Jubilej Hrvatskoga Kraljevstva u Mostaru

Tisuću stota obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva bila je tema ovogodišnje 11. Međunarodne znanstvene konferencije Identiteti – Kulture – Jezici koja je održana 15. i 16. svibnja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Konferencija je bila dio službenog programa proslave ove značajne obljetnice, a organizatori su, uz Filozofski fakultet, Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Uz bogat program otvaranja, na konferenciji koja je okupila ugledne znanstvenike iz Republike Hrvatske, BiH i Slovenije održano je 26 izlaganja.

Svečano otvaranje u amfiteatru Antun Branko Šimić na Filozofskom fakultetu obogaćeno je zanimljivim kulturno-umjetničkim programom, u sklopu kojega je priređena i izložba Duvno polje – kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava. Tom je prigodom predstavljeno i obljetničko izdanje časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija, koji urednički potpisuje Mirjana Polić Bobić – „Tisuću sto godina Hrvatskoga Kraljevstva u Hrvatskoj reviji“. Urednica je kazala kako se časopis bavi hrvatskim kulturnim i društvenim temama, kao i temama povezanima s Hrvatskom i hrvatskim nacionalnim korpusom. „Jedan se broj u cijelosti posvećuje jednoj temi jedino ako je ona od posebnog značaja, kao što je ova obljetnica, a broj je izazvao ogromno zanimanje.“

Obol večeri dala je klapa Drača s izvedbama posvećenima upravo kralju Tomislavu, a premijerno je izvedena i skladba Na novu plovidbu, autora don Dragana Filipovića.

Dekan Dražen Barbarić, veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ Mislav Grgić, potpredsjednik Matice hrvatske i predsjednik Vijeća ogranaka Matice hrvatske BiH Damir Zorić i prodekan za znanost Marko Odak / Snimila Ivana Krezić

Afirmacija kulturno-povijesne baštine Hrvata s obje strane granice

Predsjednik Organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije Marko Odak kazao je kako je obilježavanje ove obljetnice u BiH, osobito na akademskoj razini, važno jer doprinosi očuvanju i afirmaciji zajedničke kulturno-povijesne baštine Hrvata s obje strane granice.

„Konferencija postaje najviši oblik znanstvenog promišljanja ovog povijesnog jubileja jer okuplja istaknute znanstvenike iz različitih zemalja i disciplina, potiče dijalog i interdisciplinarni pristup te omogućava da se povijesno značenje Hrvatskoga Kraljevstva sagleda u širem, europskom i suvremenom kontekstu.“

Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Mislav Grgić istaknuo je kako je Družba sudjelovala i u obilježavanju tisućite obljetnice, 1925. godine, dodavši da su prazmajevi postavili spomen-obilježja diljem hrvatskih zemalja.

„Naši učenici kroz školsku literaturu uče i znaju tko je bio kralj Tomislav, najvažnija povijesna ličnost Hrvatskog Kraljevstva i prvi hrvatski kralj. Popularizacija njegove uloge iznimno je važna, a dovoljno je pogledati broj ulica, trgova i parkova koji nose njegovo ime diljem hrvatskih krajeva, koji nadilazi bilo koji drugi lik iz povijesti“, kazao je Grgić.

Lijepo je bilo vidjeti mnoštvo studenata, ali i drugih posjetitelja, koji su sa zanimanjem razgledali izložbu Duvno polje – kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava, autora o. Zvonka Martića postavljene u predvorju Filozofskog fakulteta, a u organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“.

O izložbi je, uime njezina autora o. Martića, govorila ravnateljica Kulturno-informativnog centra u Tomislavgradu Danijela Papić, istaknuvši kako je naziv izložbe uzet iz početnog stiha pjesme „Duvno polje, kraljevsko prijestolje, tu je slava kralja Tomislava…“.

Sama izložba želi donijeti novu perspektivu na jedan od ključnih događaja nacionalne prošlosti i državotvornosti.

