Glavni odbor Matice hrvatske izglasao listu kandidata za Glavnu izbornu skupštinu

Glavni odbor Matice hrvatske na svojoj je sjednici 22. svibnja utvrdio listu kandidata za nova upravna tijela. Dosadašnji predsjednik Miro Gavran upoznao je Glavni odbor MH sa svojom odlukom da se u idućem ciklusu neće kandidirati za predsjednika, kako bi se mogao više posvetiti književnom radu, ali da i dalje ostaje aktivnim članom Matice hrvatske.

Jedna od glavnih zadaća novoga vodstva bit će obnova dotrajale Palače Matice hrvatske iz 1886/1887. / Snimila Ida Hitrec

Glavni odbor je jednoglasno Izbornoj skupštini za novog predsjednika predložio dr. sc. Damira Zorića, dosadašnjeg potpredsjednika, za glavnog tajnika mr. sc. Ivicu Nuića, koji je u ovom mandatu već obavljao tu dužnost. Za potpredsjednike su predloženi dr. sc. Mario Jareb, dr. med. Dražen Švagelj i književnik i prevoditelj Božidar Petrač, za književnu tajnicu predložena je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, a za gospodarskog tajnika dipl. iur. Ivica Završki. Usto je na temelju pristiglih prijedloga ogranaka i odjela predloženo tridesetak kandidata i kandidatkinja za članove Glavnog odbora, kao i kandidata za Nadzorni odbor i Časni sud.

Glavni odbor izrazio je nadu da su predloženi kandidati jamci kontinuiteta djelovanja Matice hrvatske uz napomenu da će jedna od glavnih zadaća novoga vodstva biti obnova dotrajale Palače Matice hrvatske iz 1886/1887.

Damir Zorić (1960) diplomirao je i doktorirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i radio od 1986. do 1991. kao znanstveni asistent. Suosnivač je znanstvenoga godišnjaka Studia ethnologica Croatica. Predavao je na Sveučilištu u Zadru, a od 2016. pro bono predaje na Sveučilištu u Mostaru.

U protekla dva desetljeća obnašao je više istaknutih dužnosti u Matici hrvatskoj. Stručne priloge i rasprave objavljuje u časopisima Kolo, Zadarska smotra, Motrišta, a surađuje u Vijencu, Hrvatskoj reviji i drugdje. Objavio je knjige: Ferdinand Konščak, misionar i istraživač (Sarajevo, 2000; Zagreb 2002), Etnografije hrvatskih misionara (Zagreb, 2011) te Silva rerum, bilješke o iskodištima pučkih tradicija (Sarajevo–Zagreb 2020). Sa Stjepanom Damjanovićem priredio je zbornik Učitelj i prijatelj, u čast Radoslavu Katičiću.

Početkom 1990-ih bio je jedan od prvih novinara i urednika u tada osnovanoj Hini. Od 1991. do 2011. obnaša niz javnih dužnosti u Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru te kao hrvatski veleposlanik u BiH.

Uspješno je radio u gospodarstvu u velikim tvrtkama te je bio glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.