Kristalna riznica baštine, čuvarica znanja

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ubraja se u malobrojne nacionalne knjižnice u svijetu koje su u istome stoljeću dobile dvije namjenski projektirane zgrade – secesijsku palaču na Marulićevu trgu, projektanta Rudolfa Lubynskog 1913. i današnju zgradu na Trnju, koja je autorski projekt Velimira Neidhardta, Marijana Hržića, Zvonimira Krznarića i Davora Mance.

Knjižnica je u nove prostore preseljena 28. svibnja 1995. pa je tako upravo obilježena 30. obljetnica života i rada u novom prostoru.

Građena pod uzbunama, u jeku Domovinskog rata, Knjižnica je poslužila i kao sklonište stanovnicima Trnja.

Na više od 130.000 metara polica NSK danas čuva približno 3,7 milijuna knjiga rukopisa, novina,  (Snimio Goran Stanzl / PIXSELL) časopisa, zemljovida, crteža, muzikalija i ostalih knjižničnih jedinica / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

„Tako je kroz svoje postojanje ova zgrada, osim osnovne namjene da čuva i predstavlja baštinu hrvatskog naroda, čuvala i njezine građane“, naglasila je glavna ravnateljica Ivanka Stričević.

„Preseljenje u novu prostraniju i moderniju zgradu bilo je nužnost, no danas, 30 godina kasnije na taj prelazak u novi prostor gledamo kao na simbol našeg trajnog opredjeljenja prema razvoju hrvatskog društva kroz kulturu, znanost i obrazovanje“, riječi su ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Govoreći o reformi upravljanja kulturnom baštinom ministrica je najavila osiguravanje prostora za primjerenu pohranu arhivskih, knjižničnih i muzejskih depoa, kako bi se smanjili rizici, koje nosi sadašnji politički i gospodarski trenutak, za očuvanje svekolike kulturne baštine.

Glavni projektant zgrade NSK akademik Velimir Neidhardt / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

Na više od 130.000 metara polica NSK danas čuva približno 3,7 milijuna knjiga rukopisa, novina, časopisa, zemljovida, crteža, muzikalija i ostalih knjižničnih jedinica. Uz to sustavno izgrađuje zbirke i razvija usluge kojima promiče hrvatsku kulturnu i znanstvenu baštinu, unapređuje nacionalni knjižni sustav te odgovara potrebama i očekivanjima suvremenih korisnika. Na svečanosti obilježavanja 30. godišnjice preseljenja u novu zgradu govorio je i njezin glavni projektant akademik Velimir Neidhardt. Posebnu pozornost posvetio je rekonstrukciji prostora za potrebe hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe. Arhitektonskim konceptom rekonstrukcije i ostvarenom distribucijom prostora osiguran je kontinuitet funkcionalne svrhovitosti u daljnjem korištenju prostora nakon zasjedanja 2020, naglasio je akademik Neidhardt i dodao kako je niz prostornih sklopova NSK preuzela za proširenje svojih funkcija i razvojnih planova, a najvažniji kongresno-konferencijski sklop koristi i Vlada Republike Hrvatske. Prostor laterale koristi se za knjižnične programe CroAtriuma, za promicanje zbirke Croatica te za druge kulturne, znanstvene, obrazovne i društvene programe.

Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević

Za NSK se kaže da je kristalna riznica baštine, čuvar znanja i nacionalnog identiteta. „Ovdje je jasno da se ta važnost i ta uloga knjižnice nije smanjila ili nije postajala manje važna niti u današnjem svijetu u kojem ubrzane tehnološke promjene upravo i od knjižnica traže da prate razvoj informacijskog društva da, usvajajući nove tehnologije, korisnicima knjižnica pruže vrijednu, točnu i pouzdanu informaciju kao što su to radile kroz stoljeća“, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek

„Digitalizacija je danas jedan od prioritetnih poslova – i kao mjera zaštite građe i kao mehanizam za jačanje usluge dostupnosti. Razvoj tehnologija omogućuje nam bolju i bržu povezanost i razmjenu građe s najrelevantnijim knjižnicama u svijetu, uvid u svjetska znanstvena postignuća i promociju nacionalne baštine. Stoga je upravo u tijeku uspostava novoga knjižničnog informacijskog sustava u oblaku, platforme i programa koji će nam omogućiti da ovu knjižnicu, kao krovnu u Hrvatskoj, funkcionalno povežemo s visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama, kako međusobno, tako i s knjižnicama u svijetu“, kazala je, između ostalog, o sadašnjosti i budućnosti NSK glavna ravnateljica Ivanka Stričević.

U predvorju Knjižnice otvorena je izložba Prenosimo ideje kroz vrijeme: tri desetljeća staklene riznice baštine autorice Tamare Ilić Olujić.

„Na izložbi se nismo opredijelili samo za daleku prošlost već smo pokušali izdvojiti najznačajnije aktivnosti Knjižnice u proteklom tridesetogodišnjem radu. Treba istaknuti uspostavu Digitalnih zbirki, Hrvatski arhiv weba i druge aktivnosti.“

Jedan od naglasaka na izložbi svečano je polaganje kamena temeljca nove zgrade 1988. Položili su ga akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković. U temeljima je tekst iz hrvatsko-glagolskog brevijara iz druge polovice 14. stoljeća koji se čuva u Vatikanu, a potječe iz Gacke, i za koji je običan puk prikupljao novac da ga otkupe od Turaka. To je jedan od tekstova, nastalih u rasponu od pet stoljeća, koje je na svečanosti pročitao dramski umjetnik Boris Svrtan.