Alarmantno diljem Europe, demografski sumrak na Baltiku

U Njemačkoj više stanovnika umire nego što ih se rađa još od 1971, u Italiji od 1991, a u Španjolskoj od 2016. Unija ima negativni prirodni priraštaj od 2012. godine. U svim državama članicama EU 2021. proveden je popis stanovništva, a u odnosu na prethodni čak devet zemalja bilježilo je značajan pad broja stanovnika.

Nikol Mattia Occhi  / unsplash

Među njima je i Hrvatska (porast mortalitetnih stopa u pandemijskom razdoblju uzrokovao je u nas pad očekivanog trajanja života za gotovo dvije godine). Do 2100. godine Europska unija mogla bi izgubiti 6 posto ukupne populacije, tj. 27,3 milijuna stanovnika. Prema procjenama UN-a, najveći pad broja stanovnika očekuje se u baltičkim republikama: Litvi (57 posto) i Latviji (50 posto). Hrvatska je u skupini najugroženijih zemalja, s predviđenim padom od 44 posto. Prema tom scenariju Slovenija bi izgubila 23 posto populacije, Grčka 37, Italija 40, Španjolska 31, a Njemačka 16 posto. Negativnim trendovima opire se Francuska, s rastom od 3 posto. Irska ostaje na pozitivnoj nuli, a predviđa se rast i za Švedsku (7 posto).