Novi uzlet na 180. godišnjicu

U povodu Glavne izborne skupštine Matice hrvatske na kojoj će se 21. lipnja u Čakovcu birati novo vodstvo, rezimiramo glavne rezultate rada Matice hrvatske od posljednje izborne skupštine do danas.

Nakon izborne skupštine Matice hrvatske u Studentskom centru u Zagrebu 6. studenoga 2021. novo vodstvo na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom odmah je započelo s radom. Već u ponedjeljak 8. studenoga novo  Predsjedništvo posjetilo je sve stručne službe Središnjice, a 16. studenoga održana je konstituirajuća sjednica Predsjedništva MH u sastavu: Miro Gavran, predsjednik, Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica, Mario Jareb, potpredsjednik, Damir Zorić, potpredsjednik, Božidar Petrač, književni tajnik, Ivica Nuić, gospodarski tajnik, i Marijo Dominiković, glavni tajnik (koji je dao ostavku 7. ožujka 2023). Posebno je svečan dan bio 9. prosinca kada su održane konstituirajuće sjednice Glavnog odbora, Nadzornog odbora i Časnog suda (popis svih članova upravnih tijela ispod fotografije). 

Konferencija za medije 10. siječnja

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 13. siječnja 2022. primio je u Banskim dvorima novoizabrano Predsjedništvo Matice hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sastanku su sudjelovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Razgovaralo se o budućim aktivnostima i projektima Matice hrvatske.

Unatoč pandemijskim ograničenjima okupljanja, cijela 2022. godina bila je u znaku velikoga jubileja i općega uzleta Matice hrvatske, kako u zagrebačkoj Središnjici, tako i u Matičinim ograncima. Na konferenciji za medije 10. siječnja 2022. novoizabrano Predsjedništvo MH predstavilo je cjelogodišnju proslavu 180. obljetnice i niz novih projekata: predsjednik Gavran najavio je tribinu Sučeljavanja u Matici hrvatskoj i Matičin podcast (koji su vodili Božidar Cvenček i Mateja Vidulić), osnivanje radne skupine za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, predstavljanje MH na fakultetima, festival Matičinih knjiga u Zagrebu na otvorenome, osnivanje novih ogranaka. Na konferenciji su predstavljeni i članovi radne skupine za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, koju su činili uglednici jezikoslovci akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te Tomislav Stojanov i Mario Grčević, kao voditelj radne skupine, a na Nacrtu su uz petoricu uglednih jezikoslovaca angažirana i tri pravnika.

Potpredsjednik MH Mario Jareb, koordinator obilježavanja 180. godišnjice od osnutka Matice hrvatske, istaknuo je da su u pripremi brojni obljetnički programi, a godina je započela velikom izložbom u povodu 50. obljetnice hrvatskoga proljeća u Galeriji Klovićevi dvori, od 11. siječnja do 13. ožujka 2022. u organizaciji Hrvatskog povijesnog muzeja i Matice hrvatske. Izložba je svečano otvorena na godišnjicu uhićenja proljećara 11. siječnja, a istoga su dana na internetskoj stranici www.matica.hr objavljeni digitalizirani brojevi Matičina Hrvatskog tjednika, središnjega glasila hrvatskog proljeća. Tim je povodom Dražen Budiša dao i prvi intervju o hrvatskom proljeću u 50 godina glavnom uredniku Vijenca Goranu Galiću.

Sučeljavanje mišljenja o
vitalnim temama

Već 25. siječnja održana je prva u nizu tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj sučeljavaju stručnjaci iz različitih područja. Tema prve tribine bila je Euro – da ili ne?, a do kraja godine održano je još sedam tribina na sljedeće teme: Sigurnosni aspekti migrantske krize, Utjecaj demografskih promjena na gospodarski razvoj i sustav socijalne zaštite, Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, Kakvu bi fiskalnu politiku trebala imati Republika Hrvatska, Zadruga vs. proizvođačka organizacija, Prijepori oko izgradnje hidrocentrale u Kosinju i Uvođenje neradne nedjelje.

