Njemačke škole bez nastave hrvatskog jezika

Dok hrvatska vlada predvođena Ministarstvom demografije i useljeništva nastoji donijeti učinkovite mjere za zaustavljanje depopulacije, broj Hrvata u Njemačkoj u deset se godina udvostručio. Naime, prema Njemačkom saveznom zavodu za statistiku (Destatis) krajem 2012. godine u toj je zemlji živjelo 224.971 Hrvata, a broj se u 2022. popeo na 436.325. Posljednje dvije godine bilježi se neznatan pad broja hrvatskih državljana u Njemačkoj, a je li to posljedica povrataka u Hrvatsku, teško je zaključiti jer njemačka i hrvatska statistika useljenih i iseljenih Hrvata nisu usklađene.

Dario Magdić, Sonja Lovrek Velkov i Stjepan Šterc

No uzimajući u obzir navedene brojeve, ne nameće se samo pitanje mogućnosti povratka Hrvata iz iseljeništva, nego i kako upotrijebiti tako brojan iseljenički potencijal. O tome je, između ostaloga, bilo riječi na znanstvenom kolokviju i okruglom stolu Demografski i identitetski potencijal Hrvata u Njemačkoj za Republiku Hrvatsku koji je uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH održan 6. lipnja na Fakultetu hrvatskih studija.

Premda je malo zemalja u svijetu koje nisu bile odredište Hrvata u potrazi za boljim životom, kontinuitet i brojnost njihova iseljavanja u Njemačku već su tradicionalni. Tome je posebno pridonijelo tzv. gastarbajtersko razdoblje koje je započelo krajem 1960-ih godina. Istraživanja toga razdoblja i njegovih posljedica na današnju demografsku sliku Hrvatske stoga su još potrebnija pa su na znanstvenom kolokviju toj temi bila posvećena tri izlaganja - Josipa Mihaljevića s Hrvatskog povijesnog instituta, Karoline Novinšćak-Kölker iz Gradskog muzeja München, koja je i sama kći hrvatskih gastarbajtera, i Wollfyja Krašića s Fakulteta hrvatskih studija.

Iako su Hrvati jedna od najzastupljenijih i najbolje integriranih etničkih skupina u Njemačkoj, u njemačkim osnovnim školama i dalje nema nastave hrvatskog jezika. Karolina Novinšćak-Kölker istaknula je kako, za razliku od Talijana i Španjolaca koji nemaju toliku povijest odnosa s Njemačkom, potomci Hrvata u Bavarskoj hrvatski jezik i dalje mogu učiti isključivo izvan okvira redovite nastave. Da je upravo to jedan od prioriteta hrvatskog veleposlanstva u Njemačkoj, istaknula je Sonja Lovrek Velkov, konzulica I. reda Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Münchenu i dobra poznavateljica hrvatskih prilika u zemlji u kojoj je i sama rođena. Kao druga najbrojnija manjina u glavnom gradu Bavarske, Hrvati su u Münchenu dobro integrirani i uživaju ugled među svojim sugrađanima. Brojne udruge Hrvata svoje aktivnosti financiraju sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH s kojim, ističe konzulica, izvrsno surađuju. Čak 170 projekata financiranih putem programa za hrvatsko iseljeništvo prijavili su upravo njemački Hrvati, kazao je Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika SDUHIRH-a. Međutim, ono što bi doprinijelo većoj integraciji hrvatskog iseljeništva s domovinom jest njihova politička angažiranost kao i mogućnost povoljnijih investicija u Republici Hrvatskoj, rekao je posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva, demograf Stjepan Šterc.

Dio Hrvata pokazuje namjeru povratka, ali ih se za to odlučuje još uvijek mali broj, pokazalo je kvalitativno istraživanje koje su provele Monika Balija i Tamara Bodor s Fakulteta hrvatskih studija. Nepovjerenje u hrvatske institucije, osobito zdravstveni sustav, jedna je od prepreka pri donošenju konačne odluke za povratak. Samopercepcija o vladanju hrvatskim jezikom kod druge i treće generacije njemačkih Hrvata također je čimbenik koji treba uzeti u obzir pri daljnjim istraživanjima o tome kako olakšati potencijalni povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.