Notre-Dame od Pariza, Francuske i svijeta

Za manje od dva mjeseca navršit će se punih pet godina od tog nesretnog 15. travnja 2019. kada su sve oči bile uprte u Pariz: katedrala Notre-Dame proživljavala je najveću katastrofu u povijesti. Požar koji je otkriven u poslijepodnevnim satima ubrzo je poprimio dramatične razmjere. Snimke noćnoga pariškog neba obasjana pakleno crvenim plamenom koji guta srednjovjekovnu katedralu ostat će još dugo urezane u sjećanju javnosti, kao i onaj dramatični trenutak u kojem se srušio vitki toranj s križišta crkve. Požar koji je nanio fatalnu štetu obuzdan je nakon petnaest sati, pred zoru idućeg dana. U potpunosti su uništeni krovovi i njihova drvena konstrukcija, a urušavanjem tornja stradali su dijelovi kamenog svoda, dok je sjeverni zvonik tek djelomično oštećen. Srećom, cjelokupna je konstrukcija crkve spašena, a južni toranj i zapadno pročelje crkve ostali su pošteđeni. Umjetnička djela koja su se nalazila u unutrašnjosti katedrale zajedno s blagom iz riznice također su spašena.

846 milijuna eura donacija
za obnovu „Stare dame”

Predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron već je na zgarištu najavio brzu obnovu Notre-Dame u rekordnom roku od samo pet godina. Ta je izjava odmah otvorila dva bitna pitanja: kako financirati zahvat te kako uopće obnoviti katedralu. Prvo pitanje, ono financijske prirode, relativno je brzo riješeno. Budući da se radilo o spomeniku čija važnost nadilazi okvire nacionalnog te je od iznimna značenja na svjetskoj razini, ubrzo su počele pristizati iznimno velike privatne i javne donacije. Svota koja je prikupljena nadmašila je sva očekivanja: 846 milijuna eura! Solidarnost je pokazalo 340 tisuća donatora iz 150 zemalja. Prema trenutnim proračunima za obnovu katedrale koja je u tijeku ukupno će biti utrošeno 700 milijuna eura, što ostavlja 146 milijuna viška. No, prema zakonu o obnovi Notre-Dame iz 2019, sav prikupljeni novac mora biti utrošen na obnovu tog spomenika. Stoga je donesena odluka da će se nakon otvaranja katedrale za javnost pristupiti i trećoj fazi obnove.

Radovi na katedrali dobro napreduju – fotografija snimljena 19. veljače 2024. / Snimio  Firas Abdullah / ABACA / PIXSELL

Virtualna šetnja poviješću katedrale

Plakat jedne u nizu popratnih izložbi

 Predviđeno je da ta faza obnove počne početkom 2025, a trebala bi obuhvatiti kontraforni sustav, dakle stubove i lukove koji podupiru zidove lađa i svetišta s vanjske strane, te sakristiju u kojoj se čuvaju predmeti u vezi s kultom. Prema procjenama Fondacije Notre-Dame ti radovi trebali bi iznositi oko 170 milijuna eura, čime bi zapravo inicijalno prikupljena svota u potpunosti bila utrošena na obnovu „stare dame“, kako Francuzi od milja nazivaju parišku katedralu.

Povratak u prvobitno stanje

Drugo pitanje koje je postavljeno nakon požara ticalo se same obnove. Budući da se toranj koji je projektirao Eugène Viollet-le-Duc 1859. nad križištem crkve srušio, a samo krovište izgorjelo, razmatralo se da se po čitavoj dužini crkve na visini svoda izgradi neka nova građevina, a njezin bi se sadržaj razlikovao od onoga čemu je katedrala inicijalno namijenjena, dakle kršćanskome kultu. Na razini prizemlja ona bi i dalje bila sakralna građevina. Tako su u Pariz počeli pristizati razni projekti iz arhitektonskih studija s različitih strana svijeta, a među njima je bilo zaista smionih rješenja.