 

 

UPRAVNA TIJELA MATICE HRVATSKE, 6. studenoga 2021–21. lipnja 2025. – PREDSJEDNIŠTVO: Miro Gavran, predsjednik; Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica; Mario Jareb, potpredsjednik; Damir Zorić, potpredsjednik;
Božidar Petrač, književni tajnik; Ivica Nuić, gospodarski tajnik; Marijo Dominiković, glavni tajnik (dao ostavku 7. ožujka 2023). GLAVNI ODBOR – Članovi Predsjedništva, Anđelko Akrap, Božidar Cvenček, Stjepan Damjanović, Tomislav Galović, Renata Husinec, Stipe Kutleša, Lidija Miletić, Krešimir Nemec, Ljerka Ostojić, Mirjana Polić Bobić, Ivan Rogić Nehajev, Slavica Stojan, Stjepan Sučić, Dražen Švagelj, Petar Tokić, Ivan Trojan, Đuro Vidmarović, Ivica Završki. NADZORNI ODBOR – Leo Andreis, Željko Bartulović, Klementina Škrabe, Ivica Vuletić. ČASNI SUD – Franjo Husinec, Šimun Marasović, Sanja Nikčević, Danka Radić, Anja Šovagović-Despot / Snimio Mirko Cvjetko / MH

 

 

 

Obljetnički sadržaji započeli su na samu 180. godišnjicu utemeljenja 10. veljače objavom obljetničkog broja Vijenca s intervjuom potpredsjednika Jareba i člancima Suzane Coha 180 godina Matice hrvatske, Josipa Brlekovića Matičine podstanarske adrese i prigodnom pjesmom akademika Drage Štambuka Na plavetni čistac Jadrana (… 148 + 32 …). Isti je dan održana svečanost u Matici predstavljanjem novoga hrvatskog prijevoda Danteova Pakla i najavom sedmoga sveska edicij Povijest Hrvata posvećene 20. stoljeću, koji je ubrzo izašao iz tiska. Tijekom godine održana je i izložba na Strossmayerovu trgu Matičine matice – predsjednici MH od 1842. do 2023. nastala u suradnji Matice hrvatske i Hrvatskoga povijesnog muzeja (od 16. do 22. X., autori Petra Braun, Josip Brleković i Ana Filep), koja predstavlja lik i djelo 26 predsjednika Matice hrvatske, od Janka Draškovića do Mire Gavrana. Održan je i simpozij o predsjednicima MH od 1842. do 1996, a izdana je i prigodna poštanska marka. Snimljen je dokumentarni film redatelja Leona Rizmaula i scenarista Josipa Brlekovića o povijesti MH (snimatelj Mirko Cvjetko) koji se i danas projicira u Matičinim ograncima, kao i u Središnjici pri posjetu učenika i studenata. Film je prikazan i na HRT-u, a premijeru je imao 13. lipnja 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gdje je pred 800 matičara i uzvanika održana svečana akademija u povodu 180. obljetnice Matice hrvatske pod pokroviteljstvom Vlade RH. Uz nastup Komornog zbora Ivan Filipović i glumca Gorana Grgića u ulozi grofa Janka Draškovića, prigodne govore održali su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Svečana akademija u povodu 180 godina Matice hrvatske, Hrvatsko narodno kazalište, 13. lipnja 2022. / Snimio Julien Duval

Predsjednik MH Miro Gavran; 

predsjednik Vlade RH Andrej Plenković; 

