Posljednji hrvatski blaženik beatificiran je 2024.

Što znamo o Alojziju Paliću (1877–1913), zasad posljednjem proglašenom hrvatskom blaženiku? Mučenik je, ubijen od strane pravoslavaca jer se suprotstavio nasilnom pokrštavanju muslimana. Prisiljavan je da se odrekne svoga svećeništva i katoličanstva i da prijeđe na pravoslavlje. Kauza se vodila u Skadarskoj biskupiji od 2002. Beatificiran je lani kao Hrvat iz Janjeva, iako je bilo nastojanja da se pobriše njegov hrvatski identitet. Nakon beatifikacije nije bilo puno govora o njemu, zato je bio slavljen 24. svibnja u Križevcima, na 17. Danima hrvatskih svetaca i blaženika održanima od 22. do 25. svibnja.

Predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana Dr. Stjepan Kranjčić Tanja Baran s fotografijom hrvatskog blaženika Alojza Palića

Pretprogram i misno slavlje ovogodišnjeg izdanja bilo je u čast trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina, dok je u kulturnom dijelu programa otvoren novi izložbeni ciklus Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu akademskog slikara Tihomira Lončara. Uslijedilo je misno slavlje koje je, uz koncelebraciju križevačkoga župnika preč. Stjepana Sovičeka, predvodio rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca mons. Antun Sente. U propovijedi je govorio o sv. Marku kao svecu savjesti. „Marko je bio potpuno svjestan katoličkih vrijednosti. Odbio je pod cijenu života prihvatiti materijalna blaga. Radije je ostao vjeran Kristovim idealima i Katoličkoj crkvi. Ubili su ga kršćani. U današnjem je trenutku sv. Marko, iako je živio prije četiri stoljeća, veoma aktualan.“ 

Uime domaćina Tanja Baran, kao predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, uvodno je istaknula da je ponosna na to što iz Križevaca već 17. godinu zaredom kreće novi izložbeni ciklus likovnih prikaza hrvatskih duhovnih velikana i što se on, kao neumorna hodočasnička izložba, nakon Križevaca širi po Hrvatskoj. 

Sljedeći dan bio je posvećen službenici Božjoj Klari Žižić, a održan je i okrugli stol Svete žene Crkve u Hrvata. Majku Klaru Žižić propovjednik don Marinko Mlakić iz Šibenika predstavio je kao pobožnu franjevku koja se posvetila brizi za čistoću vjere u narodu, brizi za bolesne, napuštene, putnike… Ta je njezina ljubav i zauzetost bila prepoznata pa joj se pridružilo više djevojaka koje su zajedno s njom utemeljile Družbu sestara franjevki od Bezgrješne. Sudionici okruglog stola zaključili su da je svetih žena u Hrvatskoj itekako bilo i da ih danas ima, a to što u Hrvatskoj nemamo nijednu službenu sveticu i tek rijetku blaženicu redovnicu, upućuje na to da treba uložiti više ljubavi i truda u kauze žena.

Zadnjeg je dana doktorandica Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Zadranka Hana Kilijan, govorila o blaženiku Jakovu Zadraninu. Bio je franjevac iz Zadra, nije bio svećenik, a svetost je ostvario u Bitettu u Italiji tijekom 15. stoljeća. Tamo se i čuva njegovo gotovo neraspadnuto tijelo. Skupljao je milostinju, njegovao bolesne od kuge. U šezdesetak redovničkih godina služio je kao kuhar, vratar, vrtlar, sakristan. Neprekidno je molio, neumorno pomagao ljudima u potrebi, imao je dar proricanja. Bl. Jakova u Bitettu štuju kao zaštitnika grada. Spomendan mu je 27. travnja. U tijeku je proces za njegovo proglašenje svetim.