Bilo je prijedloga da se na krovu izgradi bazen, rasadnik pod staklenikom ili čak vjetrenjača na mjestu srušenoga tornja. Naravno da su takvi projekti izazvali polemike i burne reakcije javnosti. Na kraju je odlučeno da se krov, zajedno s vitkim tornjem, vrati u prvobitno stanje, odnosno da se katedrali vrati izgled kakav je imala prije požara. No vratimo se još na trenutak maštovitim i odvažnim prijedlozima obnove. Doista je zanimljivo da su neka od predlaganih rješenja francuski izdavači čak uvrstili u udžbenike za učenje francuskog kao stranog jezika. U ovom slučaju navedeni projekti poslužili su tek kao podloga za jezičnu vježbu. No taj nam primjer bolje od bilo koje astronomske svote novca pokazuje kako u nekoj kulturnoj zemlji obnova nastradalog spomenika izlazi iz uske domene konzervatorske struke te postaje aktualna tema na svim razinama društva.

Vitki toranj opet se propinje
prema pariškom nebu

Prve dvije godine koje su uslijedile nakon požara bile su posvećene izradi projektnih studija i osiguranju stradalog objekta. Sve je teklo sporije od predviđenog zbog pandemije i zatvaranja. A zatim je počela obnova. Kako stoje stvari danas, gotovo pet godina nakon požara? Vitki toranj opet se propinje prema pariškom nebu! Postavljen na trideset metara visine iznad križišta transepta i glavnog broda crkve, toranj zajedno s pijetlom koji se nalazi na vrhu doseže visinu od 96 metara. Toranj je prethodno izrađen od tisuću drvenih dijelova od masivnog hrasta u radionicama pokrajine Lorraine, a za njegov su vrh izrađeni pozlaćena kruna i križ točno prema izvornim nacrtima Viollet-le-Duca. Za njegovo podizanje izgrađena je skela od 600 tona i 48 razina, koja u ovom trenutku još zaklanja pogled na taj amblematični dio katedrale.

Krovna konstrukcija iznad kora i apside katedrale također je dovršena. Za njezinu izradu bili su potrebni mjeseci rada, a samo postavljanje iznad svoda crkve trajalo je od kolovoza prošle do početka ove godine. Dvanaestog siječnja okupilo se šezdesetak majstora koji su sudjelovali u njezinoj izradi te je svečano podignut veliki buket cvijeća kojim se proslavio završetak tog dijela posla.

Usporedno obnova dobro napreduje i u drugim dijelovima crkve. Dovršeni su radovi na krovnoj konstrukciji transepta, a postavljanje stotinjak krovnih greda prema srednjovjekovnim nacrtima iznad glavnog broda crkve pri kraju je. Obnova triju zabata, sjevernog, južnog i zapadnog, završena je, a monumentalne skulpture Krista i Saint-Denisa restaurirane su i već su vraćene na mjesto.

Skele sjevernog i južnog kraka transepta te dijela lađe čija je obnova dovršena već su u potpunosti demontirane pa se tako već sada otkriva sva ljepota i bogatstvo restauriranih dijelova. Radovi na čišćenju i obnovi unutrašnjosti u tijeku su, kao i obnova urušenih dijelova zidova i svoda. Uređenje kora, arhitektonskog remek-djela iz 14. stoljeća, također se bliži kraju.

U tijeku su i radovi na obnovi unutrašnjosti, kao i obnova urušenih dijelova zidova i svoda. Uređenje kora, arhitektonskog remek-djela iz 14. stoljeća, također se bliži kraju / Snimio   Eric Tschaen / Pool / Bestimage/ PIXSELL

Restaurirane orgulje
iz 1733.

Započelo je postavljanje velikih orgulja koje su davale glas katedrali od 1733. Iako nisu bile zahvaćene plamenom, niti su bile natopljene većom količinom vode prilikom gašenja požara, orgulje su bile prekrivene golemom količinom prašine, koja nije mogla biti očišćena na licu mjesta. Stoga su demontirane te restaurirane u trima radionicama graditelja orgulja u Corrèzeu, Héraultu i Vaucluseu, a 8000 cijevi glazbala bit će ponovno sastavljene jedna po jedna.