Komorni zbor Ivan Filipović

Predsjednik Vlade Plenković: Matica kao krvotok hrvatskoga naroda koji pulsira

„U proteklih 180 godina izmijenilo se pet država u kojima su Hrvati živjeli, a Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete. Ostala je važnim čimbenikom našeg identiteta i ljubavi prema domovini“, rekao je Gavran.  „Za mene je Matica hrvatska vezana za ključnu riječ hrvatskoga naroda, a to je identitet. (…) Matica hrvatska još kao Matica ilirska od 1842. godine predstavlja vertikalu oko koje se okupljaju hrvatski intelektualci, ali i svi drugi građani, i koja je upravo svojom rasprostranjenošću, svojom otvorenošću kao svojevrsni krvotok hrvatskoga naroda koji pulsira, daje ritam bez obzira na godine i bez obzira na ponekad i teške upale i teško zdravstveno stanje, ali drži hrvatski narod, drži ideju hrvatstva i drži sve ono što nas povezuje i kao društvo i kao narod i kao državu“, zaključio je premijer Plenković.

Predsjedništvo MH na svojoj je elektroničkoj sjednici 10. veljače 2022. jednoglasno usvojilo Apel liderima svijeta o položaju Hrvata u BiH. Apel je Matica hrvatska uputila američkom predsjedniku Joeu Bidenu, predsjedniku Francuske Republike (ujedno zemlje predsjedateljice EU) Emmanuelu Macronu, zatim kancelaru Savezne Republike Njemačke Olafu Scholzu, Njegovoj Svetosti papi Franji i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antóniju Guterresu. „U ovom času presudnom za mir na istoku Europe obraćamo vam se apelom za ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da svojim autoritetom i svojom funkcijom možete utjecati da jedan narod u Bosni i Hercegovini ne izgubi svoju konstitutivnost i ravnopravnost, da ne bude doveden na rub nestanka u zemlji u kojoj živi već više od tisućljeća“, stoji uz ostalo u Apelu.

Predsjedništvo MH 18. siječnja 2022. usvojilo je i izjavu vezanu za donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, kojom Srbi svojataju dubrovačku književnost. Uslijedila je Izjava Matice hrvatske u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika 21. veljače, a MH se uključila i u Mjesec hrvatskog jezika od 21. veljače do 17. ožujka s bogatim programom u organizaciji Odjela za jezikoslovlje MH pod vodstvom pročelnika Odjela Igora Marka Gligorića s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Gosti Mjeseca hrvatskoga jezika u MH bili su Mateo Žagar, Bernardina Petrović i Marija Malnar Jurišić. Na temu se nadovezala i tribina Lingvistika s povodom u Knjižari MH na kojoj su govorili Daniela Katunar, Marko Tadić i Ida Raffaelli.

Prva tribina Sučeljavanja na temu Euro da ili ne?, 25. siječnja 2022. / Snimio Davor Puklavec / PIXSELL

Izložba na Strossmayerovu trgu Matičine matice – predsjednici MH od 1842. do 2023. / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Potpora gospodarstvenika

Od početka godine gospodarski tajnik Ivica Nuić pokrenuo je intenzivnu suradnju s donatorima i sponzorima Matice hrvatske. U skladu s predizbornim obećanjem novoga vodstva MH, polovica doniranih sredstava, čak 469.000,00 kn, usmjerena je ograncima  (sredstva dodijeljena putem javnog poziva), dok je druga polovica namijenjena brojnim programima zagrebačke Središnjice. Središnjica Matice prethodno je isplatila i 81.000,00 kn za hitne potrebe nekih ogranaka. „Matica hrvatska kao brend ima poseban status u gospodarstvu, donatori prate rad MH i prepoznaju napore i kvalitetu programa te cijene slogu, kao i transparentnost u poslovanju. Odaziv gospodarstvenika ove godine bio je pozitivan i njihova financijska potpora vjetar je u leđa Matici hrvatskoj. Zahvaljujemo na potpori svim pokroviteljima i donatorima, a u 2023. godini očekujemo i veći financijski iznos kako bismo nastavili jačati ogranke, kako postojeće, tako i novoosnovane. Time ćemo pomoći u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za uspješan razvoj ogranaka Matice hrvatske i zagrebačke Središnjice“, rekao je na Glavnoj skupštini u listopadu 2022. gospodarski tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić.

