Hrvatski jezik – blago našega naroda

Na Fakultetu hrvatskih studija 16. svibnja održan je stručno-znanstveni kroatološki skup Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik u organizaciji studentske udruge Studia Croatica. Pokrovitelj mu je bio Odsjek za kroatologiju, a naziv skupa inspiriran je knjigom Hrvatski kao povijesni jezik (2006) akademika Marka Samardžije (1947–2019). Glavni cilj skupa bio je potaknuti studente na stručno-znanstveno proučavanje hrvatskoga jezika kao temelja hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta. U Programu i knjižici sažetaka, objavljenom uoči skupa, objašnjava se zašto tematsku poveznicu svih izlaganja čini hrvatski jezik u svim njegovim vidovima, uključujući njegov gramatički opis, normiranje, status u povijesnom kontekstu, jezična politika, utjecaj povijesnih mijena na njegovo stanje i identitet. Iako su među izlagačima o raznovrsnim jezičnim temama prevladavali studenti kroatologije, i to sa svih razina studija (doktorskoga, diplomskoga te prijediplomskoga studija), uključeni su bili i profesori, od kojih jedan profesor emeritus. Na taj su način organizatori htjeli osigurati akademsko zajedništvo u prijenosu istraživačkoga iskustva sa starijih naraštaja na mlađe.

Mario Grčević pozdravio je studentsku inicijativu / Izvor Fakultet hrvatskih studija Facebook

Skup je otvorila Ivana Kresnik, pročelnica Odsjeka za kroatologiju. Nakon pozdravnih riječi održala je izlaganje o povijesti kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija i pohvalila studente za trud koji su uložili u organizaciju skupa. Potom su uslijedila izlaganja Marija Grčevića pod naslovom Današnja hrvatska leksikografija i povijesni opseg leksika hrvatskoga književnoga jezika i Karoline Vrban Zrinski na temu Suvremeni hrvatski govor. Mario Grčević u svojem je uvodnom obraćanju također pozdravio studentsku inicijativu koja je rezultirala održavanjem skupa i objasnio da je skup važan i zbog toga što je upravo studij kroatologije kao studij hrvatske kulture temeljni studij oko kojega bi se i u budućnosti trebala razvijati programska koncepcija Fakulteta hrvatskih studija.

U sljedeće tri sesije izlaganja su održali doktorandi, studenti diplomskoga studija i jedna studentica prijediplomskoga studija kroatologije. U posljednjem dijelu skupa predstavljena je knjiga Bečko-hrvatska filološka ishodišta Alojza Jembriha koji je niz godina radio na Odsjeku za kroatologiju, a kao znanstvenik i istraživač i dalje je izuzetno aktivan. O knjizi je, uz samog autora, govorio i Darko Vitek s Odsjeka za povijest.

Uz domjenak, te rasprave u stankama o izlaganjima u koja je uloženo puno truda, skup je uspješno održan i završen, a izlagači i publika rastali su se u ugodnoj atmosferi i u uvjerenju da bi se ovakve konferencije trebale održavati i ubuduće.

Sudionici i izlaganja

Doktorandi: Ivo-Pavao Jazbec: Hrvatski odostražni rječnik — od zamisli prema završetku, Alen Orlić: Vokativ prezimena muških osoba u suvremenom hrvatskom jeziku, Tatjana Štimac: Jezični priručnici u Banovini Hrvatskoj. Studenti diplomskoga studija kroatologije: Lana Jagodić: Kajkavsko narječje u prvoj polovici 20. stoljeća, Carla Peterfai: Genitiv u sintaksi hrvatskog jezika, Rea Ivanic: Pojava, prihvaćanje i učestalost anglizama u hrvatskom jeziku, Ela Kupres: Službena imena naseljenih mjesta u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na imena tipa Pula-Pola, Gabrijel Kukavica: Kulturno-jezični identitet Hrvata BiH u 19. stoljeću, Elena Ruža Pelikan: Hrvatski jezik u dodiru s češkim. Dvojezičnost češke manjine na području Daruvara, i studentica prijediplomskoga studija kroatologije Matea Martić: Pasivni leksik i povijesno-društvena događanja.