70 godina Hrvatskog iseljeničkog zbornika

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je svečano predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2025. Trojezični zbornik pokrenut je 1955. godine te se profilirao kao ključna serijska publikacija u nas koja redovito propitkuje stvaralaštvo heterogenih skupina Hrvata izvan domovine. Nakon uvodnog obraćanja ravnatelja HMI-ja Mije Marića, o Zborniku su govorili Željko Holjevac s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Vesna Kukavica, glavna urednica Zbornika i rukovoditeljica HMI-jeva Odjela za nakladništvo. Pozdravljajući prisutne, ravnatelj Marić istaknuo je kako dolazak velikog broja gostiju svjedoči o važnosti godišnjaka koji ove godine obilježava okruglo sedamdeseto izdanje. „On nije samo kroničar hrvatskog iseljeništva, već i nastanka hrvatske države. U velikom dijelu to je priča o neraskidivoj vezi između hrvatskog iseljeništva i domovine“, rekao je Marić.

Milan Bošnjak, Željko Holjevac i Vesna Kukavica / Snimila Snježana Radoš

Sedam tematskih cjelina ovogodišnjeg izdanja donosi ukupno 25 zasebnih autorskih priloga, dok su građa i sažeci na engleskom i španjolskom jeziku raspoređeni na 320 stranica. „Matičin ljetopis donosi iz godine u godinu domišljate opise specifičnih selilačkih fenomena kako na društvenom tako i na kulturnom planu“, rekao je Željko Holjevac, koji je predstavio cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština, dok je o cjelinama Kroatistički obzori, Znanost i Nove knjige govorio Milan Bošnjak. Predstavljači su skrenuli pozornost na uvodni esej naslova Izazovima i zadaćama novog saziva Europskog parlamenta autora Davora Ive Stiera. O povratničkim praksama njemačkih Hrvata izvijestila je Monika Balija, dok nas je s prekograničnom kulturnom razmjenom naših umjetnika upoznala Ivana Bašić. Poznavatelji dodirne kroatistike Ana Grgić i Darko Matovac predstavili su Croaticumove nove materijale za učenje hrvatskog jezika, dok se informatičar Josip Mihaljević usredotočio na igrifikaciju Hrvatskog mrežnog rječnika. O statusu hrvatskog jezika u europskom susjedstvu izvijestio je Milan Bošnjak, dok je filologinja Jasna Novak Milić opisala perspektive hrvatskog jezika u Australiji i Novom Zelandu. Lektorat hrvatskog jezika na Sveučilištu u Rosariju čitateljstvu je približila Anamaria Sučec. Opus hrvatsko-američkog kipara Josipa Turkalja obradio je Stan Granic, a stručnjakinja s područja informacijskih znanosti Ivana Hebrang Grgić putem bibliografskog iseljeničkog tiska te spomen-obilježja očitala je tragove Hrvata u Novom Zelandu tijekom prethodna dva stoljeća. Karakteristike hrvatske zajednice u Sjevernoj Makedoniji propitala je Rebeka Mesarić Žabčić, dok je demograf Tado Jurić izvijestio o  izazovima depopulacije u obrazovnom sustavu RH. Diplomatkinja Bernardica Periš ukazala je na ulogu sjevernoameričkih Hrvata u stvaranju suvremene RH, gospodarstvenik Jerko Čutura objavio je dokumentaciju o humanitarnim i lobističkim aktivnostima njemačkih Hrvata tijekom Domovinskog rata, dok je Stan Granic izvijestio o sindikalnoj aktivnosti Hrvata diljem Kanade. Članak povjesničara Mladena Lipovca tematizira proslavu 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, dok se Snježana Radoš usredotočila na baštinsku riznicu hrvatskog školstva na sjevernoameričkom kontinentu. Novinarka Tanja Rudež opisala je karijere dvoje vrsnih znanstvenika iz SAD-a, a povjesničar Ante Čuvalo pozabavio se gradišćanskim Hrvatima u Indiani. Znanstvenica Blanka Matković rad je posvetila Bleiburškoj tragediji, dok je hispanistica Željka Lovrenčić napisala ogled o recentnom antologijskom izboru čileanskih književnika hrvatskih korijena. Hispanistica Marta Tomić rad je posvetila opusu Antonija Skármete, dok je ogled o stoljećima hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori potpisao Domagoj Vidović. Svezak zatvara rad Milana Puha i etnologinje Marijete Rajković Iveta posvećen povratnicima iz Južne Amerike.

Valja spomenuti kako naslovnicu ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog zbornika krasi detalj novog zastora HNK u Zagrebu, autora Zlatka Kauzlarića Atača, dok su u književnom bloku ilustrirane baštinske teme vezane za 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva. Na koncu, publici se obratila i glavna urednica zbornika Vesna Kukavica, zahvalivši autorima koji su osuvremenili narativ o hrvatskom iseljeništvu, čiji je prinos u svim razvojnim procesima Republike Hrvatske neprocjenjiv. Program je moderirala Tatjana Rau, dok se za glazbeni repertoar pobrinula mlada solistica Nika Pastuović.