U 2022. godini programe i projekte Matice hrvatske podupirali su: Hrvatska pošta, Jadranski naftovod, Hrvatska elektroprivreda, Agram EEIG, Adris grupa, Monting, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Hrvatska poštanska banka, Plinacro, KING ICT, Orbico, Osijek-Koteks, Podravka, Odašiljači i veze, LNG Hrvatska, Hrvatske šume, Bina-Istra, Denona, Jakić i Jakić, Tokić, Sveučilište u Zagrebu, obitelj Delonga i Obiteljski podrumi Andrije Stojića. Svečana dodjela povelja Matičinim donatorima i sponzorima za 2022. godinu održana je 13. ožujka 2023.

Glavnu djelatnost Matice hrvatske, kao i ranijih godina, podržali u Republika Hrvatska putem Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, zatim Grad Zagreb, kao i brojni drugi gradovi i općine koju su poduprli rad ogranaka, u nekim sredinama u većoj, u nekima u manjoj mjeri.

Matičini autori i djelatnici na prvom postpandemijskom Interliberu u studenom 2022. / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Tijekom 2022. osnovani su ogranci Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, Slavonskom Kobašu, Kupresu i Vitezu. Glavni odbor Matice hrvatske donio je odluku o konstituiranju novoga tijela – Savjeta Predsjedništva MH. Savjet je konstituiran s ciljem poboljšanja odnosa ogranaka i Središnjice, bolje komunikacije, suradnje, uključenosti i demokratičnosti. U Savjet su izabrani predstavnici iz sljedećih ogranaka: Boka kotorska, Bugojno, Gospić, Rijeka, Split, Čakovec, Čitluk, Tuzla, Grude, Sarajevo, Subotica, Slavonski Brod, Sinj, Sisak, Pula, Zadar, Petrinja, Žepče. Konstituirajuća sjednica održana je 12. travnja.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je 27. travnja predsjednika Matice hrvatske Miru Gavrana, a predsjednik Zoran Milanović primio je novo vodstvo Matice hrvatske 18. listopada.

Kako je izgledao životni put Franje Tuđmana i kakvo je njegovo naslijeđe, samo su neka od pitanja na koja su odgovore tražili sudionici znanstvenoga skupa Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe, koji je u povodu 100. obljetnice Tuđ­manova rođenja održan 5. i 6. svibnja u Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu, a tijekom godine priređeni su i brojni drugi simpoziji i kolokviji.

Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku koji je izradila radna skupina MH prihvatili su Glavni odbor i Predsjedništvo MH 19. rujna 2022, a Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU podupro je Matičinu inicijativu prihvativši izjavu koju je Akademija objavila 16. studenoga 2022.

Pokrenut Festival knjige
u Matici hrvatskoj

Prema zamisli predsjednika MH Mire Gavrana 2022. godine pokrenut je Festival knjige u Matici hrvatskoj pod sloganom Matica dobrih knjiga. Prvi festival knjige u Matici hrvatskoj održan je od 15. do 18. rujna 2022. Osim Matice i njezinih 28 ogranaka, na Festivalu su sudjelovali i drugi nakladnici: Alfa, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatska sveučilišna naklada, Verbum, Hrvatski institut za povijest i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.  Održana su i tri koncerta – rocka, ozbiljne glazbe, klapskog pjevanja.