Konferencija je okupila ugledne znanstvenike iz Republike Hrvatske, BiH i Slovenije koji su održali 26 izlaganja

„U povijesnim izvorima 914. godine u djelu Historia Salonitana autora Tome Arhiđakona prvi se put spominje knez Tomislav, a 925. godine papa Ivan X. Tomislava naziva kraljem. To je prvi spomen Tomislava kralja. Temu o mjestu krunidbe otvara Ivan Kukuljević Sakcinski u raspravi o Tomislavu, prvom hrvatskom kralju, koju je objavio 1881. godine. Ukratko se može reći kako je spajanjem dvaju podataka: prvog – o prvom pisanom spomenu Tomislava kao kralja iz pisma pape Ivana X. 925. godine, i drugoga – iz teksta o Hrvatskom saboru na polju Dalmi iz Ljetopisa popa Dukljanina, koje je poistovjećeno s Duvanjskim poljem, izveden zaključak: Tomislav je okrunjen za kralja 925. godine na Duvanjskom polju. Na krilima historiografskih zaključaka i trenutačnog društveno-političkog stanja rađa se i ideja o proslavi tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“, napisao je o. Martić naglasivši kako predaja o krunidbi kralja Tomislava među Duvnjacima najvjerojatnije nije ni postojala dok nije objavljen spomenuti rad Sakcinskoga. „Poslije je to mišljenje snažno promovirao Vjekoslav Klaić. Duvnjaci prilaze toj predaji kao povijesnoj činjenici. Zbog toga su promijenili ime grada Duvno u Tomislavgrad, a i mnoge udruge u gradu i okolici nose naziv Tomislav.“

Tijekom otvaranja konferencije prikazan je i 3D prikaz obnove spomen-ploče kralju Tomislavu. Filozofski fakultet pokrenuo je u veljači 2025. inicijativu za obnovu spomen-ploče kralju Tomislavu u Mostaru, koja je 1925. godine bila postavljena u čast hrvatskoga kralja na zgradi Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva Hrvoj. Na mjestu te zgrade danas se nalazi franjevački studentski dom Dompes. Povijesni izvori i postojeće fotografije potvrđuju njezinu lokaciju, izgled i sadržaj, a poznato je i tko je sudjelovao na svečanom otkrivanju 1925. godine. Ploču je otkrio tadašnji gradonačelnik Mostara Smail-aga Ćemalović, a govore su održali dr. Bariša Smoljan i fra Leo Petrović. Tadašnja Srednja ulica preimenovana je u Ulicu kralja Tomislava. Ploča je uklonjena nakon Drugoga svjetskog rata.

Inicijativni odbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u sastavu dekan Dražen Barbarić, prodekan za znanost Marko Odak, voditelj Ureda za odnose s javnošću Miroslav Vasilj, viši asistent Marin Čuljak i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Marin Ivanović, uz odobrenje i podršku gradonačelnika Marija Koridića uputili su prijedlog gradskoj upravi Grada Mostara da se u Mostaru postavi spomen-ploča u čast kralja Tomislava povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.

Prijedlog je da se nova spomen-ploča postavi ispred zgrade Dompesa, kako bi se uspostavio kontinuitet s povijesnom lokacijom ploče iz 1925. Izradila bi se u bronci i bila postavljena na kamenom stubu kao dio osmišljenog urbanog mobilijara. Dimenzije stuba bile bi: visina 340 cm, širina i dubina 80 cm. Ploča dimenzija 80 x 80 cm bila bi postavljena pod kutom od 90 stupnjeva. Na jednoj strani nalazio bi se reljef kralja Tomislava na konju, a na drugoj strani bio bi reljefni prigodni natpis:

U SPOMEN TISUĆU STOTE OBLJETNICE KRUNIDBE TOMISLAVA, PRVOG HRVATSKOG KRALJA I SIMBOLA HRVATSKE DRŽAVNOSTI. OVA PLOČA SVJEDOČI O TISUĆLJETNOJ PRIPADNOSTI HRVATSKOG NARODA OVOME PROSTORU, NJEGOVU

POVIJESNOM PAMĆENJU I OPSTOJNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI.
MOSTAR, MMXXV.

