Treba nam nacionalna zbirka dječje književnosti

Rijeka je od 7. do 10. svibnja bila domaćin međunarodne znanstvene konferencije Periodizacijski i žanrovski pristupi istraživanju dječje književnosti, posvećene stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog književnog znanstvenika i pedagoga Milana Crnkovića. Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti (HIDK) u suradnji s Učiteljskim fakultetom iz Zagreba te riječkim Filozofskim fakultetom, a okupila je brojne znanstvenike. Povod je to za razgovor s predsjednicom HIDK-a Sanjom Lovrić Kralj.

Koji je glavni cilj ove konferencije u kontekstu promicanja dječje književnosti?

HIDK je organizirao ovu konferenciju posvećenu Milanu Crnkoviću zato što je on začetnik akademskoga istraživanja dječje književnosti u Hrvatskoj postavivši temelje koji su i danas ishodišna točka istraživača hrvatske dječje književnosti. Konferencija je održana na petnaesti rođendan HIDK-a koji danas, gotovo šezdeset godina nakon prvog Crnkovićeva visokoškolskog udžbenika Dječja književnost (1967), obuhvaća više od 50 znanstvenika i stručnjaka u Hrvatskoj koji se bave istraživanjima dječje književnosti.

Milan Crnković autor je prve sustavne periodizacije hrvatske dječje književnosti (1971), a pri konceptualizaciji periodizacije Crnković se oslanjao na njemu suvremene imanentističke pristupe književnosti, utemeljivši analize na estetskoj dimenziji djela.

Tko su bili plenarni izlagači?

Na konferenciji je bilo 47 sudionika iz Hrvatske, Poljske, Italije, Slovenije, Srbije, Austrije, Ukrajine, Velike Britanije i Kanade. D. Stolac, profesorica emerita, S. Hranjec, profesor emeritus, D. Težak, profesorica u trajnom zvanju i B. Majhut, profesor u trajnom zvanju, pozvana su izlaganja održali prvoga dana konferencije. Drugi je dan izlagao P.  Hunt, profesor emeritus na Sveučilištu Cardiff u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedan od prvih i vodećih znanstvenika u svijetu, koji je pripremio rad o svojoj viziji književno-istraživačkog polja dječje književnosti danas. U petak je izlagala S. Blumesberger, predsjednica austrijskog društva za istraživanje dječje književnosti, izloživši pregled razvoja austrijske dječje književnosti. S obzirom na postavljeni tematski okvir, i ostali su izlagači, iz različitih perspektiva, promišljali žanrovske i periodizacijske pristupe istraživanju dječje književnosti.

Iz programa je vidljivo da je konferenciju pratio i bogat kulturni program?

Svojim glazbenim nastupom J. Petrović, pranećakinja M. Crnkovića, predstavila je Crnkovićevo pjesništvo. HIDK je u suradnji s izdavačkom kućom Alfa prezentirao izložbu Pregled povijesti hrvatske dječje književnosti i njezina istraživanja autora B. Majhuta i D. Težak. U sklopu konferencije, a povodom dana Filozofskog fakulteta u Rijeci, održano je predstavljanje monografije urednica J. Ledić i I. Miočić „Nekako smo bili puno više dica“ – fragmenti sjećanja na djetinjstvo u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća. Likovni aspekt obilježila je izložba likovnih djela umjetnika i likovnih pedagoga Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru, Likovna rezonanca: Maribor u Rijeci koju su pripremili Z. Tomljenović i R. Lozar.

Kako se planira uključiti mlađu generaciju istraživača i studenata u diskusiju o Crnkovićevoj ostavštini te budućnosti dječje književnosti?

HIDK je osnovan 2010. godine u Petrinji, u vrijeme koje je obilježio veći broj znanstvenika s doktoratom iz područja dječje književnosti. Od tada je udruga napravila mnogo: osnovan je časopis Libri & Liberi: istraživanje dječje književnosti i kulture koji je danas jedan od najcjenjenijih humanističkih časopisa, istraživanjima hrvatske dječje književnosti otvoren je novi prostor na nacionalnoj razini, a organizacijom i suorganizacijom brojnih znanstvenih konferencija naša su istraživanja predstavljena i zapažena u europskom i svjetskom kontekstu.

Planira se osnivanje nacionalne zbirke dječje književnosti radi očuvanja baštine starih i rijetkih knjiga dječje književnosti te sustavnog popisivanja bibliografije hrvatskih dječjih knjiga. Desetljećima je na filozofskim fakultetima dječja književnost zastupljena tek na izbornim kolegijima, što dodatno ukazuje na nedostatke u obrazovanju nastavnika hrvatskoga jezika. Upravo se u kontekstu HIDK-a uočava pluralnost jednakovrijednih pristupa dječjoj književnosti koji tek trebaju naći svoj sveobuhvatniji institucionalni prostor.