Knjige ogranaka Matice hrvatske nagrađene Zlatnim i Srebrenim poveljama Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Središnjica Matice hrvatske u 2022. objavila je niz zapaženih naslova

Iz nakladništva Matičine Središnjice u 2022. izdvajaju se sljedeći naslovi: 1. Dante Alighieri: Božanstvena komedija: Pakao, Čistilište, Raj,  preveo Božidar Petrač, 2. Josip Bratulić: Hrvatska glagoljica, 3. Prijelomna vremena: Hrvatske zemlje nakon 1918. POVIJEST HRVATA VII. Urednica sveska Suzana Leček, 4. Ivo Brešan: Izabrana djela: Kratka proza,  priredio Vinko Brešić, 5. Igor Zidić: Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968–2014., 6. Aristotel: Izbor iz djela, priredio i preveo Filip Grgić, 7. Vanja Sutlić: Predavanja o Nietzscheu, priredio Damir Barbarić, Krešimir Nemec: Narativne strategije, suizdanje s Akademijom za umjetnost i kulturu, Osijek, 9. Agrippa d’ Aubigné: Tragičari, preveo Željko Klaić, 10. Miguel de Unamuno: Abel Sánchez i druge proze, prevela Dora Jelačić Bužimski, 11. Marko Kapović: Gramatika španjolskog jezika.

Članovi Predsjedništva i Glavnog odbora Matice hrvatske s predstavnicima slavonskih i baranjskih ogranaka i zaposlenicima Središnjice na susretu u Baranji / Snimila Ida Hitrec

Glavna skupština Matice hrvatske održana 22. listopada u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog pokazala je da je Matica hrvatska relevantan čimbenik na našoj društvenoj i kulturnoj sceni, koji privlači sve više članova, kako u Zagrebu, tako i mnogim manjim sredinama. Nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima primio je Ogranak MH u Dubrovniku za knjigu Mare Marić Otok na kojem cvjetaju limuni. Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu. Dodijeljene su i zlatne i srebrene povelje najboljim izdanjima ogranaka Matice hrvatske.

Otvaranje Prvog festivala knjige u Matici hrvatskoj 15. rujna 2022. / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Posjet ograncima u Petrinji i Sisku stradalima u potresu / Snimila Ida Hitrec

Na skupštini je istaknuto da se uz brojne nove programe u Središnjici, osnivaju novi ogranci, a u pripremi je i Zakon o hrvatskom jeziku, o kojemu je govorio predsjednik MH Miro Gavran: „Radi se o modernom i uporabljivom zakonu u kojem nema restrikcija. Taj će Zakon zaštititi sva tri narječja, kajkavsko, čakavsko i štokavsko i urediti javnu uporabu našeg materinskog jezika.“

Matica se odrekla potraživanja prema Društvu AGM u korist Općine Tovarnik

Matica hrvatska jednoglasnom odlukom skupštine odrekla se svih svojih potraživanja prema Društvu Antuna Gustava Matoša u korist Općine Tovarnik. Predsjednik MH Miro Gavran pozvao je Vukovarsko-srijemsku županiju i Ministarstvo kulture i medija RH te Vladu RH da pomognu Općini Tovarnik „da se do kraja iduće slavljeničke godine izgradi i otvori Matoševa spomen-kuća, odnosno da svi zajedno u Hrvatskoj proslavimo 150. godinu rođenja književnika Antuna Gustava Matoša. Matica hrvatska odluku je donijela isključivo s nakanom da se Matoševa spomen-kuća dovrši i veliki hrvatski pisac dobije dostojan tretman u rodnom Tovarniku i svojoj domovini.“ No Društvo Antun Gustav Matoš nažalost nije prihvatilo Matičin prijedlog da se Matoševa kuća prepiše na općinu i time omogući završetak radova (više o tom slučaju na 11. str. ovog broja Vijenca). U umjetničkom dijelu programa nastupili su pobjednici Festivala klapa u Omišu Klapa Stine i dramska umjetnica i ujedno predsjednica Časnoga suda Matice hrvatske Anja Šovagović Despot koja je kazivala stihove Vesne Parun.

Uz poruke o važnoj ulozi novinara u senzibilizaciji društva za ranjive skupine u Matici hrvatskoj 28. rujna predstavljeni su rezultati dvogodišnjeg projekta Vijenca pod nazivom Uključiva kultura vrijednog 1.400.000,00 kn. U Vijencu su objavljena ukupno 44 broja priloga Inkluzija, tiskan je priručnik za novinare te je educirano 20 novinara koji su osposobljeni za izvještavanje o ranjivim skupinama. Voditelj projekta bio je Goran Galić, koordinatorica Tamara Kvas, a urednik Inkluzije Boris Beck.