Autorica Iva Rukavina ovih je dana obišla gradilište / Snimila Iva Rukavina

U tijeku je i vraćanje 39 velikih vitraja, koji su obnovljeni u devet staklarskih radionica. Doduše, nijedan nije bio uništen ili oštećen, ali prekriveni prašinom i izloženi dimu zahtijevali su temeljito čišćenje. Osam brončanih zvona iz sjevernog zvonika koji je djelomično bio zahvaćen plamenom skinuto je i još se nalaze na restauraciji zbog oštećenja uzrokovanih izlaganjem vrućini. Naposljetku, radovi na elektroopremi i protupožarnoj zaštiti katedrale koji traju od prošlog ljeta također napreduju.

Ponovno otvaranje katedrale za javnost zakazano je za 8. prosinca ove godine. A dok restauratorski radovi ulaze u posljednju fazu, u Parizu se može razgledati izložba koja je posvećena obnovi.

Izložba u najvećem centru za arhitekturu na svijetu

Muzej namijenjen arhitekturi i baštini, Cité de l’architecture et du patrimoine, smješten je u sjeveroistočnom krilu palače Chaillot na trgu Trocadero, a 22.000 četvornih metara izložbenog prostora čini ga najvećim centrom za arhitekturu na svijetu. Stoga nije čudno da je upravo taj grandiozni prostor s dugim iskustvom u pripremanju izložbi posvećenih arhitektonskim spomenicima izabran kao mjesto u kojem se održava izložba o Notre-Dame.

Izložba naslovljena Notre-Dame Pariza. Od graditelja do restauratora iznimna je prilika za (ponovno) otkrivanje katedrale i njezine povijesti, od srednjovjekovne izgradnje do današnjeg gradilišta gdje se obnavlja taj spomenik. Na izložbi se mogu vidjeti originalna djela koja su prije požara činila sastavni dio crkve. Tako su izložene skulpture s nestalog tornja, arhitektonski elementi na kojima se jasno vide tragovi plamena te umjetnička djela koja su nekada stajala u unutrašnjosti. To je ujedno i prvi put da su djela i dijelovi Notre-Dame izloženi odvojeno od spomenika.

Izložba je koncipirana u dvjema tematskim cjelinama. U prvom dijelu izložbe posjetitelj se može upoznati s požarom koji je zahvatio katedralu 2019. te s izazovima koji su uslijedili u okviru obnove kao i s golemim gradilištem. Drugi dio izložbe posvećen je umjetnosti i arhitekturi gotike izvorne katedrale te njezinoj obnovi u 19. stoljeću, koju je predvodio Viollet-le-Duc. Izložba završava odavanjem počasti današnjim restauratorima, koji se bez imalo pretjerivanja mogu nazvati spasiteljima ovog iznimnog spomenika, kao i njihovu poslu koji spaja tradiciju s inovativnim rješenjima. Arhitekti, znanstvenici, povjesničari, tehničari i razni obrtnici, svi oni rade zajedno kako bi ponovno udahnuli život nastradaloj katedrali. Izložba na Trocaderu daje nam uvid u njihov posao te nas poziva da se ponovno povežemo sa spomenikom koji nam je još nedostupan.

Pijetao izložen na Trocaderu

Virtualni vremeplov

Uz taj klasični postav, od 18. siječnja izložba je obogaćena dodatkom koji nosi naziv Notre-Dame de Paris 1/1, virtualni blizanac u kojem posjetitelj može doživjeti kolektivno iskustvo u virtualnoj stvarnosti. Taj dodatak izložbi rezultat je suradnje timova znanstvenog projekta Notre-Dame de Paris Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja CNRS i Ministarstva kulture, institucije koja je zadužena za konzervaciju i obnovu katedrale. To impresivno iskustvo održava se u Téléport l’Exaltemps, imerzivnoj prostoriji koju je dizajnirao Dassault Systèmes unutar sama muzeja. To je velika prostorija namijenjena virtualnoj stvarnosti, a opremljena je slušalicama, ruksacima u kojima se nalaze prijenosna računala te kamerama za snimanje pokreta.

