Svehrvatska zborska povorka

Stihovima „Hrvatski pjevački pozdrav / Pjesmom za dom! / Za dom i narod svoj!“ jednako kao i prije stotinu godina 24. svibnja započela je velebna Svehrvatska zborska povorka u čast 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, kao jedan od mnogobrojnih projekata kojima Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ odaje počast toj važnoj obljetnici, ne samo diljem domovine nego i posvuda gdje žive Hrvati. Dok svjedočimo ovogodišnjoj proslavi, valja nam se prisjetiti kako je izgledalo „prvo izdanje” ovog jedinstvenog glazbeno-umjetničkog ­spektakla, održa­no u listopadu 1925. Događaj je održan pod pokroviteljstvom tadašnjeg gradonačelnika Zagreba Vjekoslava Heinzela, koji je bio član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ kao Zmaj Splitski I. Povorka je, uz ostale aktivnosti, u to vrijeme predstavljala izniman doprinos očuvanju hrvatskog nacionalnog bića i svehrvatskog zajedništva te popularizaciji lika i djela kralja Tomislava te hrvatske povijesti općenito. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ stoga je bila pokretač i predvodnik obilježavanja tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, u vrijeme kad je takva glazbeno-patriotska povorka bila presedan jer se Hrvatska nalazila unutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj nije imala ravnopravan položaj.

U povorci je sudjelovalo više od 1600 pjevača iz 68 pjevačkih zborova, KUD-ova, klapa i drugih kulturnih djelatnika, pristiglih iz ukupno 38 hrvatskih gradova / Izvor DHBZ

Po uzoru na svoje prethodnike, Družba je i ove, jubilarne 2025. organizirala Svehrvatsku zborsku povorku, koja je na jednom mjestu okupila hrvatske pjevačke zborove i ansamble.

Od HNK do Jelačićeva i Tomislavova trga

Stoga je ovoj posebnoj manifestaciji svoj obol dalo više od 1600 pjevača iz 68 pjevačkih zborova, KUD-ova, klapa i drugih kulturnih djelatnika, pristiglih iz ukupno 38 hrvatskih gradova. Ovaj je događaj u obliku partnerstva dobio potporu Hrvatskog sabora kulture te brojnih hrvatskih povijesnih postrojbi, sinjskih alkara, viteških bratovština i drugih domoljubnih udruga.

Organizacijski i kulturno jedinstven program započeo je točno u podne, kad je ispred Hrvatskog narodnog kazališta izvedena hrvatska himna Lijepa naša domovino te skladba Hrvatski pjevački pozdrav Rudolfa Matza, Zmaja Ognjenog, uz nadahnute pozdravne govore Velikog meštra Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, te Josipa degl’Ivellija, Zmaja Bračkog II., Kancelara Kapitula Zlatnoga Zmaja i Areopagita, ujedno i osobe zaslužne za ovu manifestaciju (uz Juricu Petra Petrača, glazbenog voditelja, dirigenta Ansambla LADO, dirigenta zbora Cantores sancti Marci te umjetničkog voditelja klape Cesarice).

Pozdravne govore održali su Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, te Josip degl’Ivellio, Zmaj Brački II.

Povorka je, uz izvedbe pjesama Rajska Djevo, kraljice Hrvata, Croatio, iz duše te ljubim, Vilo Velebita, Zvjezdice Danice i mnogih drugih, krenula Masarykovom i Gajevom ulicom sve do Trga bana Josipa Jelačića, odakle se uputila Praškom ulicom prema Zrinjevca, Strossmayerova trga te na koncu, do Trga kralja Tomislava, gdje se, odavanjem počasti prvom hrvatskom kralju, zbio vrhunac proslave. Ondje su zborovi izveli i skladbu Živila Hrvatska, poznatiju pod naslovom Glasna jasna skladatelja Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog, na tekst Augusta Šenoe objavljen u Viencu 1873, a slikana je i milenijska fotografija, koja će za sljedećih stotinu godina, nekim budućim naraštajima, sačuvati svjedočanstvo naše svijesti, ponosa, ali i zalaganja u čast neprolaznom imenu prvog kralja narodnog imena.

Povorka je krenula od HNK, preko Trga bana Jelačića do Trga kralja Tomislava / Snimio Matija Habljak / PIXSELL;

Damir Zorić, potpredsjednik MH, i Miro Gavran, predsjednik MH / Izvor Matica hrvatska;

povijesne postrojbe u povorci / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

Iz Družbe ističu kako je riječ o, po broju sudionika, njihovom najvećem projektu. Kako i priliči znamenitim događajima, tako je i ovaj večer prije imao svoju uočnicu, a riječ je o predstavljanju prigodne poštanske marke posvećene prvom hrvatskom kralju, izrađene u suradnji s Hrvatskom poštom, čiji dizajn potpisuje Tomislav Vlainić, dizajner iz Splita, dok je autor predloška znameniti hrvatski kipar i arhitekt Frane Cota. Naime, u središtu marke nalazi se Cotin brončani reljef s likom kralja Tomislava, što snažno evocira nacionalni ponos i trajnost hrvatske državnosti. Predstavljanje je održano u sjedištu Družbe, u Kuli nad Kamenitim vratima, gdje je održan svečani program, koji je okupio istaknute ljude iz društvenog i intelektualnog života. Izdanje se odnosi na iznos poštarine za pisma mase do 50 grama u unutarnjem prometu te za dopisnice i razglednice u istom prometu. Ukupna naklada iznosi 50.000 primjeraka, a marke su tiskane u hrvatskom arku koji sadrži 25 maraka i pet privjesaka, raspoređenih u 30 polja.

Veza prošlosti i sadašnjosti

Nova prigodna poštanska marka simbolički uspostavlja vezu između prošlosti i sadašnjosti, odnosno između Tomislava kao vladara kojeg je priznao papa Ivan X. i Hrvatske danas, koja je, kao i Tomislavova, slobodna i okrenuta europskom Zapadu.

Podsjetimo, Hrvatski je sabor, neposredno prije raspuštanja svoga 10. saziva, 14. ožujka 2024. godine jednoglasno (sa 127 glasova) usvojio zajednički prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Podršku tom zajedničkom prijedlogu, kojim se u Hrvatskome saboru postiglo rijetko viđeno jedinstvo, dali su Ministarstvo kulture i medija RH te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH, a predlagatelj je bio saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. U moru drugih zbivanja, Svehrvatska zborska povorka ističe se i po tome što pridaje snažan doprinos kulturnoj promidžbi Zagreba, koji je barem na jedan dan postao raskošna kulisa hrvatskog zajedništva temeljenog na predodžbama iz slavne prošlosti. To su prepoznali mnogi okupljeni građani svih generacija koji su subotnje popodne proveli uživajući u svemu što su mogli vidjeti i čuti, jer je sve to bilo odraz velike topline i ljubavi prema domovini u našem vremenu i aktualnom trenutku, što naposljetku i jest esencija obljetničarskih prigoda.