1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva

Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ inicirale su proglašenje 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i taj je prijedlog Hrvatski sabor jednoglasno usvojio 14. ožujka prošle godine, a podržala ga je i Vlada RH. Stoga je ova godina u Matici hrvatskoj započela u ozračju velikog jubileja Matičinim časopisom Hrvatska revija koji je cijeli jedan broj posvetio tom jubileju. Taj je broj predstavljen u Osijeku, Splitu, Vinkovcima, Križevcima, Imotskom i Mostaru, a tiskan je i kao prilog Večernjeg lista BiH u 5000 primjeraka. Bit će preveden na engleski jezik. Temat je obljetnici posvetio i Vijenac donoseći u prvom ovogodišnjem broju pregled niza kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programa kojima se planira obilježiti taj važan trenutak hrvatske povijesti.

Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik, tijela nastalog nakon izglasavanja Zakona o hrvatskom jeziku, sveučilišni profesor i stručnjak računalne lingvistike Marko Tadić bio je gost prve ovogodišnje epizode Matičina podcasta 18. siječnja. S urednikom i voditeljem Božidarom Cvenčekom razgovarao je o značenju Zakona o hrvatskom jeziku za Hrvate, o ciljevima Vijeća, o budućnosti hrvatskoga jezika, o spoju tehnologije i lingvistike te razvoju umjetne inteligencije u sprezi s velikim jezičnim modelima.

Marko Tadić održao je u ožujku predavanje u Zakonu o hrvatskom jeziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) pritom istaknuvši: „Mi smo jedan narod i jedan hrvatski jezik, i hrvatski u Hrvatskoj ne smije biti drugačiji od hrvatskog u BiH.“ Kazao je da bi Zakon o hrvatskom jeziku mogao biti od velike koristi i govornicima hrvatskog jezika u BiH.

Snažnije povezivanje
s Hrvatima izvan RH

Početak godine bio je u znaku snažnijeg povezivanja s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i težnje za promocijom hrvatske kulture u inozemstvu koja je ostvarena susretima, projektima i stručnim skupovima.

Karta ogranaka Matice hrvatske sredinom 2025. / Kartu izradio Željko Podoreški

Ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlića Radmana u pratnji posebne savjetnice Vande Babić Galić primio je 21. siječnja predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran s članovima Predsjedništva MH. Razgovarali su o djelovanju ogranaka Matice hrvatske u BiH te izvan Hrvatske i o važnosti očuvanja hrvatskoga identiteta u mjestima u kojima žive Hrvati. 

Veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj Paolo Trichilo i direktor Talijanskog instituta za kulturu Gian Luca Borghese posjetili su Maticu hrvatsku 27. siječnja. Sastali su se s predsjednikom MH akademikom Mirom Gavranom i potpredsjednikom MH Damirom Zorićem. Prilikom susreta razgovarali su o mogućoj suradnji na afirmaciji hrvatske umjetnosti i kulture u Italiji i obrnuto.

Dana 2. travnja Maticu hrvatsku posjetili su veleposlanica Republike BiH Njezina Ekscelencija Elma Kovačević-Bajtal i prvi tajnik Ivan Čobanac. Na sastanku s predsjednikom MH akademikom Mirom Gavranom, potpredsjednikom Damirom Zorićem i gospodarskim tajnikom Ivicom Nuićem razgovaralo se o suradnji Hrvatske i BIH na području kulture i gospodarstva te o važnosti jačanja suradnje.

Suradnja s hrvatskim udrugama u inozemstvu i u 2025. nastavila se provedbom projekta Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske putem Vijenca, a od ožujka dvjestotinjak primjeraka Vijenca svaka dva tjedna putuje na adrese hrvatskih veleposlanstava diljem svijeta. O povezanosti domovinske i izvandomovinske Hrvatske brine i Matičin Odjel za međunarodnu suradnju i iseljeništvo, koji je u ožujku održao važnu tribinu o ideji muzeja iseljeništva. Zaključeno je da „muzej iseljeništva u zemlji prožetoj stoljetnim migracijama kakva je Hrvatska nije samo zgodna mogućnost, već nužnost“.

Pokretanje portala Misao.hr

Kraj siječnja i početak veljače bili su obilježeni dvama novim pojačanjima u području medija. Pokrenut je novi informativni portal Matice hrvatske Misao.hr, koji je s radom započeo 11. veljače, u okviru obilježavanja Dana MH. „Portal će sadržavati kulturni, znanstveni, obrazovni, gospodarski, politički, povijesni i sportski sadržaj, sadržaj o hrvatskom jeziku, mladima, obrazovanju i znanosti“, najavila je glavna urednica Smiljana Škugor-Hrnčević.