Obnova ploče nije samo čin simboličnoga povijesnog sjećanja, nego i trajan doprinos očuvanju kulturno-povijesne memorije Mostara i hrvatskoga naroda u BiH.

26 znanstvenih izlaganja

Drugoga dana konferencije na 26 znanstvenih izlaganja (Mislav Grgić, Mario Jareb, Damir Zorić, Marko Tadić, Ante Uglešić, Željko Bartulović i dr.) govorilo se i raspravljalo o povijesnim, jezičnim, kulturološkim, pravnim i političkim aspektima hrvatskog kraljevskog naslijeđa. Potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb istaknuo je da poruke koje nose spomen-obilježja iz 1925. i danas imaju snažno značenje. Citirao je natpise: „još nas ima, još smo tu nakon tisuću godina“ i dodao kako su Hrvati tada, predvođeni kulturnim ustanovama, jasno pokazali da postoje i da imaju identitet.

O uvijek zanimljivoj temi povijesnosti identiteta te hrvatskim narodopisima govorio je predsjednik Vijeća MH u BiH i potpredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić naglasivši kako identitet nije samo stvar historiografije, već i umjetnosti, kulture sjećanja i osobne volje. „To temeljim na dvije ključne sastavnice – volji da se s nečim poistovjetimo i povijesnim činjenicama koje tu volju podupiru“, kazao je Zorić.  Također je otkrio jednu zanimljivost:

„Još zadnjega mjeseca 19. stoljeća mostarske hrvatske novine Osvit pisale su o prijedlogu iz Duvna, a potom i iz Mostara, da se u 20. stoljeću trebaju obilježiti važne godišnjice: 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva, 400 godina prve hrvatske knjige te 400 godina od ustoličenja Habsburga za hrvatskoga kralja. Dakle, prvi je bio mostarski Osvit još na samome početku 20. stoljeća. Njihovu vijest preuzele su zagrebačke novine Hrvatsko pravo, Obzor i Vienac, i tako je počelo oblikovanje narativa ne samo o jednom kralju (o kojemu se inače zna malo konkretnoga), čime su donji društveni slojevi (nepismeni, narodni) potaknuli one gornje (pismene, građanske) na stvaranje identitetskoga državotvornog okvira za Hrvate koji, kako oni iz Hrvatske tako i oni iz Bosne i Hercegovine, žive u zajedničkoj austrougarskoj carevini, razdijeljeni na Dalmaciju, Hrvatsku, Slavoniju i Bosnu i Hercegovinu, zemlje o kojima se u hrvatskoj državno-pravnoj tradiciji već od 15. st. piše kao o Iliriji.“

Marko Tadić donio je prikaz razvoja hrvatskoga jezika od kralja Tomislava do danas, a Ante Uglešić govorio o utemeljenju ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine i kraljevstva u svjetlu arheoloških i povijesnih izvora. Željko Bartulović naglasio je važnost Tomislava kao kralja Hrvata u 10. stoljeću u državno-pravnom kontekstu te očuvanju nacionalnog identiteta i državnosti 1000 godina kasnije.

Zanimljiva su bila i predavanja Tomislava Karduma o kralju Tomislavu u predodžbama hrvatskih intelektualaca uoči Drugoga svjetskog rata, Mirne Brkić Vučina Kralj Tomislav između fikcije i fakcije – o povijesnom romanu Velimira Deželića starijeg Prvi kralj (1903).

Svi radovi s 11. Međunarodne znanstvene konferencije Identiteti – Kulture – Jezici bit će objavljeni u zborniku do kraja ove godine.

Obilježavanje ovako značajne obljetnice u BiH na akademskoj razini, važno je jer pridonosi očuvanju i afirmaciji zajedničke kulturno-povijesne baštine Hrvata s obje strane granice. Ova konferencija svjedoči o važnosti znanstvenog promišljanja povijesti kao temelja kulturnog identiteta, ali i o živosti hrvatske intelektualne zajednice u Mostaru. U vremenu kada se prošlost nerijetko zaboravlja ili tumači površno, ovakvi skupovi podsjećaju na snagu znanja, zajedništva i povijesne svijesti.