Demografija Gorskog kotara iz znanstvene perspektive

U Gradskoj knjižnici Janet Majnarich u Delnicama održana je 21. svibnja javna tribina Demografski izazovi u Gorskom kotaru u organizaciji Ogranka MH u Delnicama i Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba. Nakon uvodnih riječi Indire Rački Joskić, ravnateljice Knjižnice, Lea Marića, predsjednika OMH u Delnicama, i Tomislava Vodičke, glavnog tajnika Instituta, predavanja su održali Nikola Šimunić i Filip Škiljan.

Nikola Šimunić, demograf iz Gospića, u predavanju Suvremena demografska obilježja Delnica predstavio je osnovne demografske pojmove i metodologije te dao kratki pregled suvremene demografske povijesti i trenutne situacije u Republici Hrvatskoj. Opisujući demografska obilježja Delnica i delničkoga kraja objasnio je da Delnice svjedoče padu stanovnika zbog negativne migracijske bilance i prirodnoga pada još od 1970-ih godina, puno prije nego što je taj proces zahvatio Hrvatsku u cjelini. Do 1990-ih posljedice toga nisu bile vidljive u samom naselju Delnice jer su one „usisale“ stanovnike okolnih sela, no u posljednja tri desetljeća i samo naselje svjedoči velikom demografskom padu. Spojivši znanstvenu preciznost i popularizacijski pristup temi, Šimunić je i brojnu goransku publiku uspio iznenaditi zanimljivim statističkim podacima o delničkom kraju.

Predavanje Filipa Škiljana, povjesničara i arheologa iz Zagreba, Nestala sela Gorskog kotara, temeljilo se na njegovu višegodišnjem terenskom istraživanju u Gorskom kotaru u sklopu kojega je obišao više od pedeset „izumrlih“ sela na prostoru između Čabra i Vrbovskog. Predstavivši ogroman broj originalnih fotografija s fascinantnih lokacija i priče starih Gorana koje je susretao tijekom svojih putovanja po ispražnjenim selima, zagrebački je povjesničar delničkoj publici prikazao manje poznatu stranu Gorskog kotara.

U raspravi koja je uslijedila, predavači i posjetitelji tribine otvorili su ozbiljne teme demografskih politika, zaključivši da Gorski kotar zbog svojeg zemljopisnog smještaja, dobre prometne povezanosti i brojnih prirodnih znamenitosti ipak ima priliku za demografsku obnovu u budućnosti, ali da je potrebno što prije djelovati kako bi se stanje popravilo.