Nakon dvogodišnje stanke hrvatski su čitatelji željno iščekivali Međunarodni sajam knjige Interliber. Matica hrvatska predstavila je velik broj novih izdanja, a na Matičinu se štandu moglo družiti s autorima, urednicima i prevoditeljima, od Nives Opačić, Pavla Pavličića, Stjepana Damjanovića i Krešimira Nemeca, do Stipe Kutleše i Dine Milinovića.

Noć knjige, koja se 2022. bavila propitivanjem slobode i istraživanjem knjige kao prostora slobode, Matica hrvatska obilježila je programima svojih dvaju ogranaka – šibenskog i jaskanskog. Programi su osmišljeni u znaku 400. obljetnice rođenja velikog francuskog književnika Molièrea i 100. obljetnice rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica, Vesne Parun.

U Čakovcu je simpozijem Hrvatski prirodoslovci obilježeno 30 godina Odjela za prirodoslovlje i matematiku MH i 20 godina časopisa Prirodoslovlje koji je u 2022. postao dvojezičan. U OHM u Ozlju održan je skup Brendiranje lokalne i zavičajne baštine u djelatnosti ogranaka Matice hrvatske, 23–24. rujna, a u Korčuli i Blatu održana je 12. Komunikološka škola Matice hrvatske s temom Mediji i kultura, kultura u medijima (5–9. listopada). Dvanaestero polaznika Komunikološke škole pet se dana družilo s profesorima i stručnjacima za medije, a stečena znanja imali su priliku primijeniti u radijskim i televizijskim nastupima. Sklopljen je sporazum o suradnji s Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a djelatnost Matice hrvatske predstavljena je 3. studenoga gostovanjem na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Uz blagdansku liriku i glazbeni program plodna 2022. godina zaključena 20. prosinca božićnim susretom s prijateljima, suradnicima i podupirateljima Matice hrvatske.

*************

Matica hrvatska u brojkama

OD STUDENOG 2021. DO LIPNJA 2025.

•  2300 novoupisanih članova

•  2000 događaja u Središnjici i ograncima

• 1800 objava na portalu ogranaka MH

• 1500 primjeraka Vijenca u školama svaka dva tjedna

•  200 primjeraka Vijenca putuje u hrvatska veleposlanstva

•  150    primjeraka Vijenca udrugama Hrvata izvan RH

•     90 knjiga u nakladi Matice hrvatske

•   94 broja Vijenca, 28 brojeva časopisa Središnjice Kolo, Hrvatska revija i Prirodoslovlje

•       40 izložbi u Galeriji Matice hrvatske

•     4 festivala knjige u Matici hrvatskoj

•     11 tribina Sučeljavanja

•     12 epizoda Matičina podcasta

•      50 novih videa na YouTube kanalu MH

•      28 koncerata u Ciklusu Mladi glazbenici u MH

•      11 novih ogranaka Matice hrvatske

                            –
Osnovani su ogranci MH u Hrvatskoj Kostajnici, Slavonskom Kobašu,
Kupresu, Vitezu, Banjoj Luci (prvi u Republici Srpskoj), Pločama,
Tribunju, Kutjevu i u Starome Gradu na Hvaru, Pragu i Otočcu

•      4 obnovljena ogranka Matice hrvatske

        - Obnovljen je rad ogranaka Matice hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, Primoštenu, Čapljini i Bugojnu

•    20 sajmova i festivala knjiga na kojima je sudjelovala MH

Na dan 15. lipnja 2025. Matica hrvatska ima:

•   5500 članova s uplaćenom godišnjom članarinom

•    130 ogranaka i 21 odjel u zagrebačkoj Središnjici MH