Hrvatska književnost cvjeta bez obzira na granice

Krajem svibnja u srcu bavarske metropole dvadesetak hrvatskih autora iz Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine glasno je oživjelo hrvatsku književnost. Okupljeni u Kulturnom centru Giesinger Bahnhof, smještenom u povijesnoj zgradi nekadašnje željezničke postaje Giesing,  koja je izgrađena 1871. kao dio lokalne pruge, autori su predstavili svoja djela, dokazujući da hrvatska riječ žudi i nadahnjuje i izvan granica domovine. Čak i sama zgrada, sa svojim svakodnevnim „stanarima“, beskućnicima koji na stubištu ispred nje nalaze svoj kutak radosti i mir, kao da šapće svoju priču. Beskućnici su živi likovi u ovom „romanu“ koji govori o hrvatskim autorima i starom kulturom centru, poput onih koji ih prihvaćaju ili onih koji pogled sklanjaju jer im je neugodno reći im „dobar dan“. Suživot različitih svjetova u istom prostoru, upravo je ono što su i sami hrvatski autori donijeli u München ta dva dana.

Prvi Sajam hrvatske knjige u Münchenu pokazuje da književnost povezuje domovinu i iseljeništvo

Moć književnosti – prvi Sajam knjiga u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Münchenu

Prvi Sajam hrvatske knjige u Münchenu, koji je organizirao OMH u Münchenu, postao je živopisna freska hrvatske kulturne baštine u srcu Bavarske. Svečano ga je otvorila Klapa Croatia, a sudjelovali su autori Tihomir Dujmović, Anita Martinac, Tomislav Đurasović, Ante Nadomir Tadić Šutra, Marijana Dokoza, Joso Živković, Anto Marinčić, Marko Jukić Martel, Ružica Zeljko, Ivana Ćurić, Sanda Lončar Ružić, Domagoj Jurašinović, Ornela Šumelj-Prskalo, Mirko Ćurić, Marko Jukić, Branko Marijanović, Tomislav Talanga, Silvijo Jergović, Srećko Marijanović. Dvadesetak autora iz Hrvatske, Njemačke i Bosne i Hercegovine donijelo je šarolik spektar književnih djela – od dirljive poezije do temeljitih povijesnih istraživanja, dokazujući da hrvatska književnost cvjeta bez obzira na geografske granice. Širok žanrovski raspon, od dječjih slikovnica i fantastike do političkih analiza i ratne proze, privukao je više od 300 posjetitelja, dok je u samu organizaciju bilo uključeno više od 60 sudionika, što jasno svjedoči o vitalnosti hrvatske zajednice u inozemstvu.

Autorske prezentacije otvorile su prozore u dubine ljudskih iskustava. Povijesne priče postale su živi vodiči kroz slojeve kolektivnog sjećanja, dok je poezija osvjetljavala najsuptilnije ljudske emocije. Posebno je djelotvorno bilo promatrati kako se kroz prizmu osobnih narativa ocrtavaju veći društveni tokovi i povijesne prekretnice. Susret autora i čitatelja pokazao je koliko je moćna književnost kad postaje most između generacija, zemalja i ljudskih priča.

Generacijski susreti
na stranicama knjiga

Zanimljiv fenomen bio je generacijski jaz u književnim preferencijama. Dok su zreliji čitatelji tragali za političko-povijesnim analizama, mlađa publika pokazivala je izrazit interes za poeziju i suvremenu prozu. Ova polarizacija nameće ključno pitanje: kako premostiti jaz između povijesne svijesti i suvremenih književnih izraza? Odgovor možda leži u samom događaju, u autentičnom susretu čitatelja s autorima, gdje riječi dobivaju novu dimenziju. Kao što je jedan posjetitelj izrazio: „Odložio sam knjigu, ali kad sam čuo kako pjesnik čita svoje pjesme, kupio sam dvije njegove zbirke.“

Mladi čuvari baštine

Posebno nadahnuće pružila je izložba radova učenika hrvatskih škola u Bavarskoj, posvećena 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva. Od 130 prijavljenih likovnih i literarnih radova, najbolji su bili nagrađeni, potvrđujući da se kulturna baština najbolje prenosi kreativnim djelovanjem. Dječji portreti kralja Tomislava postali su simbol živosti hrvatske tradicije u najmlađim rukama.

Emotivni vrhunac događaja bio je trenutak kada je Jozo Jukić, otac predsjednika OMH u Münchenu Marka Jukića, izrazio duboki ponos nad sinovim djelovanjem i postignućima cijele zajednice. Taj osjećaj nije bio samo osobni, bio je zapravo izraz svih koji grade mostove između kultura, čuvajući hrvatsku riječ u tuđini.

Prvi Sajam hrvatske knjige u Münchenu pokazao je da književnost nije statičan skup slova, već živo tkanje koja povezuju prošlost i sadašnjost, domovinu i iseljeništvo, pojedince i zajednicu. Ovaj uspješan početak obećava da će Sajam postati tradicija, jamac da hrvatska kultura neprestano buja, ne samo u geografskim okvirima domovine, već i u srcima onih koji su je ponijeli sa sobom u svijet.

* * *

Marko Jukić, predsjednik OMH u Münchenu o pokretanju Sajma

Želimo ojačati zajedništvo
Hrvata u Njemačkoj

Ideja o organizaciji Sajma knjiga u Münchenu postoji već duže vrijeme, no tek smo je sada uspjeli realizirati zahvaljujući snažnoj podršci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovaj Sajam, kao najveći projekt OMH u Münchenu, zamišljen je kao početak tradicije, s ciljem da u budućnosti preraste u manifestaciju Dani hrvatske kulture u Münchenu. Time želimo ojačati zajedništvo hrvatske zajednice u Njemačkoj, posebice u Münchenu, te promicati hrvatski jezik, kulturu i identitet. Usprkos organizacijskim izazovima, naš je motiv snažan – očuvanje svega onoga što nas čini Hrvatima. OMH u Münchenu već od travnja 1991. neumorno djeluje na njegovanju i očuvanju hrvatske kulturne baštine, običaja i jezika. Hrvatska zajednica u Münchenu broji oko 50 tisuća ljudi, a posebno je važno hrvatsku kulturu približiti mladima – kao sastavnom dijelu njihova identiteta. Vjerujemo da je knjiga, kao spoj priče i pjesme, jedan od najsnažnijih alata u očuvanju jezika i nacionalnog identiteta u inozemstvu.

Marko Jukić kaže da je važno hrvatsku
kulturu približiti mladima

U tom duhu, OMH u Münchenu autorima će ponuditi i prijevod njihovih djela na njemački jezik, kako bi hrvatska književnost pronašla svoje mjesto i na njemačkom govornom području. Sajam je bio i mjesto susreta – domovine i iseljeništva, mladih i iskusnih stvaratelja, autora i publike. Posebno nas je dirnula svečanost dodjele nagrada učenicima Hrvatske nastave u Bavarskoj za njihove likovne i literarne radove na temu „1100 godina Hrvatskog Kraljevstva“. Taj susret djece i književnika otvorio je novu dimenziju međugeneracijske povezanosti. Autori su, osim predstavljanja i prodaje svojih djela, sa zajednicom podije­lili pjesmu i ples, bez prigovora na umor ili put. U tom duhu zajedništva i ljubavi prema Hrvatskoj, vjerujemo da možemo ostvariti još mnogo toga za sve naše Hrvate izvan domovine. Cilj Sajma je postignut – povezali smo domovinu i iseljeništvo knjigom i riječju.