47 tisuća Hrvata u Münchenu

Iako je trend iseljavanja Hrvata u Njemačku i dalje veći od trenda povratka, u razdoblju od 2020. do 2024. službena statistika grada Münchena, često kolokvijalno nazivanoga drugim hrvatskim glavnim gradom, bilježi oko 850 Hrvata manje. Najviši je pad zabilježen u 2023. godini kada je u Münchenu živjelo 46.186 Hrvata u odnosu na kraj 2022. godine kada ih je bilo 46.965.

Predstavljanje rezultata istraživanja o migracijama između Hrvatske i Njemačke

Ispitati kolike su i kod koje generacije iseljenika prisutne ozbiljne namjere povratka u domovinu cilj je projekta Migracijski procesi između Njemačke i Hrvatske: namjere povratka prve i druge generacije hrvatskih iseljenika u Bavarskoj? koji provodi Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

U okviru projektnih aktivnosti, voditelj projekta Wollfy Krašić i suradnice Monika Balija i Tamara Bodor 21. siječnja u prostorijama Hrvatske katoličke župe München održali su okrugli stol o demografskim i povijesno-kulturološkim značajkama Hrvata u Njemačkoj. Hrvati su u bavarskom glavnom gradu prisutni u većem broju još od razdoblja između dva svjetska rata, a 1945. godine u Münchenu i okolici bilo ih je oko 3000. Krajem 2023. godine Hrvatska katolička župa München proslavila je 75. obljetnicu postojanja i smatra se jednom od najstarijih hrvatskih župa u iseljeništvu.

Veći val iseljavanja prema Njemačkoj zbio se sredinom 1960-ih kada je zbog ekonomske krize Jugoslavija liberalizirala režim izdavanja putovnica i potpisala nekoliko sporazuma o stranim radnicima sa zemljama Zapadne Europe. Već 1968. godine u Njemačkoj je na tzv. privremenom radu boravilo oko 92.000 Jugoslavena, među kojima je bilo 80% katolika. O naglom priljevu hrvatskih stanovnika u to vrijeme govori i činjenica kako su u samo tri godine otvorena četiri hrvatska doma, a broj dušobrižnika za hrvatske iseljenike se utrostručio.

To razdoblje, koje se često naziva gastarbajterskim, obilježilo je hrvatsko socijalističko društvo, a jedan od specifičnih ciljeva demografa i istraživača hrvatskog iseljeništva jest istražiti posljedice koje je ono ostavilo na cjelokupni hrvatski razvoj do danas. Rezultat jednog takvog istraživanja je i zbornik radova s međunarodne znanstveno-stručne konferencije Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske održane u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskog katoličkog sveučilišta u listopadu 2022. godine.

Budući da su Hrvati u Njemačkoj tema većine radova, zbornik je prigodno predstavljen minhenskoj publici u sklopu okrugloga stola. Susret hrvatskih znanstvenika organizirao je Akademski krug pri Hrvatskoj kući München, udruzi koja okuplja Hrvate šire bavarske regije. S obzirom na odaziv i interes minhenskih Hrvata za sudjelovanje u istraživanju, ovaj je događaj tek početak ostvarivanja kontinuirane veze između hrvatske akademske zajednice i hrvatskih organizacija u iseljeništvu.