do suvremenih dramatičara, stranih i domaćih.

Od 1964. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje ostvaruje većinu svojih vrhunskih interpretacija stvarajući nezaboravne kazališne trenutke kao Kraljica Anne (Bertolt Brecht, Život Eduarda II., kralja Engleske), Livija Ancila i Klara Anita (Miroslav Krleža, Aretej), Claire (Friedrich Dürrenmatt, Posjet stare dame), Heloisa (Pierre Abelard, Heloisa Abelardu).

Zapažene kreacije ostvarila je u komadima dubrovačkih dramatičara (Laura i Sadi u Dundu Maroju Marina Držića; Kate Kapuralica u istoimenoj komediji Vlaha Stullija; Slijepa Mare i Mara Beneša u Dubrovačkoj trilogiji i Gospođa Ane u Maškaratama ispod kuplja Iva Vojnovića) kao i u djelima stranih i domaćih modernih klasika: Madam Pace u Šest lica traži autora i Gospođa Frola u Tako je (ako vam se čini) Luigija Pirandella, Ranjevska (Anton P. Čehov, Višnjik), Osoba A (Edward Albee, Tri visoke žene), Hasanaginica (Milan Ogrizović, Hasanaginica), Giga Barićeva (Milan Begović, Bez trećega) i Klara (Krleža, Leda).

Prema pisanju uglednih kazališnih kritičara, Milka Podrug Kokotović bila je oličenje karakterne glumice klasičnoga dramskoga kazališta: podjednako uspješna u ulogama tragičnih heroina poput Jokaste u Euripidovim Feničankama, te u komičnim ulogama, kao dadilja u Shakespeareovu Romeu i Juliji. O njezinu glumačkom umijeću pisali su mnogi teatrolozi i kazalištarci, jednoglasni u portretiranju Milke kao snažne karakterne glumice širokoga raspona, koja je glumila različite tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama. Njezine su interpretacije Jele u Vojnovićevu Ekvinociju te Marije u Tužnoj Jeli Mata Vodopića ušle u antologiju hrvatskoga glumišta, ostavljajući dubok trag u pamćenju publike i struke. Naročito su se utkale u kolektivnu memoriju Dubrovčana kao vjerne publike Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića.

Za svoj rad, Milka Podug Kokotović dobila je i niz nagrada, među kojima treba istaknuti Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1993.) i nagradu Orlando Grand Prix za osobit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara 2019. godine.

Istaknula se i kao filmska glumica (Mirisi, zlato i tamjan Ante Babaje; Mećava, Karneval, Anđeo i Prah Antuna Vrdoljaka; Ljeto za sjećanje Brune Gamulina); glumila je u mnogim TV dramama i serijama, dok je široj publici sigurno najpoznatija po ulozi u TV seriji Naše malo misto.

S naglaskom na kazalište, i to kazalište u Dubrovniku, Milka Podrug Kokotović iz suvremene perspektive glumačka je heroina o čijim se ulogama više moglo čitati, nego ih gledati. Pamtim svakako njezinu Mariju u Tužnoj Jeli Mata Vodopića u Pilama, u režiji Ivice Kunčevića, arhetipski postavljenu, ali s izraženom osobnošću, ženu s juga u crnini, te svakako maestralnu Claire u Dürrenmattovu Posjetu stare dame, također u Kunčevićevoj režiji, u naglašeno ambijentalnoj predstavi, u napuštenoj tvornici Radeljević u Gružu. Claire Milke Podrug Kokotović pamti se po širini zamaha raskošne karakterne interpretacije i rječito slika raznolikost njezina glumačkog opusa.

O životu i djelu Milke Podrug Kokotović objavljena je monografija 2002. godine u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku koju je priredio Miljenko Foretić. Njezinim odlaskom sigurno se zatvara značajno poglavlje u povijesti hrvatskoga glumišta, ispisano iznimnim talentom i mnogim ulogama za pamćenje, kako velikim glumačkim divama i priliči.