Na sjednici Odjela za medije Matice hrvatske 22. siječnja izabrana je nova pročelnica Odjela Jasna Vaniček-Fila, koja je tako naslijedila Igora Kanižaja koji je tu dužnost obnašao od 2019. Osim 20-godišnjeg radnog iskustva u medijima, nova je pročelnica od 2021. do 2024. radila je na mjestu ravnateljice Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija. Odlukom Hrvatskog sabora, 13. prosinca 2024. imenovana je članicom Vijeća za elektroničke medije. Odjel za medije i portal Misao.hr prvu su suradnju ostvarili organiziravši u travnju okrugli stol Mediji i medijska pismenost: gdje smo danas? Na pitanje koliko je medijska pismenost, kao ključna vještina našega vremena, uistinu zastupljena u beskonačnome medijskom prostoru, kao i u društvu koje nas okružuje, odgovorili su cijenjeni sudionici: medijski stručnjak Božo Skoko, novinarka i urednica Anita Šulentić, akademik Ratko Cvetnić, pomoćnica glavne urednice Novog lista Tihana Tomičić, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić te pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske Jasna Vaniček-Fila. Program je moderirala glavna urednica portala Misao.hr Smiljana Škugor-Hrnčević.

Knjige Središnjice Matice hrvatske u 2025. godini

Svečanoj proslavi 183. obljetnice osnutka Matice hrvatske, održanoj 11. veljače, prisustvovale su brojne osobe iz kulturnog i javnog života. Uz prigodni govor predsjednika MH akademika Mire Gavrana, predstavljena je monografija Marija Jareba Hrvatski nacionalni simboli: Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze, sveobuhvatna analitička studija povijesti hrvatskih grbova i zastava od njihova postanka do suvremenosti.

Matičari iz svih dijelova Hrvatske te iz BiH i Crne Gore okupili su se od 14. do 16. ožujka u Vinkovcima na sjednici Glavnog odbora i Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske, gdje je prihvaćen prijedlog predsjednika MH akademika Mire Gavrana da se izborna skupština Matice hrvatske održi u lipnju. Uz članove Predsjedništva i GO MH te domaćine iz OMH u Vinkovcima na sjednici Glavnog odbora i Savjeta prisutni su bili još predstavnici ogranaka MH u Boki kotorskoj, Splitu, Čakovcu, Čitluku, Tuzli, Sarajevu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Zadru, Orašju, Belom Manastiru, Županji, Iloku i Vukovaru.

Matičari iz županije Šibensko-kninske na Bribirskoj glavici obilježili su u svibnju 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva i Dan državnosti. Sudjelovali su članovi Matice hrvatske iz Šibenika i Skradina, a pridružili su im se kolege iz Primoštena, Drniša, Tribunja i Murtera te iz susjednoga Zadra.

Suradnja s Muzejom moderne umjetnosti u Mostaru

Zahvaljujući sinergiji Matice hrvatske, Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, Vijeća Matice hrvatske u BiH i Muzeja moderne umjetnosti, u Mostar je u svibnju stigla velebna izložba – Zbirka umjetnina Matice hrvatske, kojom je i službeno otvorena međunarodna manifestacija Mostarsko proljeće 2025. – XXVII. Dani Matice hrvatske Mostar. Na izložbi su predstavljena čak 102 djela iz bogate Zbirke umjetnina Matice hrvatske koja su prvi put javnosti predstavljena kao jedna cjelina, kazao je kustos Marin Ivanović. Također u suradnji s Muzejom moderne umjetnosti  u Mostaru u posljednje vrijeme realizirano je pet izložbi bosanskohercegovačkih umjetnika u Galeriji MH (Mario Šunjić, Darko Dugandžić, Mladen Ivešić, Josip Ivanović i Josip Ivešić).

Svečano otvaranje izložbe Matičinih slika u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru  / Snimio Kruno Hrkać  / Sveučilište u Mostaru

Svibanj je bio u znaku Šimićevih susreta, najvažnije kulturne manifestacije u općini Grude, koja se ove godine održava 62. put. Objavljeni su i prijevodi Šimićevih pjesama na svjetske jezike.

O geostrateškim odnosima na europskom jugoistoku, s naglaskom na situaciju u Crnoj Gori, a u svjetlu globalne nestabilnosti nakon ruske agresije na Ukrajinu i praktičnih posljedica promjene administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, promišljalo se i raspravljalo 7. ožujka na tribini iz ciklusa Sučeljavanja u Matici hrvatskoj. Uz moderiranje potpredsjednika MH Damira Zorića, na tribini pod nazivom Geostrateški odnosi na europskom jugoistoku sudjelovali su hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) i crnogorski književnik Milorad Mijo Popović.

Sredinom lipnja 2025. Matica hrvatska broji 5500 članova s uplaćenom članirnom, od toga ih je 3600 u ograncima u Hrvatskoj, kojih je trenutno stotinjak, dok je 1300 članova iz Središnjice u Zagrebu. U BiH Matica hrvatska broji 500-tinjak aktivnih članova raspodijeljenih u 17 ogranaka. Matica hrvatska ima ogranke u Austriji, Belgiji, Crnoj Gori, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji.

(Redakcija)