Virtualno iskustvo omogućuje uranjanje u mjerilu 1/1 u nekoliko trodimenzionalnih digitalnih predodžbi katedrale iz različitih trenutaka njezine povijesti, kao i u njezinu obnovu. Posjetitelj fizički izvodi pokrete kretanjem po prostoriji virtualne stvarnosti, a ujedno vidi i avatare drugih posjetitelja, što pomaže u izbjegavanju sudara. Upravo fizičko kretanje po prostoriji ograničava situacije koje mogu predstavljati probleme osobama koje pate od mučnine kretanja koja se posebno javlja kada se kretanje događa samo u virtualnoj stvarnosti, a ne događa se u fizičkoj realnosti. To je iskustvo kreirano intuitivno, što omogućuje da se ni početnici u iskustvu virtualne realnosti ne osjećaju izgubljeno. Zbog poprilično znanstvene orijentacije čitavog projekta valja reći da projekt nije toliko usmjeren na široku publiku koliko na onu doista željnu znanstvenih podataka i detalja. Usprkos tome to iskustvo ostaje dostupno svima, a može se doživjeti u manjoj grupi od šest posjetitelja u trajanju od sat vremena.

Priprema projekta trajala je nekoliko mjeseci: radne skupine provodile su radionice u Téléport l’Exaltempsu unutar znanstvenog i restauratorskog projekta katedrale kroz različite teme (materijali, arhitektura, arheologija, struktura…). Osim rada na postavljanju tog projekta odnosno dodatka izložbi, te su radionice omogućile da se vidi u kojoj mjeri alati za simulaciju i kolektivna virtualna stvarnost ubrzavaju znanstveno istraživanje i omogućuju dokumentiranje projekta obnove koji je u tijeku, a istovremeno olakšavaju i obogaćuju interdisciplinarne razmjene. Radionice će se nastaviti tijekom ove godine, a sadržaj će se redovito ažurirati u skladu sa etapama digitalizacije koju provode CNRS i javna ustanova zadužena za očuvanje i restauraciju katedrale Notre-Dame u Parizu.

Putujuća izložba o Notre-Dame

Osim u Parizu, izložbe o katedrali Notre-Dame trenutno se mogu gledati i na drugim mjestima u svijetu. „850 godina povijesti u vašim rukama!“ obećanje je posjetiteljima izložbe Notre-Dame de Paris, proširena izložba koju je pripremio Histovery, francuska tvrtka za obrazovanje. Već osam godina Histovery primjenjuje najsuvremenije tehnologije rekonstrukcije za promicanje baštine, a njihovi HistoPadovi, tableti sa zaslonom osjetljivim na dodir već su prisutni u dvadesetak spomenika i muzeja uglavnom u Francuskoj (Papinska palača u Avignonu, dvorac Chambord…), ali i drugdje. Interaktivni uređaj omogućuje posjetitelju da sam manipulira sadržajem te da spomenik doživi u 3D-rekonstrukcijama od 360 stupnjeva. „S HistoPadom putujemo u prošlost. Vraćamo se u nestali svijet u kojem otkrivamo neočekivano. Povijest oživljava, pamtimo je“, objašnjava Edouard Lussan, suosnivač Histoveryja.

Izložba posvećena Notre-Dame prati povijest slavne katedrale od postavljanja prvog kamena 1163. do trenutnog projekta obnove, a posjetitelju omogućuje jedinstven doživljaj u kojem može prisustvovati raznim trenucima iz njezine prošlosti: pratiti procesiju svetih relikvija sa svetim Ljudevitom 1241, vidjeti vandalizam Francuske revolucije nad tim spomenikom, ili pak iz sata u sat ponovno proživjeti nedavni požar uz pariške vatrogasce. Izložba je vrlo edukativna, zabavna i dostupna svima. Prvi put predstavljena je 2020. na Svjetskoj izložbi u Dubaiju, a od tada je na svjetskoj turneji koja će potrajati do ponovnog otvaranja katedrale. U ovome trenutku izložba se može razgledati u mjestu Arc-en-Senans u Francuskoj, zatim u Westminsterskoj opatiji u Londonu te u Muzeju Franz Mayer u Mexico Cityju, a potom putuje u Madrid i Seul. Osim što ukazuje na univerzalnu vrijednost koju bi Notre-Dame trebala značiti svima, ona ponovno ukazuje i na francusku sposobnost predstavljanja vlastite baštine diljem svijeta.